Gradska vijećnica, kao jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, zapaljena je u noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine, tokom opsade Sarajeva.

Povodom 31. godišnjice stradanja sarajevske Vijećnice otvarana je obnovljena stalna izložbena postavka “Vijećnica”, jedinstveni historijsko-muzejski prostor i građa, izložba fotografija autora Rikarda Larme, kojima je obogaćen sadržaj za posjetioce.

U svečanom salonu posjetioci mogu ponovo pogledati i izložbu fotografija Almina Zrne “Edo Murtić – Gdje su riječi nedostatne”.

Meliha Redžić, rukovoditeljica Službe Gradske Vijećnice, podsjetila je da se danas obilježava 31 godina od paljenja Vijećnice.

“Ove godine obilježit ćemo je na vrlo simbolične načine, otvaranjem stalne obnovljene postavke Gradske vijećnice. Ona je od danas otvorena za sve posjetioce. Ovo je stalna izložbena postavka Gradske vijećnice koja podsjeća na muzej, svojim prostorom i građom. Osim bogatog sadržaja, od njene gradnje pa sve do danas, tu ćemo posebno istaknuti izložbu bh. fotografa Rikarda Larme”, izjavila je Redžić.

Otvorena je i posebna izložba “Vijećnica u fondovima i zbirkama Historijskog arhiva Sarajevo” autora Saše Beltrama.

“Osim ovog prostora, otvaramo i izložbu u saradnji sa Historijskim arhivom Sarajevo, autora Saše Beltrama. Ponavljamo izložbu našeg fotografa Almina Zrne”, pojasnila je Redžić.

Ova dva dana Vijećnica je otvorena za sve posjetioce i ulaz je besplatan.

“Vijećnica je simbol stradanja Bosne i Hercegovine, ali i otpora”, dodala je Redžić.

Saša Beltram, viši arhivist Historijskog arhiva Sarajevo, rekao je da su povodom 31. godišnjice paljenja Vijećnice pokušali da kroz svoje zbirke i fondove prikažu životni put Vijećnice.

“Na 11 panoa možete vidjeti isječke iz projektne dokumentacije, razglednice i fotografije bez kojih ne možemo zamisliti panoramu grada Sarajeva, preko raznih plakata i najava događaja, do crteža za koje je Vijećnica služila kao inspiracija. Tu su i isječci iz novina o obnovi i ponovnom otvaranju Vijećnice. Najstariji dokument na panoima su mape i fotografije Sarajeva bez Vijećnice, To je iz 1892. godine”, pojasnio je Beltram.

Direktor JP Sarajevo Bakir Hadžiomerović rekao je da je obnovljena stalna izložbena postavka “Vijećnica” projekat koji je davno započet i sada je zavšen.

Dotakao se i posjeta navodeći da obaraju rekorde.

“Povećava se broj karata za strance što znači da je turistička sezona bila dobra. Mislim da će biti bolja nego prošle godine”, dodao je Hadžiomerović.

Nakon rata 1992. – 1995., Vijećnica je obnovljena i ponovo otvorena 2014. godine.

Sarajevska Vijećnica izgrađena je 20. aprila 1896. godine i do danas predstavlja jedan od najljepših objekata izgrađenih za vrijeme austro-ugarske vladavine u pseudomaurskom stilu.

Prvobitno je bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga, postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana.

U noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine zapaljena je sa srpskih položaja u okolini opkoljenog Sarajeva, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da je vatrena stihija odnijela oko dva miliona knjiga, koje su govorile o historiji Bosne i Hercegovine i predstavljale nacionalno blago zemlje.

U noći 25. na 26. augusta 1992. godine brojni građani Sarajeva zajedno sa tadašnjim uposlenicima pokušavali su da spase neke od knjiga od požara, dok su bili izloženi konstantnoj snajperskoj vatri s položaja tadašnje Vojske Republike Srpske sa okolnih brda.

Zahvaljujući snazi razumijevanja i solidarnosti prijatelja i partnera, Vijećnica je obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine, na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom.

Njena poslijeratna obnova trajala je 18 godina, da bi se ovaj svjetski simbol susreta civilizacija vinuo iz pepela, u svom autentičnom raskošnom izdanju.

Svi dijelovi Vijećnice rekonstruisani su na osnovu dokumenata i fotografija stare Vijećnice pronađenih u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, pa su u prostoriji Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.

Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake.

Smještena nedaleko od Baščaršije, na Mustaj-pašinom mejdanu, Vijećnica, iako je sve u njoj novo, i danas odiše periodom u kojem je napravljena.

U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti te predstavlja multimedijalni centar kulture, umjetnosti i privrede Grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine, u kojem se održavaju koncerti, književne večeri, izložbe, prezentacije, konferencije, kongresi, simpoziji, prijemi, obilježavanje godišnjica, vjenčanja.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2006. godine proglasila je Vijećnicu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Gradska vijećnica, kao jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, zapaljena je u noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine, tokom opsade Sarajeva.

Povodom 31. godišnjice stradanja sarajevske Vijećnice otvarana je obnovljena stalna izložbena postavka “Vijećnica”, jedinstveni historijsko-muzejski prostor i građa, izložba fotografija autora Rikarda Larme, kojima je obogaćen sadržaj za posjetioce.

U svečanom salonu posjetioci mogu ponovo pogledati i izložbu fotografija Almina Zrne “Edo Murtić – Gdje su riječi nedostatne”.

Meliha Redžić, rukovoditeljica Službe Gradske Vijećnice, podsjetila je da se danas obilježava 31 godina od paljenja Vijećnice.

“Ove godine obilježit ćemo je na vrlo simbolične načine, otvaranjem stalne obnovljene postavke Gradske vijećnice. Ona je od danas otvorena za sve posjetioce. Ovo je stalna izložbena postavka Gradske vijećnice koja podsjeća na muzej, svojim prostorom i građom. Osim bogatog sadržaja, od njene gradnje pa sve do danas, tu ćemo posebno istaknuti izložbu bh. fotografa Rikarda Larme”, izjavila je Redžić.

Otvorena je i posebna izložba “Vijećnica u fondovima i zbirkama Historijskog arhiva Sarajevo” autora Saše Beltrama.

“Osim ovog prostora, otvaramo i izložbu u saradnji sa Historijskim arhivom Sarajevo, autora Saše Beltrama. Ponavljamo izložbu našeg fotografa Almina Zrne”, pojasnila je Redžić.

Ova dva dana Vijećnica je otvorena za sve posjetioce i ulaz je besplatan.

“Vijećnica je simbol stradanja Bosne i Hercegovine, ali i otpora”, dodala je Redžić.

Saša Beltram, viši arhivist Historijskog arhiva Sarajevo, rekao je da su povodom 31. godišnjice paljenja Vijećnice pokušali da kroz svoje zbirke i fondove prikažu životni put Vijećnice.

“Na 11 panoa možete vidjeti isječke iz projektne dokumentacije, razglednice i fotografije bez kojih ne možemo zamisliti panoramu grada Sarajeva, preko raznih plakata i najava događaja, do crteža za koje je Vijećnica služila kao inspiracija. Tu su i isječci iz novina o obnovi i ponovnom otvaranju Vijećnice. Najstariji dokument na panoima su mape i fotografije Sarajeva bez Vijećnice, To je iz 1892. godine”, pojasnio je Beltram.

Direktor JP Sarajevo Bakir Hadžiomerović rekao je da je obnovljena stalna izložbena postavka “Vijećnica” projekat koji je davno započet i sada je zavšen.

Dotakao se i posjeta navodeći da obaraju rekorde.

“Povećava se broj karata za strance što znači da je turistička sezona bila dobra. Mislim da će biti bolja nego prošle godine”, dodao je Hadžiomerović.

Nakon rata 1992. – 1995., Vijećnica je obnovljena i ponovo otvorena 2014. godine.

Sarajevska Vijećnica izgrađena je 20. aprila 1896. godine i do danas predstavlja jedan od najljepših objekata izgrađenih za vrijeme austro-ugarske vladavine u pseudomaurskom stilu.

Prvobitno je bila zgrada tadašnje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata, sve do 1949. godine, služila je gradskoj upravi, kao zgrada Okružnog suda Sarajeva i sjedište Bosanskohercegovačkog sabora. Nakon toga, postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana.

U noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine zapaljena je sa srpskih položaja u okolini opkoljenog Sarajeva, a u požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da je vatrena stihija odnijela oko dva miliona knjiga, koje su govorile o historiji Bosne i Hercegovine i predstavljale nacionalno blago zemlje.

U noći 25. na 26. augusta 1992. godine brojni građani Sarajeva zajedno sa tadašnjim uposlenicima pokušavali su da spase neke od knjiga od požara, dok su bili izloženi konstantnoj snajperskoj vatri s položaja tadašnje Vojske Republike Srpske sa okolnih brda.

Zahvaljujući snazi razumijevanja i solidarnosti prijatelja i partnera, Vijećnica je obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine, na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom.

Njena poslijeratna obnova trajala je 18 godina, da bi se ovaj svjetski simbol susreta civilizacija vinuo iz pepela, u svom autentičnom raskošnom izdanju.

Svi dijelovi Vijećnice rekonstruisani su na osnovu dokumenata i fotografija stare Vijećnice pronađenih u Kaptolskom arhivu u Zagrebu, pa su u prostoriji Gradskog vijeća danas drvene klupe i govornica, a svi ornamenti na zidovima i plafonu su autentični i ručno oslikavani.

Mnoge stvari unutar ove ljepotice su specifične. Rubovi zidova zlatne boje zapravo su zaista zlatni. Rađeni posebnom tehnikom, premazivani su listićima zlata potopljenim u boju, posebnim kistom od kamilje dlake.

Smještena nedaleko od Baščaršije, na Mustaj-pašinom mejdanu, Vijećnica, iako je sve u njoj novo, i danas odiše periodom u kojem je napravljena.

U njoj se sada čuvaju knjige i rukopisi od iznimne vrijednosti i rariteti te predstavlja multimedijalni centar kulture, umjetnosti i privrede Grada Sarajeva i države Bosne i Hercegovine, u kojem se održavaju koncerti, književne večeri, izložbe, prezentacije, konferencije, kongresi, simpoziji, prijemi, obilježavanje godišnjica, vjenčanja.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 2006. godine proglasila je Vijećnicu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.