U Vijećnici, u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu, sinoć je u organizaciji članova Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića održan svečani prijem u povodu Dana nezavisnosti, javlja Anadolu.

Prijemu su prisustvovali brojni zvaničnici iz političkog, društvenog, sportskog, kulturnog, vjerskog i ekonomskog miljea BiH, uključujući gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić, reisul-ulemu Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i predsjednika Jevrejske zajednice u BiH Jakoba Fincija.

Komšić je u obraćanju prisutnima podsjetio da je prije 32 godine, nakon niza političkih, diplomatskih i organizacionih priprema proveden referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, tadašnje republike u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

“Rezultat referenduma je bio jasan: Bosna i Hercegovina postaje nezavisna i suverena republika. Referendum o nezavisnosti bio je centralni događaj u procesu stjecanja međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine”, rekao je Komšić.

Istakao je da je to bilo neko bolje vrijeme od sadašnjeg, vrijeme kada je međunarodno pravo moglo mijenjati činjenice na geopolitičkom i pravnom terenu.

“Shodno normama tadašnjeg međunarodnog prava, Republika Bosna i Hercegovina jeste stekla međunarodno priznanje, ali su se građani i građanke odmah morali boriti za nezavisnost i suverenitet. Agresorski napad na nezavisnost i suverenitet bio je ujedno i napad na gole živote građana Bosne i Hercegovine. Tokom odbrambenog rata, Bosna i Hercegovina je, uz ogromne žrtve, sačuvala svoje međunarodno priznate granice i potvrdila, premda uz izmijenjenu ustavnu strukturu, svoj državnopravni kontinuitet”, kazao je.

Komšić je istakao da su Armija Republike Bosne i Hercegovine i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine, kao jedine legalne oružane snage u državi, uspjeli oružanom borbom primorati Saveznu Republiku Jugoslaviju i Republiku Hrvatsku na potpisivanje međunarodnog sporazuma, po kojem su se dvije susjedne zemlje obavezale da više neće ugrožavati stabilnosti Bosne i Hercegovine kao države.

“Istina je da unutarnja ustavna struktura Bosne i Hercegovine ostavlja suviše mnogo prostora negativnim utjecajima iz Srbije i Hrvatske. Separatističke snage u Bosni i Hercegovini omogućavaju Beogradu i Zagrebu da se upliću u unutrašnja pitanja i narušavaju suverenitet naše zemlje”, rekao je Komšić.

Međutim, kako je dodao, dok separatisti iščekuju pogodan trenutak za neki novi napad na Bosnu i Hercegovinu, ova država ipak jača.

“Gotovo pa 30 godina mira na najbolji način je pokazalo ko je ko u Bosni i Hercegovini. Pokazalo se ko je spreman da gradi i pruža ruku, a ko je spreman rušiti i slabiti državu”, kazao je Komšić.

Naglasio je dalje kako nije slučajno da to nekome smeta.

“Danas u Bosni i Hercegovini posluju hiljade firmi čiji prometi prelaze milion konvertibilnih maraka. Stotine ljudi iz privrede su imetak legalno stekli. Privrednici, naravno, za te uspjehe nisu i ne smiju biti dužni politici. Ali svi smo dužni Bosni i Hercegovini. Neće ovdje biti uspješnih Bosanaca i Hercegovaca, poduzetnika, nezavisnih intelektualaca, umjetnika i sportista, ukoliko pobjedu odnesu velikodržavni projekti. Nema uspješnih Bosanaca i Hercegovaca bez države Bosne i Hercegovine”, rekao je on.

Naglasio je kako budućnost i opstanak države ovise o mladim generacijama.

“Bosna i Hercegovina jača, istina sporo, ali jača! Njeni neprijatelji se nisu nadali da će ona čak i opstati, a kamoli jačati. Bili su uvjereni da će nestati i Bosna i Hercegovina i Bosanci i Hercegovci. Zato, budimo ponosni ovog prvog marta, jer imamo puno pravo biti ponosni na svoju domovinu i generaciju koja ju je odbranila”, zaključio je Komšić.

Bećirović je u obraćanju istakao da građani trebaju biti ponosni na državu Bosnu i Hercegovinu.

“Iza nas je duga i slavna prošlost naše države, budimo ponosni na prvih 1.075 godina otkako se zemlja Bosna spominje u historijskim izvorima. Nakon ovog milenijskog puta mi ne možemo nazad, mi moramo samo naprijed, ispred nas je euroatlantska i evropska budućnost Bosne i Hercegovine”, kazao je Bećirović.

Naglasio je da je Bosna i Hercegovina punopravna članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, OSCE-a i država koja se nalazi pred vratima Evropske unije i NATO-a.

“To su međunarodno pravno neosporive činjenice kojih separatisti moraju biti svjesni. Isto tako, oni moraju shvatiti da entiteti nikada nisu imali i nikada neće imati međunarodni subjektivitet. Učinimo sve što je u našoj moći da naša država bude jača i sigurnija, a dobronamjernim ljudima poručujemo da zajedno trebamo čuvati Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Bećirović.

Prvi mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, slavi se povodom uspješno provedenog referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, održanog 29. februara i 1. marta 1992. godine. Tada je glasalo 2.073.568 ljudi (izlaznost 63,7 posto građana s pravom glasa u BiH). Za nezavisnost izjasnilo se čak 99,7 posto osoba izašlih na referendum.

Referendumsko pitanje glasilo je: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”

Nakon izglasavanja nezavisnosti, Bosnu i Hercegovinu priznale su mnoge zemlje svijeta i država je nedugo zatim postala punopravni član Ujedinjenih nacija (UN), kao i brojnih drugih međunarodnih organizacija.

U Vijećnici, u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu, sinoć je u organizaciji članova Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića održan svečani prijem u povodu Dana nezavisnosti, javlja Anadolu.

Prijemu su prisustvovali brojni zvaničnici iz političkog, društvenog, sportskog, kulturnog, vjerskog i ekonomskog miljea BiH, uključujući gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić, reisul-ulemu Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i predsjednika Jevrejske zajednice u BiH Jakoba Fincija.

Komšić je u obraćanju prisutnima podsjetio da je prije 32 godine, nakon niza političkih, diplomatskih i organizacionih priprema proveden referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, tadašnje republike u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

“Rezultat referenduma je bio jasan: Bosna i Hercegovina postaje nezavisna i suverena republika. Referendum o nezavisnosti bio je centralni događaj u procesu stjecanja međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine”, rekao je Komšić.

Istakao je da je to bilo neko bolje vrijeme od sadašnjeg, vrijeme kada je međunarodno pravo moglo mijenjati činjenice na geopolitičkom i pravnom terenu.

“Shodno normama tadašnjeg međunarodnog prava, Republika Bosna i Hercegovina jeste stekla međunarodno priznanje, ali su se građani i građanke odmah morali boriti za nezavisnost i suverenitet. Agresorski napad na nezavisnost i suverenitet bio je ujedno i napad na gole živote građana Bosne i Hercegovine. Tokom odbrambenog rata, Bosna i Hercegovina je, uz ogromne žrtve, sačuvala svoje međunarodno priznate granice i potvrdila, premda uz izmijenjenu ustavnu strukturu, svoj državnopravni kontinuitet”, kazao je.

Komšić je istakao da su Armija Republike Bosne i Hercegovine i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine, kao jedine legalne oružane snage u državi, uspjeli oružanom borbom primorati Saveznu Republiku Jugoslaviju i Republiku Hrvatsku na potpisivanje međunarodnog sporazuma, po kojem su se dvije susjedne zemlje obavezale da više neće ugrožavati stabilnosti Bosne i Hercegovine kao države.

“Istina je da unutarnja ustavna struktura Bosne i Hercegovine ostavlja suviše mnogo prostora negativnim utjecajima iz Srbije i Hrvatske. Separatističke snage u Bosni i Hercegovini omogućavaju Beogradu i Zagrebu da se upliću u unutrašnja pitanja i narušavaju suverenitet naše zemlje”, rekao je Komšić.

Međutim, kako je dodao, dok separatisti iščekuju pogodan trenutak za neki novi napad na Bosnu i Hercegovinu, ova država ipak jača.

“Gotovo pa 30 godina mira na najbolji način je pokazalo ko je ko u Bosni i Hercegovini. Pokazalo se ko je spreman da gradi i pruža ruku, a ko je spreman rušiti i slabiti državu”, kazao je Komšić.

Naglasio je dalje kako nije slučajno da to nekome smeta.

“Danas u Bosni i Hercegovini posluju hiljade firmi čiji prometi prelaze milion konvertibilnih maraka. Stotine ljudi iz privrede su imetak legalno stekli. Privrednici, naravno, za te uspjehe nisu i ne smiju biti dužni politici. Ali svi smo dužni Bosni i Hercegovini. Neće ovdje biti uspješnih Bosanaca i Hercegovaca, poduzetnika, nezavisnih intelektualaca, umjetnika i sportista, ukoliko pobjedu odnesu velikodržavni projekti. Nema uspješnih Bosanaca i Hercegovaca bez države Bosne i Hercegovine”, rekao je on.

Naglasio je kako budućnost i opstanak države ovise o mladim generacijama.

“Bosna i Hercegovina jača, istina sporo, ali jača! Njeni neprijatelji se nisu nadali da će ona čak i opstati, a kamoli jačati. Bili su uvjereni da će nestati i Bosna i Hercegovina i Bosanci i Hercegovci. Zato, budimo ponosni ovog prvog marta, jer imamo puno pravo biti ponosni na svoju domovinu i generaciju koja ju je odbranila”, zaključio je Komšić.

Bećirović je u obraćanju istakao da građani trebaju biti ponosni na državu Bosnu i Hercegovinu.

“Iza nas je duga i slavna prošlost naše države, budimo ponosni na prvih 1.075 godina otkako se zemlja Bosna spominje u historijskim izvorima. Nakon ovog milenijskog puta mi ne možemo nazad, mi moramo samo naprijed, ispred nas je euroatlantska i evropska budućnost Bosne i Hercegovine”, kazao je Bećirović.

Naglasio je da je Bosna i Hercegovina punopravna članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, OSCE-a i država koja se nalazi pred vratima Evropske unije i NATO-a.

“To su međunarodno pravno neosporive činjenice kojih separatisti moraju biti svjesni. Isto tako, oni moraju shvatiti da entiteti nikada nisu imali i nikada neće imati međunarodni subjektivitet. Učinimo sve što je u našoj moći da naša država bude jača i sigurnija, a dobronamjernim ljudima poručujemo da zajedno trebamo čuvati Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Bećirović.

Prvi mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, slavi se povodom uspješno provedenog referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, održanog 29. februara i 1. marta 1992. godine. Tada je glasalo 2.073.568 ljudi (izlaznost 63,7 posto građana s pravom glasa u BiH). Za nezavisnost izjasnilo se čak 99,7 posto osoba izašlih na referendum.

Referendumsko pitanje glasilo je: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”

Nakon izglasavanja nezavisnosti, Bosnu i Hercegovinu priznale su mnoge zemlje svijeta i država je nedugo zatim postala punopravni član Ujedinjenih nacija (UN), kao i brojnih drugih međunarodnih organizacija.