Paljenjem prve svijeće u nedjelju uvečer Jevreji u Bosni i Hercegovini počinju obilježavanje Hanuke, praznika svjetlosti i oslobođenja.

“Hanuka nije samo praznik svjetla nego i slobode. Hanukom obilježavamo oslobođenje Jevreja iz zarobljeništva u vrijeme Vavilonskog carstva”, kaže predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci.

Hanuka prethodi Božiću, a tim praznikom spominje se događaj iz 164. godine p.n.e., kada je grčki kralj Sirije Antioh zabranio jevrejske rituale i naredio Jevrejima da obožavaju grčke bogove. Većina Jevreja je odlučila da se bore te su 165. godine p.n.e. Makabejci uspjeli pobijediti sirijsku vojsku, istjerati je iz Jerusalema i vratiti svoj hram.

Stoga je Hanuka proslava te pobjede, a Finci je podsjetio da praznik traje osam dana, te da se sa zalaskom sunca pali prva svjećica.

Legenda kaže da kada je hram u Jerusalimu oslobođen, ostalo je samo malo ulja u lampi, a procjena je bila da takva količina može da gori samo jedan dan. No, desilo se čudo te je ta svjećica gorila osam dana i noći.

“Stoga se Hanuka obilježava upravo paljenjem tih svjećica na svijećnjaku koji se zove hanukija i koji ima devet krakova, od čega se svako veče pali po jedna svijeća, a deveti krak gori cijelo vrijeme i služi za osnovnu vatru koju daje ostalima”, pojasnio je Finci.

Tradicionalno praznik Hanuka će biti obilježen u Jevrejskoj opštini u Sarajevu, kao i ostalim jevrejskim opštinama.

“U Sarajevu ćemo upravo u nedjelju uz paljenje te prve svjećice podijeliti i djeci poklone kako se ne bi osjećali neravnopravno u odnosu na djecu kojima dolazi Božić. Bit će organizovana i priredba”, kazao je Finci i izrazio nadu da će i taj praznik veselo i sretno proslaviti kao i sve praznike koje slave u BiH.

Hanuka je i prilika za okupljanje porodice, a uz molitvu i bogatu trpezu, porodice priređuju i zabavu uz pjesmu, igru, te na taj način, kako je Finci rekao, barem na trenutak zaborave na svakodnevni teret koji život nameće.

“Svim Jevrejima Hanuka lesimha (Sretna Hanuka). Također i susjedima želim da sve predstojeće praznike proslave radosno. Građanima BiH i diljem svijeta želim sretnu Novu 2020. godinu”, poručio je Finci.

Imajući u vidu da se Hanuka naziva i “praznik ulja”, sva jela se pripremaju u dubokom ulju. Kod Aškenaza bio je običaj da se pravi “latkes”, dok je kod Sefarda u svakoj državi bilo različito. U BiH je bio običaj da Sefardi pripremaju za taj praznik “Hanuka halvu” koja je vjerovatno preuzeta od bosanskog stanovništva jer je to po svemu, osim u fazi pripremanja, tipična “bosanska halva”. U svijetu je uobičajeno da se prave “sufganijot”, krofne punjene raznim marmeladama ili čokoladom.

Paljenjem prve svijeće u nedjelju uvečer Jevreji u Bosni i Hercegovini počinju obilježavanje Hanuke, praznika svjetlosti i oslobođenja.

“Hanuka nije samo praznik svjetla nego i slobode. Hanukom obilježavamo oslobođenje Jevreja iz zarobljeništva u vrijeme Vavilonskog carstva”, kaže predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci.

Hanuka prethodi Božiću, a tim praznikom spominje se događaj iz 164. godine p.n.e., kada je grčki kralj Sirije Antioh zabranio jevrejske rituale i naredio Jevrejima da obožavaju grčke bogove. Većina Jevreja je odlučila da se bore te su 165. godine p.n.e. Makabejci uspjeli pobijediti sirijsku vojsku, istjerati je iz Jerusalema i vratiti svoj hram.

Stoga je Hanuka proslava te pobjede, a Finci je podsjetio da praznik traje osam dana, te da se sa zalaskom sunca pali prva svjećica.

Legenda kaže da kada je hram u Jerusalimu oslobođen, ostalo je samo malo ulja u lampi, a procjena je bila da takva količina može da gori samo jedan dan. No, desilo se čudo te je ta svjećica gorila osam dana i noći.

“Stoga se Hanuka obilježava upravo paljenjem tih svjećica na svijećnjaku koji se zove hanukija i koji ima devet krakova, od čega se svako veče pali po jedna svijeća, a deveti krak gori cijelo vrijeme i služi za osnovnu vatru koju daje ostalima”, pojasnio je Finci.

Tradicionalno praznik Hanuka će biti obilježen u Jevrejskoj opštini u Sarajevu, kao i ostalim jevrejskim opštinama.

“U Sarajevu ćemo upravo u nedjelju uz paljenje te prve svjećice podijeliti i djeci poklone kako se ne bi osjećali neravnopravno u odnosu na djecu kojima dolazi Božić. Bit će organizovana i priredba”, kazao je Finci i izrazio nadu da će i taj praznik veselo i sretno proslaviti kao i sve praznike koje slave u BiH.

Hanuka je i prilika za okupljanje porodice, a uz molitvu i bogatu trpezu, porodice priređuju i zabavu uz pjesmu, igru, te na taj način, kako je Finci rekao, barem na trenutak zaborave na svakodnevni teret koji život nameće.

“Svim Jevrejima Hanuka lesimha (Sretna Hanuka). Također i susjedima želim da sve predstojeće praznike proslave radosno. Građanima BiH i diljem svijeta želim sretnu Novu 2020. godinu”, poručio je Finci.

Imajući u vidu da se Hanuka naziva i “praznik ulja”, sva jela se pripremaju u dubokom ulju. Kod Aškenaza bio je običaj da se pravi “latkes”, dok je kod Sefarda u svakoj državi bilo različito. U BiH je bio običaj da Sefardi pripremaju za taj praznik “Hanuka halvu” koja je vjerovatno preuzeta od bosanskog stanovništva jer je to po svemu, osim u fazi pripremanja, tipična “bosanska halva”. U svijetu je uobičajeno da se prave “sufganijot”, krofne punjene raznim marmeladama ili čokoladom.