Očekuje se da će do 2050. godine u svijetu biti 1,6 milijardi ljudi starijih od 65 godina, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema podacima iz ove godine, u svijetu živi 771 milion osoba starijih od 65 godina, a očekuje se da će taj broj do 2030. iznositi 994 miliona.

Međunarodni dan starijih osoba proglasila je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 14. decembra 1990. godine, a da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi. Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. oktobra.

U okviru ovog dana svake se godine održavaju konferencije i događaji u okviru određene teme.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja je “Otpornost starijih u svijetu koji se mijenja”. Cilj je skrenuti pažnju na nejednakosti sa kojima se starije žene suočavaju u svom društvenom i ekonomskom životu, te da pozove države članice UN-a i nevladine organizacije da stave starije žene u centar svih politika.

Očekuje se da će svjetska starija populacija dostići 1,6 milijardi do 2050. godine.

Prema UN-u, prosječni životni vijek se povećao sa 46 na 68 godina u periodu od 1950. do 2010. godine.

Svjetska populacija se brzo i značajno povećala posljednjih decenija. Godine 1999. iznosila je oko šest milijardi, a u 2011. je dosegla sedam milijardi.

Očekuje se da će svjetska populacija premašiti osam milijardi do kraja ove godine. Očekuje se i da će do 2030. godine u svijetu živjeti oko 8,5 milijardi ljudi, a do 2050. i 9,7 milijardi.

Širom svijeta registrovan je 771 milion ljudi od 65 i više godina. Očekuje se da će taj broj do 2030. iznositi 994 miliona, a da će se do 2050. povećati na 1,6 milijardi.

Dok je omjer starijeg stanovništva u svjetskoj populaciji oko 10 posto do 2022. godine, očekuje se da će se taj omjer povećati na 12 posto u 2030. i 16 posto u 2050. godini.

Osim toga, procjenjuje se da će starija populacija do 2050. godine biti jednaka broju djece mlađe od 12 godina u svijetu, a otprilike dvostruko više djece do pet godina.

Kontinenti s najvećom starijom populacijom su Evropa i Sjeverna Amerika. Na ova dva kontinenta udio starijih osoba u ukupnoj populaciji je oko 19 posto, a slijede Novi Zeland i Australija sa 16,6 posto.

Očekuje se da će do 2050. godine udio starijih ljudi u Evropi i Sjevernoj Americi porasti na 26,9 posto. Također, očekuje se da će svaka četvrta osoba imati 65 godina ili više.

Dok Japan svojom starijom populacijom privlači pažnju među razvijenim zemljama svijeta, slijede ga evropske zemlje.

Broj građana starijih od 65 godina u Japanu čini 28 posto stanovništva, u Italiji 22,8 posto, Finskoj 21,9, Portugalu 21,8, Njemačkoj 21,4, Francuskoj 20,3 posto, Letoniji 19,9, Litvaniji 19,8, Danskoj 19,6 posto, Mađarskoj 19,3, Španiji 19,1, Holandiji 18,9, Engleskoj 18,3 posto, Poljskoj 17,5 i Kanadi 17,2 posto.

Očekuje se da će do 2050. godine u svijetu biti 1,6 milijardi ljudi starijih od 65 godina, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema podacima iz ove godine, u svijetu živi 771 milion osoba starijih od 65 godina, a očekuje se da će taj broj do 2030. iznositi 994 miliona.

Međunarodni dan starijih osoba proglasila je Generalna skupština Ujedinjenih naroda 14. decembra 1990. godine, a da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi. Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. oktobra.

U okviru ovog dana svake se godine održavaju konferencije i događaji u okviru određene teme.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja je “Otpornost starijih u svijetu koji se mijenja”. Cilj je skrenuti pažnju na nejednakosti sa kojima se starije žene suočavaju u svom društvenom i ekonomskom životu, te da pozove države članice UN-a i nevladine organizacije da stave starije žene u centar svih politika.

Očekuje se da će svjetska starija populacija dostići 1,6 milijardi do 2050. godine.

Prema UN-u, prosječni životni vijek se povećao sa 46 na 68 godina u periodu od 1950. do 2010. godine.

Svjetska populacija se brzo i značajno povećala posljednjih decenija. Godine 1999. iznosila je oko šest milijardi, a u 2011. je dosegla sedam milijardi.

Očekuje se da će svjetska populacija premašiti osam milijardi do kraja ove godine. Očekuje se i da će do 2030. godine u svijetu živjeti oko 8,5 milijardi ljudi, a do 2050. i 9,7 milijardi.

Širom svijeta registrovan je 771 milion ljudi od 65 i više godina. Očekuje se da će taj broj do 2030. iznositi 994 miliona, a da će se do 2050. povećati na 1,6 milijardi.

Dok je omjer starijeg stanovništva u svjetskoj populaciji oko 10 posto do 2022. godine, očekuje se da će se taj omjer povećati na 12 posto u 2030. i 16 posto u 2050. godini.

Osim toga, procjenjuje se da će starija populacija do 2050. godine biti jednaka broju djece mlađe od 12 godina u svijetu, a otprilike dvostruko više djece do pet godina.

Kontinenti s najvećom starijom populacijom su Evropa i Sjeverna Amerika. Na ova dva kontinenta udio starijih osoba u ukupnoj populaciji je oko 19 posto, a slijede Novi Zeland i Australija sa 16,6 posto.

Očekuje se da će do 2050. godine udio starijih ljudi u Evropi i Sjevernoj Americi porasti na 26,9 posto. Također, očekuje se da će svaka četvrta osoba imati 65 godina ili više.

Dok Japan svojom starijom populacijom privlači pažnju među razvijenim zemljama svijeta, slijede ga evropske zemlje.

Broj građana starijih od 65 godina u Japanu čini 28 posto stanovništva, u Italiji 22,8 posto, Finskoj 21,9, Portugalu 21,8, Njemačkoj 21,4, Francuskoj 20,3 posto, Letoniji 19,9, Litvaniji 19,8, Danskoj 19,6 posto, Mađarskoj 19,3, Španiji 19,1, Holandiji 18,9, Engleskoj 18,3 posto, Poljskoj 17,5 i Kanadi 17,2 posto.