U glavnom gradu Bosne i Hercegovine kvalitet zraka jutros je zadovoljavajući, a indeks kvaliteta zraka u 8:00 sati iznosio je 31.

U druga dva najveća grada u Federaciji BiH Tuzli i Zenici kvalitet zraka jutros je nezdrav. Prema mjerenjima u 8:00 sati indeks kvaliteta zraka u Tuzli iznosio je 151, a u Zenici 165, podaci su portala ekoakcija.org.

Koncetracija PM2,5 čestica u Tuzli iznosi 65, te je u takvim uvjetima moguća pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme.

Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Prema upozorenju: plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebali bu smanjiti bilo kakve vanjske aktivnosti. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.

Na području Zenice koncentracija PM10 čestica iznosi 178, te se upozorava na moguću pojavu pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.

I na području Zenice se preporučuje: plućnim i srčanim bolesnicima, trudnicama, djeci i starijim osobama smanjenje bilo kakvih vanjskih aktivnosti. 

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO). 

PM2,5 čestice nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugljen i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.

Njihov je promjer otprilike tri posto promjera dlake kose, a kad njihova koncentracija poraste više od dopuštenih 25 mikrograma po metru kubnom (μg/m3) u kalendarskoj godini i kad prodru duboko u pluća, prema istraživanjima medicinskih stručnjaka, mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju, pa i težih posljedica.

PM10 ili grube čestice imaju promjer manji od 10 mikrometara (μm), uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije.

Njihova prosječna granična vrijednost tokom 24 sata je 50 μg/m3, a sve iznad toga znači da je kvalitet zraka lošiji te da može utjecati na zdravlje ljudi.

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine kvalitet zraka jutros je zadovoljavajući, a indeks kvaliteta zraka u 8:00 sati iznosio je 31.

U druga dva najveća grada u Federaciji BiH Tuzli i Zenici kvalitet zraka jutros je nezdrav. Prema mjerenjima u 8:00 sati indeks kvaliteta zraka u Tuzli iznosio je 151, a u Zenici 165, podaci su portala ekoakcija.org.

Koncetracija PM2,5 čestica u Tuzli iznosi 65, te je u takvim uvjetima moguća pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme.

Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Prema upozorenju: plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebali bu smanjiti bilo kakve vanjske aktivnosti. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.

Na području Zenice koncentracija PM10 čestica iznosi 178, te se upozorava na moguću pojavu pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.

I na području Zenice se preporučuje: plućnim i srčanim bolesnicima, trudnicama, djeci i starijim osobama smanjenje bilo kakvih vanjskih aktivnosti. 

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO). 

PM2,5 čestice nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugljen i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.

Njihov je promjer otprilike tri posto promjera dlake kose, a kad njihova koncentracija poraste više od dopuštenih 25 mikrograma po metru kubnom (μg/m3) u kalendarskoj godini i kad prodru duboko u pluća, prema istraživanjima medicinskih stručnjaka, mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju, pa i težih posljedica.

PM10 ili grube čestice imaju promjer manji od 10 mikrometara (μm), uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije.

Njihova prosječna granična vrijednost tokom 24 sata je 50 μg/m3, a sve iznad toga znači da je kvalitet zraka lošiji te da može utjecati na zdravlje ljudi.