U posljednjim danima, skandinavske zemlje, posebno Švedska i Danska, svjedoče rastućem pokretu bojkota američkih proizvoda i usluga. Ovaj val nezadovoljstva potaknut je nedavnim političkim odlukama Sjedinjenih Američkih Država, uključujući obustavu podrške Ukrajini i uvođenje tarifa na europske proizvode, što je izazvalo zabrinutost među građanima ovih zemalja.​

U Švedskoj, Facebook grupa pod nazivom “Bojkotta varor från USA” (Bojkotirajmo proizvode iz SAD-a) bilježi rapidan porast članstva, dosegnuvši preko 70.000 članova. Sličan trend primijećen je i u Danskoj, gdje grupa “Boykot varer fra USA” okuplja gotovo 67.000 članova. Ove grupe pozivaju potrošače da prestanu kupovati proizvode poznatih američkih brendova poput Tesle, McDonald’sa, Coca-Cole, Nikea i Levi’sa, te da izbjegavaju korištenje usluga kao što su Netflix, Google i Airbnb.

Motivacija iza ovih bojkota leži u neslaganju s nedavnim odlukama administracije predsjednika Donalda Trumpa, posebno u vezi s Ukrajinom i trgovinskim politikama prema Europi. Članovi ovih grupa vjeruju da potrošački bojkot može izvršiti pritisak na američku vladu da preispita svoje stavove i odluke. Jannike Kohinoor, osnivačica švedske grupe, ističe da, iako nema pravo glasa na američkim izborima, želi djelovati na način koji može donijeti promjenu.

“​Kada ne mogu glasati na američkim izborima ili protestirati na ulicama u Sjedinjenim Državama, osjećam da moram nešto poduzeti.”

Mnogi članovi priznaju da je teško potpuno izbjeći američke proizvode i usluge zbog njihove sveprisutnosti u svakodnevnom životu. Iako je platforma Facebook, na kojoj su ove grupe osnovane, američka kompanija, članovi ističu da trenutno nemaju bolju alternativu za organiziranje i širenje svoje poruke.

Osim individualnih potrošača, i poslovni subjekti se pridružuju bojkotu. Fredrik Palmqvist, vlasnik puba i kafića Stallet u blizini Kalmara, odlučio je izbaciti američke proizvode iz svoje ponude, pridružujući se tako desecima hiljada drugih Šveđana koji bojkotiraju američke proizvode nakon nedavnih političkih poteza SAD-a.

Ekonomisti i analitičari imaju podijeljena mišljenja o učinkovitosti ovakvih bojkota. Dok neki vjeruju da kolektivna akcija potrošača može poslati snažnu poruku i potencijalno utjecati na promjenu politika, drugi su skeptični glede stvarnog ekonomskog utjecaja takvih inicijativa, posebno ako se ne prošire na globalnu razinu.​

Ostaje za vidjeti hoće li ovi bojkoti imati dugoročan utjecaj na američku ekonomiju ili političke odluke. Ipak, jasno je da su građani Skandinavije spremni koristiti svoje potrošačke navike kao sredstvo izražavanja nezadovoljstva i pokušaja utjecaja na globalnu politiku.

U posljednjim danima, skandinavske zemlje, posebno Švedska i Danska, svjedoče rastućem pokretu bojkota američkih proizvoda i usluga. Ovaj val nezadovoljstva potaknut je nedavnim političkim odlukama Sjedinjenih Američkih Država, uključujući obustavu podrške Ukrajini i uvođenje tarifa na europske proizvode, što je izazvalo zabrinutost među građanima ovih zemalja.​

U Švedskoj, Facebook grupa pod nazivom “Bojkotta varor från USA” (Bojkotirajmo proizvode iz SAD-a) bilježi rapidan porast članstva, dosegnuvši preko 70.000 članova. Sličan trend primijećen je i u Danskoj, gdje grupa “Boykot varer fra USA” okuplja gotovo 67.000 članova. Ove grupe pozivaju potrošače da prestanu kupovati proizvode poznatih američkih brendova poput Tesle, McDonald’sa, Coca-Cole, Nikea i Levi’sa, te da izbjegavaju korištenje usluga kao što su Netflix, Google i Airbnb.

Motivacija iza ovih bojkota leži u neslaganju s nedavnim odlukama administracije predsjednika Donalda Trumpa, posebno u vezi s Ukrajinom i trgovinskim politikama prema Europi. Članovi ovih grupa vjeruju da potrošački bojkot može izvršiti pritisak na američku vladu da preispita svoje stavove i odluke. Jannike Kohinoor, osnivačica švedske grupe, ističe da, iako nema pravo glasa na američkim izborima, želi djelovati na način koji može donijeti promjenu.

“​Kada ne mogu glasati na američkim izborima ili protestirati na ulicama u Sjedinjenim Državama, osjećam da moram nešto poduzeti.”

Mnogi članovi priznaju da je teško potpuno izbjeći američke proizvode i usluge zbog njihove sveprisutnosti u svakodnevnom životu. Iako je platforma Facebook, na kojoj su ove grupe osnovane, američka kompanija, članovi ističu da trenutno nemaju bolju alternativu za organiziranje i širenje svoje poruke.

Osim individualnih potrošača, i poslovni subjekti se pridružuju bojkotu. Fredrik Palmqvist, vlasnik puba i kafića Stallet u blizini Kalmara, odlučio je izbaciti američke proizvode iz svoje ponude, pridružujući se tako desecima hiljada drugih Šveđana koji bojkotiraju američke proizvode nakon nedavnih političkih poteza SAD-a.

Ekonomisti i analitičari imaju podijeljena mišljenja o učinkovitosti ovakvih bojkota. Dok neki vjeruju da kolektivna akcija potrošača može poslati snažnu poruku i potencijalno utjecati na promjenu politika, drugi su skeptični glede stvarnog ekonomskog utjecaja takvih inicijativa, posebno ako se ne prošire na globalnu razinu.​

Ostaje za vidjeti hoće li ovi bojkoti imati dugoročan utjecaj na američku ekonomiju ili političke odluke. Ipak, jasno je da su građani Skandinavije spremni koristiti svoje potrošačke navike kao sredstvo izražavanja nezadovoljstva i pokušaja utjecaja na globalnu politiku.