Najčešće patologije su rak dojke, debelog crijeva i prostate, a ono što nas je poprilično iznenadilo u zadnje tri godine to je trend rasta broja karcinoma mokraćne bešike, želuca i melanoma – kazala je na prošlosedmičnom okruglom stolu održanom u Zenici načelnica Odjela onkologija i radioterapije Kantonalne bolnice Zenica prim. dr. Alma Mekić-Abazović.

Okrugli stol je organiziran s namjerom da se razgovara o problemima s kojima se susreću liječnici i onkološki pacijenti,  a tercijarni nivo usluga, koji pruža Onkologija, podvukla je tom prilikom Mekić-Abazović, zahtijeva niz godina educiranje subspecijalista medicinske onkologije, a kojih je jako malo i u cijeloj državi.

“Ali, dobrim planom, dobrim strateškim menadžiranjem, dokazali smo da se to može. U prvih 10 godina, stvorili smo jezgro od sedam subspecijalista – ljudi koji su došli iz studentskih klupa. Onda je nastupila ta stagnacija, zbog koje smo danas u problemu. Treba biti na tom odjelu i treba biti ispred tog odjela u ulozi pacijenata. Da vidite, ne tako davno, prije dva mjeseca, pacijente koji noćivaju ispred Odjela onkologije. Koji su u pola tri ujutro na svojim mjestima, ispred vrata koja će se otvoriti u sedam sati. Trebate vidjeti onu bočicu čaja i jednu malu prostirku, na kojima sjede umorni od dugog čekanja. Sve to treba vidjeti. Puno je lakše pričati”, kazala je doktorica Mekić-Abazović.

Na prostoru od 500 kvadrtanih metara, na kojem su bili i 2008. godine, još uvijek pružaju usluge pacijentima, ali sada za pacijente iz tri kantona- Zeničko-dobojskog, Srednjebosasnkog te odnedavno i Tuzlanskog kantona.

Tuzlanski pacijenti su prisiljeni u zadnje vrijeme dolaziti u zeničku bolnicu na terapiju.

“Evo, vraćamo se na početnu poziciju, uzevši jedan detalj. Ako radimo po Plavoj knjizi (standardi i normativi zdravstvenih usluga), po AKAZ-u, što bi trebalo da bude termin kvaliteta – ne samo za tercijarni nivo, nego i za svaki drugi, onda ćemo reći da smijem reći brojku pacijenata na jednog onkologa na dnevnoj bazi. Nisam imala priliku osam godina da pričam o brojkama, iz nekih drugih razloga, a, danas to mogu i hoću. Ponovo hvala na prilici da se obratim onima koji mogu donijeti te velike odluke i iskorak za onkološke pacijente i da konačno dobiju što humaniji način pružanja usluga, koje oni to zaslužuju”, poručila je Mekić-Abazović.

Statistika je, dodala je, neumovljiva, ali istinita. Po prvi put, kaže, imaju podatke koje smije, može i hoće iznijeti javno.

“Prema podacima od 2008. – 2010. godine, dakle, unutar dvije početne godine – prvih pregleda bilo je oko 3.000. Tačnije 2.988. Pratit ćemo samo kategoriju prvih pregleda. Od 2017. do oktobra 2024. godine, brojka od nepunih 3.000 prvih pregleda, je 22.200. Sa ukupnim brojem usluga oko 750.000. Trebamo li izračunavati procenat? Od pet do sedam puta veći je porast onkoloških pacijenata u odnosu na početne godine. Na istom kapacitetu i skoro istom kadrovskom kapacitetu”, napomenula je Mekić-Abazović.   

Najčešće patologije su, dodala je, rak dojke, debelog crijeva i prostate. Navedene brojke, dodala je, jesu prestrašne, ali pravi se uvid u katastrofalnu situaciju može spoznati tek, dodala je, kada se ima u vidu da na dnevnom nivou tretiraju od 100 – 120 pacijenata.  

“Ono što nas je poprilično iznenadilo, u zadnje tri godine, to je trend rasta broja karcinoma mokraćne bešike, želuca i melanoma. Naravno da ovo otvara neka druga pitanja, ali koja ćemo ostaviti za neke druge okrugle stolove. Dostupnost lijekova i gdje je to naš kanton, u odnosu na druge kantone”, kazala je Mekić-Abazović.

Najviše trpe, kazala je, pacijentice i pacijenti sa stabilnom bolešću i sa godišnjim kontrolama. Po sedam-osam mjeseci, kazala je, ne mogu dobiti termin za kontrolu svog zdravstvenog stanja, jer su prvi pregledi i pacijenti koji se počinju liječiti prioritet u tretmanu.

Premijer ZDK Nezir Pivić, koji je dužnost preuzeo krajem oktobra prošle godine, poručio je na tom skupu, u organizaciji udruženja onkoloških pacijenata, kako su zdravstvo te izgradnju nove zgrade Kantonalne bolnice Zenica stavili u prioritet svoga rada, ali da će novi Odjel onkologije početi graditi čim dobiju potrebne saglasnosti, odnosno i prije izgradnje nove bolnice te da su za taj odjel već osigurali 5.000.000 KM donatorskih sredstava.

Problem u izgradnji nove bolnice, podvukao je, predstavlja činjenica da Gradska uprava Grada Zenica, mada je Gradsko vijeće još krajem septembra ove godine izglasalo odluku o ustupanju zemljišta za gradnju na lokaciji sadašnje KBZ-a, još uvijek nije izdala potrebne saglasnosti, zbog čega ne mogu početi graditi niti dobiti status univerzitetske bolnice za KBZ.

Zbog toga i studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici praksu obavljaju na Univerzitetsko-kliničkom centru u Tuzli. 

Najčešće patologije su rak dojke, debelog crijeva i prostate, a ono što nas je poprilično iznenadilo u zadnje tri godine to je trend rasta broja karcinoma mokraćne bešike, želuca i melanoma – kazala je na prošlosedmičnom okruglom stolu održanom u Zenici načelnica Odjela onkologija i radioterapije Kantonalne bolnice Zenica prim. dr. Alma Mekić-Abazović.

Okrugli stol je organiziran s namjerom da se razgovara o problemima s kojima se susreću liječnici i onkološki pacijenti,  a tercijarni nivo usluga, koji pruža Onkologija, podvukla je tom prilikom Mekić-Abazović, zahtijeva niz godina educiranje subspecijalista medicinske onkologije, a kojih je jako malo i u cijeloj državi.

“Ali, dobrim planom, dobrim strateškim menadžiranjem, dokazali smo da se to može. U prvih 10 godina, stvorili smo jezgro od sedam subspecijalista – ljudi koji su došli iz studentskih klupa. Onda je nastupila ta stagnacija, zbog koje smo danas u problemu. Treba biti na tom odjelu i treba biti ispred tog odjela u ulozi pacijenata. Da vidite, ne tako davno, prije dva mjeseca, pacijente koji noćivaju ispred Odjela onkologije. Koji su u pola tri ujutro na svojim mjestima, ispred vrata koja će se otvoriti u sedam sati. Trebate vidjeti onu bočicu čaja i jednu malu prostirku, na kojima sjede umorni od dugog čekanja. Sve to treba vidjeti. Puno je lakše pričati”, kazala je doktorica Mekić-Abazović.

Na prostoru od 500 kvadrtanih metara, na kojem su bili i 2008. godine, još uvijek pružaju usluge pacijentima, ali sada za pacijente iz tri kantona- Zeničko-dobojskog, Srednjebosasnkog te odnedavno i Tuzlanskog kantona.

Tuzlanski pacijenti su prisiljeni u zadnje vrijeme dolaziti u zeničku bolnicu na terapiju.

“Evo, vraćamo se na početnu poziciju, uzevši jedan detalj. Ako radimo po Plavoj knjizi (standardi i normativi zdravstvenih usluga), po AKAZ-u, što bi trebalo da bude termin kvaliteta – ne samo za tercijarni nivo, nego i za svaki drugi, onda ćemo reći da smijem reći brojku pacijenata na jednog onkologa na dnevnoj bazi. Nisam imala priliku osam godina da pričam o brojkama, iz nekih drugih razloga, a, danas to mogu i hoću. Ponovo hvala na prilici da se obratim onima koji mogu donijeti te velike odluke i iskorak za onkološke pacijente i da konačno dobiju što humaniji način pružanja usluga, koje oni to zaslužuju”, poručila je Mekić-Abazović.

Statistika je, dodala je, neumovljiva, ali istinita. Po prvi put, kaže, imaju podatke koje smije, može i hoće iznijeti javno.

“Prema podacima od 2008. – 2010. godine, dakle, unutar dvije početne godine – prvih pregleda bilo je oko 3.000. Tačnije 2.988. Pratit ćemo samo kategoriju prvih pregleda. Od 2017. do oktobra 2024. godine, brojka od nepunih 3.000 prvih pregleda, je 22.200. Sa ukupnim brojem usluga oko 750.000. Trebamo li izračunavati procenat? Od pet do sedam puta veći je porast onkoloških pacijenata u odnosu na početne godine. Na istom kapacitetu i skoro istom kadrovskom kapacitetu”, napomenula je Mekić-Abazović.   

Najčešće patologije su, dodala je, rak dojke, debelog crijeva i prostate. Navedene brojke, dodala je, jesu prestrašne, ali pravi se uvid u katastrofalnu situaciju može spoznati tek, dodala je, kada se ima u vidu da na dnevnom nivou tretiraju od 100 – 120 pacijenata.  

“Ono što nas je poprilično iznenadilo, u zadnje tri godine, to je trend rasta broja karcinoma mokraćne bešike, želuca i melanoma. Naravno da ovo otvara neka druga pitanja, ali koja ćemo ostaviti za neke druge okrugle stolove. Dostupnost lijekova i gdje je to naš kanton, u odnosu na druge kantone”, kazala je Mekić-Abazović.

Najviše trpe, kazala je, pacijentice i pacijenti sa stabilnom bolešću i sa godišnjim kontrolama. Po sedam-osam mjeseci, kazala je, ne mogu dobiti termin za kontrolu svog zdravstvenog stanja, jer su prvi pregledi i pacijenti koji se počinju liječiti prioritet u tretmanu.

Premijer ZDK Nezir Pivić, koji je dužnost preuzeo krajem oktobra prošle godine, poručio je na tom skupu, u organizaciji udruženja onkoloških pacijenata, kako su zdravstvo te izgradnju nove zgrade Kantonalne bolnice Zenica stavili u prioritet svoga rada, ali da će novi Odjel onkologije početi graditi čim dobiju potrebne saglasnosti, odnosno i prije izgradnje nove bolnice te da su za taj odjel već osigurali 5.000.000 KM donatorskih sredstava.

Problem u izgradnji nove bolnice, podvukao je, predstavlja činjenica da Gradska uprava Grada Zenica, mada je Gradsko vijeće još krajem septembra ove godine izglasalo odluku o ustupanju zemljišta za gradnju na lokaciji sadašnje KBZ-a, još uvijek nije izdala potrebne saglasnosti, zbog čega ne mogu početi graditi niti dobiti status univerzitetske bolnice za KBZ.

Zbog toga i studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici praksu obavljaju na Univerzitetsko-kliničkom centru u Tuzli.