Dok veliki broj radnika iz Republike Srpske odlazi u inostranstvo da radi, u RS je za prvih pet mjeseci ove godine dozvolu za rad dobilo 929 stranaca, među kojima, osim državljana Srbije i Nepala, ima radnika iz Indije, Turske, Kine, Bangladeša, Ruske Federacije.

Da je primjetno da svake godine postoji sve veća potreba za stranim radnicima govori i podatak da je prošle godine do kraja maja izdato “samo” 570 radnih dozvola.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, najviše stranaca za pet mjeseci ove godine zaposleno je u sektoru građevinarstva, uslužnih djelatnosti, umjetnosti, zabave i rekreacije, prerađivačkoj djelatnosti, pružanju smještaja, pripremi i posluživanju hrane – hotelijerstvo i ugostiteljstvo, vađenju ruda i kamena, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada itd.

Od ukupnog broja izdatih radnih dozvola 669 ulazi u kvotu, a van kvote je izdato 260 radnih dozvola.

“Od 669 radnih dozvola koje ulaze u kvotu novih je 568, dok je 101 radna dozvola produžena. Od 260 radnih dozvola koje ne ulaze u kvotu novih je 157, a produžene su 103 radne dozvole”, rekli su iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Zbog nedostatka radne snage zvornička građevinska firma “Jokić invest” traži radnike i u Aziji, tako da od 2019. godine uvozi radnike iz Bangladeša, te ih, kako kažu, do sada imaju 60.

“Veliki broj domaćih radnika koji su izučili zanat otišao je u inostranstvo, tako da na našem tržištu skoro da nema radnika, a posebno je teško naći majstora u građevinskom sektoru”, kazala je Marijana Milović, izvršna direktorica ovog preduzeća.

Kako je pojasnila, radnici iz Bangladeša su vrijedni i poslušni, ali potrebno je vrijeme da se uklope i da samostalno rade.

“Zadovoljni smo njihovim radom, budući da je prisutan trend povećanja ovih radnika u našem preduzeću”, kazala je Milovićeva.

S druge strane, iz banjalučke firme “Aragosta invest” ističu da oni do sada nisu uvozili strane radnike.

“Još uspijevamo da sa našim domaćim radnicima završimo poslove, a ne radim malo posla”, kazao je Marko Savić, tehnički direktor ovog preduzeća, te dodao da je sigurno upitan kvalitet stranih radnika.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da veliki broj domaćih radnika ide da radi u Njemačku, te da ne čudi činjenica da se svake godine povećava broj stranih radnika u RS.

“Nedostatak radne snage na našem tržištu je samo posljedica zbog čega je “uvoznih” radnika sve više na našim prostorima”, kazao je Škrebić.

Ističe da su radnici koji dolaze u RS uglavnom iz zemalja koje imaju niži standard nego u RS.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da je primjetno da je u skoro svim oblastima privrede dosta stranih radnika.

“Ugostiteljstvo je sigurno posljednja privredna oblast koja će moći sebi da priušti da uvozi radnike iz drugih zemalja”, kazao je Kurtinović.

Prema njegovim riječima, radnici iz Turske i drugih zemalja mogu jedino da rade neke pomoćne poslove u ugostiteljskim objektima, kao što je pranje suđa ili da budu sobarice.

Dok veliki broj radnika iz Republike Srpske odlazi u inostranstvo da radi, u RS je za prvih pet mjeseci ove godine dozvolu za rad dobilo 929 stranaca, među kojima, osim državljana Srbije i Nepala, ima radnika iz Indije, Turske, Kine, Bangladeša, Ruske Federacije.

Da je primjetno da svake godine postoji sve veća potreba za stranim radnicima govori i podatak da je prošle godine do kraja maja izdato “samo” 570 radnih dozvola.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, najviše stranaca za pet mjeseci ove godine zaposleno je u sektoru građevinarstva, uslužnih djelatnosti, umjetnosti, zabave i rekreacije, prerađivačkoj djelatnosti, pružanju smještaja, pripremi i posluživanju hrane – hotelijerstvo i ugostiteljstvo, vađenju ruda i kamena, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada itd.

Od ukupnog broja izdatih radnih dozvola 669 ulazi u kvotu, a van kvote je izdato 260 radnih dozvola.

“Od 669 radnih dozvola koje ulaze u kvotu novih je 568, dok je 101 radna dozvola produžena. Od 260 radnih dozvola koje ne ulaze u kvotu novih je 157, a produžene su 103 radne dozvole”, rekli su iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Zbog nedostatka radne snage zvornička građevinska firma “Jokić invest” traži radnike i u Aziji, tako da od 2019. godine uvozi radnike iz Bangladeša, te ih, kako kažu, do sada imaju 60.

“Veliki broj domaćih radnika koji su izučili zanat otišao je u inostranstvo, tako da na našem tržištu skoro da nema radnika, a posebno je teško naći majstora u građevinskom sektoru”, kazala je Marijana Milović, izvršna direktorica ovog preduzeća.

Kako je pojasnila, radnici iz Bangladeša su vrijedni i poslušni, ali potrebno je vrijeme da se uklope i da samostalno rade.

“Zadovoljni smo njihovim radom, budući da je prisutan trend povećanja ovih radnika u našem preduzeću”, kazala je Milovićeva.

S druge strane, iz banjalučke firme “Aragosta invest” ističu da oni do sada nisu uvozili strane radnike.

“Još uspijevamo da sa našim domaćim radnicima završimo poslove, a ne radim malo posla”, kazao je Marko Savić, tehnički direktor ovog preduzeća, te dodao da je sigurno upitan kvalitet stranih radnika.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da veliki broj domaćih radnika ide da radi u Njemačku, te da ne čudi činjenica da se svake godine povećava broj stranih radnika u RS.

“Nedostatak radne snage na našem tržištu je samo posljedica zbog čega je “uvoznih” radnika sve više na našim prostorima”, kazao je Škrebić.

Ističe da su radnici koji dolaze u RS uglavnom iz zemalja koje imaju niži standard nego u RS.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da je primjetno da je u skoro svim oblastima privrede dosta stranih radnika.

“Ugostiteljstvo je sigurno posljednja privredna oblast koja će moći sebi da priušti da uvozi radnike iz drugih zemalja”, kazao je Kurtinović.

Prema njegovim riječima, radnici iz Turske i drugih zemalja mogu jedino da rade neke pomoćne poslove u ugostiteljskim objektima, kao što je pranje suđa ili da budu sobarice.