U posljednjih 25 godina, tačnije od 1999. godine, iz knjige državljana Bosne i Hercegovine ispisano je 101.413 građana, potvrđeno je Nezavisnim novinama iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Iz Ministarstva navode da su se tako za posljednjih nepunih deset godina državljanstva BiH odrekle 37.294 osobe, dok je u istom periodu 6.806 osoba steklo bh. državljanstvo.

“U ovoj godini se državljanstva BiH odrekla 1.441 osoba. U istom periodu 477 osoba je steklo državljanstvo Bosne i Hercegovine”, kazali su iz ovog ministarstva za isti medij.

Kako su pojasnili, u postupku odricanja od državljanstva BiH stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.

“U neformalnim razgovorima najčešće se navode kao stvarni razlozi povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu”, kazali su iz Ministarstva.

Dodali su da je veći broj lica koja se odriču državljanstva BiH u potpunosti integrisan u sredinama u kojima žive u inostranstvu, čak puno više nego u BiH.

“Pojedini puno bolje govore jezik države u kojoj žive nego maternji jezik. Odricanje se uglavnom vrši radi sticanja državljanstva neke od zapadnoevropskih država, najviše Njemačke i Austrije”, pojasnili su iz Ministarstva.

Prema podacima koji su nam dostavljeni iz resornog ministarstva, 2003. je bila godina u kojoj se najviše građana odreklo državljanstva, i to njih 9.125, dok ih je godinu dana ranije bilo 8.344.

“Taksa za ispis iz državljanstva iznosi 800 KM, izuzev za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše SFRJ, koji plaćaju taksu od 200 KM”, pojasnili su iz ovog ministarstva.

Aleksandar Čavić, demograf, ističe u razgovoru za Nezavisne novine da su najčešći razlozi što se građani odriču našeg državljanstva prijem u drugo državljanstvo, zatim olakšana kupovina nekretnine ili neke druge pogodnosti koje im nosi neko drugo državljanstvo.

“U narednom periodu sigurno je da možemo  očekivati da će broj ljudi koji se odriču bh. pasoša biti manji upravo iz razloga što se u skorije vrijeme realizuju međusobni odnosi između država koji se tiču rada, boravaka, spajanja porodica”, kazao je Čavić.

Kako je rekao, BiH je za 25 godina kroz emigracije izgubila i više od milion stanovnika, a broj ljudi koji su se odrekli pasoša ne prati tu dinamiku.

Dodao je da je broj ljudi koji su za deset godina uzeli bh. državljanstvo realan.

“Uglavnom se radi o licima koja su stupila u brak sa našim državljaninom ili se radi o sticanju državljanstva kao dvojnog”, kazao je Čavić.

Tanja Ilić, koja u Austriji živi od 2005. godine, državljanstva BiH se odrekla prije nekoliko godina iz praktičnih razloga.

“Nije mi to bila laka odluka, ali kad pogledamo stvari, u Beču živim skoro 20 godina i mnogo mi je lakše sa dokumentima države u kojoj trenutno radim. S druge strane, moramo shvatiti da austrijski pasoš nudi mnogo više mogućnosti. Mogu mnogo više da putujem, mogu da živim ili radim bilo gdje u Evropi, tako da sam u jednom trenutku shvatila da meni pasoš BiH, u stvari nije ni potreban”, kazala je Ilićeva.

U posljednjih 25 godina, tačnije od 1999. godine, iz knjige državljana Bosne i Hercegovine ispisano je 101.413 građana, potvrđeno je Nezavisnim novinama iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Iz Ministarstva navode da su se tako za posljednjih nepunih deset godina državljanstva BiH odrekle 37.294 osobe, dok je u istom periodu 6.806 osoba steklo bh. državljanstvo.

“U ovoj godini se državljanstva BiH odrekla 1.441 osoba. U istom periodu 477 osoba je steklo državljanstvo Bosne i Hercegovine”, kazali su iz ovog ministarstva za isti medij.

Kako su pojasnili, u postupku odricanja od državljanstva BiH stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.

“U neformalnim razgovorima najčešće se navode kao stvarni razlozi povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu”, kazali su iz Ministarstva.

Dodali su da je veći broj lica koja se odriču državljanstva BiH u potpunosti integrisan u sredinama u kojima žive u inostranstvu, čak puno više nego u BiH.

“Pojedini puno bolje govore jezik države u kojoj žive nego maternji jezik. Odricanje se uglavnom vrši radi sticanja državljanstva neke od zapadnoevropskih država, najviše Njemačke i Austrije”, pojasnili su iz Ministarstva.

Prema podacima koji su nam dostavljeni iz resornog ministarstva, 2003. je bila godina u kojoj se najviše građana odreklo državljanstva, i to njih 9.125, dok ih je godinu dana ranije bilo 8.344.

“Taksa za ispis iz državljanstva iznosi 800 KM, izuzev za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše SFRJ, koji plaćaju taksu od 200 KM”, pojasnili su iz ovog ministarstva.

Aleksandar Čavić, demograf, ističe u razgovoru za Nezavisne novine da su najčešći razlozi što se građani odriču našeg državljanstva prijem u drugo državljanstvo, zatim olakšana kupovina nekretnine ili neke druge pogodnosti koje im nosi neko drugo državljanstvo.

“U narednom periodu sigurno je da možemo  očekivati da će broj ljudi koji se odriču bh. pasoša biti manji upravo iz razloga što se u skorije vrijeme realizuju međusobni odnosi između država koji se tiču rada, boravaka, spajanja porodica”, kazao je Čavić.

Kako je rekao, BiH je za 25 godina kroz emigracije izgubila i više od milion stanovnika, a broj ljudi koji su se odrekli pasoša ne prati tu dinamiku.

Dodao je da je broj ljudi koji su za deset godina uzeli bh. državljanstvo realan.

“Uglavnom se radi o licima koja su stupila u brak sa našim državljaninom ili se radi o sticanju državljanstva kao dvojnog”, kazao je Čavić.

Tanja Ilić, koja u Austriji živi od 2005. godine, državljanstva BiH se odrekla prije nekoliko godina iz praktičnih razloga.

“Nije mi to bila laka odluka, ali kad pogledamo stvari, u Beču živim skoro 20 godina i mnogo mi je lakše sa dokumentima države u kojoj trenutno radim. S druge strane, moramo shvatiti da austrijski pasoš nudi mnogo više mogućnosti. Mogu mnogo više da putujem, mogu da živim ili radim bilo gdje u Evropi, tako da sam u jednom trenutku shvatila da meni pasoš BiH, u stvari nije ni potreban”, kazala je Ilićeva.