Zagovornici skraćivanja radne sedmice nadaju se da će to učiniti radnike sretnijima i produktivnijima u vrijeme kada je rast produktivnosti u Njemačkoj spor i nedostaje radne snage.
Dok Zapad skraćuje radnu sedmicu, za poslodavce u Bosni i Hercegovini još je uvijek sporna neradna nedjelja. Naime, u 45 kompanija širom Njemačke počela je primjena četverodnevne radne sedmice, tokom koje će se utvrđivati učinci na plaću kakva je bila tokom petodnevne radne sedmice. Testiranje će trajati pola godine.
Inicijativu za četverodnevnu radnu sedmicu vodi berlinska konzultantska kompanija Intraprenor u suradnji s neprofitnom organizacijom 4 Day Week Globall (4DWG).
Zagovornici skraćivanja radne sedmice se nadaju da će to učiniti radnike sretnijima i produktivnijima u vrijeme kada je rast produktivnosti u Njemačkoj spor i nedostaje radne snage.
Prema podacima Centralne banke Njemačke (Deutsche Bundesbank), vrhunac produktivnosti u ovoj zemlji bio je u novembru 2017. godine i od tada se kontinuirano smanjuje. Međutim, ta je produktivnost još uvijek mnogo veća od produktivnosti drugih velikih europskih ekonomija.
Njemačka komora za trgovinu i industriju (DIHK) objavila je u novembru 2023. da se polovina njemačkih kompanija bori s popunjavanjem radnih mjesta. Izvršni direktor DIHK Achim Dercks istaknuo je kako su hiljade nepopunjenih radnih mjesta prošle godine prouzročile gubitak od 90 milijardi eura, što je više od dva posto njemačkog BDP-a.
Prema istraživanju kompanije Forsa, 71 posto zaposlenih Nijemaca želi imati mogućnost raditi četiri dana sedmično. Više od tri četvrtine podržava Vladinu odluku o razmatranju uvođenja četverodnevne radne sedmice, a dva od tri poslodavca također podržavaju Vladinu odluku. Značajna većina (75 posto) smatra da bi četverodnevna radna sedmica bila poželjna za zaposlene, dok 59 posto smatra da bi bio prihvatljiv za poslodavce. Gotovo polovina poslodavaca (46 posto) smatra da je testiranje četverodnevne radne sedmice izvedivo na radnom mjestu.
Podsjetimo, u pojedinim gradovima i općinama u BiH već je neko vrijeme na snazi zabrana rada nedjeljom, a Vlada Federacije BiH je krajem prošle godine utvrdila nacrt Zakona o unutarnjoj trgovini kojim se, među ostalim, uvodi obvezna neradna nedjelja za trgovce. Ova zakonska odredba neće se odnositi na pekarnice, cvjećarnice, kao ni na prodajne objekte unutar zračnih luka, benzinskih pumpi, bolnica i slično. Mišljenja javnosti su podijeljena. Jedni smatraju da je odluka opravdana, drugi da će ovaj zakon dovesti do nove diskriminacije radnika u trgovinama, ali i problema za stanovništvo i ekonomiju.
Ogroman iskorak
Odluka Vlade obradovala je Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, koji već nekoliko godina čeka na tu odluku.
Svjesni da su određeni gubici mogući u početku, smatraju – “morat ćemo se naviknuti kupovati preostalih šest dana u sedmici”.
“Definitivno će ovo biti ogroman iskorak u smislu regulisanja rada tokom sedmice. Ono što je za nas bitno – omogućavanje radnicima u ovom sektoru, prvenstveno radnicama koje rade u sektoru trgovine, da budu kući vikendom sa svojom djecom koja samo vikendom nisu u školi”, kazala je tom prilikom Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine BiH.
Ovu odluku pozdravili su i građani te dio poslodavaca, dok dio njih tvrdi da će takva odluka dovesti do otpuštanja radnika.
“Naravno da ima i onih koji su protiv ovih promjena. Međutim, ogromna većina je za – radnici su za i poslodavci su za, ne zato što imaju koristi, nego zato što je to nužno zlo. Zbog konstantnog odljeva radne snage teško je napraviti smjene i teško je osigurati taj jedan slobodan dan koji radnici u ovom sektoru imaju”, dodala je Beširović.
I dok Zapad ide prema tome da radnici rade četiri od sedam, u BiH je poslodavcima malo i šest od sedam dana.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
