Premijer Hrvatske Andrej Plenković najavio je ponovno uvođenje obveznog vojnog roka. Glavni štab Oružanih snaga već je pripremio prijedlog koji će biti upućen vladi, a ministar odbrane Ivan Anušić rekao je da bi provođenje temeljne vojne izobrazbe moglo započeti već sljedeće godine sa smanjenim kapacitetom.

Ministar Anušić pojasnio je da će obveza godišnje obuhvatiti potencijalno 18 hiljada mladića i da će ona trajati tri mjeseca. Također je potvrdio da ostaje pravo na prigovor savjesti, ali da će zakonom “demotivisati služenje civilne službe” koja će trajati šest mjeseci, piše Index.

Ovakav prijedlog obveznog vojnog roka je protuustavan, krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima te je ekonomski štetan, navode iz Inicijative protiv obveznog vojnog roka koju je pokrenuo Centar za ekonomsko obrazovanje.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, građani imaju pravo na prigovor savjesti, što im omogućuje da, zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja, odbiju učestvovanje u vojnim dužnostima i umjesto toga izvršavaju civilnu službu. Ovo pravo je također zagarantovano člankom 9. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, Evropski sud za ljudska prava ističe da civilna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni efekat, čemu se protivi najava ministra odbrane Anušića, naglašavaju iz Inicijative.

Podsjećaju da je u presudi iz 2018. godine protiv Armenije Sud u Strasbourgu zaključio da alternativna služba ne smije trajati više od 50% duže od vojnog roka. U slučaju Armenije, gdje je alternativna služba trajala gotovo dvostruko duže od vojne, Sud je utvrdio povredu članka 9. Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ova presuda, kažu iz Inicijative protiv obaveznog vojnog roka, sugeriše da bi najavljene promjene u Hrvatskoj također predstavljale kršenje prava na prigovor savjesti.

Osim kršenja prava na slobodu savjesti, inicijativa ističe problem nejednakosti pred zakonom. Prema važećem Zakonu o obrani, svi državljani između 18 i 55 godina (muškarci) i 50 godina (žene) su vojni obveznici. Iako žene već služe u oružanim snagama pod istim uslovima kao i muškarci, zakon ih izričito oslobađa novačke obveze i obveze služenja vojnog roka. Ministar je najavio da će tako ostati i u novom zakonu, što inicijativa smatra kršenjem ustavnih odredbi o jednakosti pred zakonom i ravnopravnosti spolova.

Inicijativa također naglašava ekonomske posljedice vojnog roka, ističući da bi prisilno služenje imalo značajan negativan efekat na tržište rada.

Inicijativa protiv uvođenja vojnog roka upozorava da će prisilni rad ročnika koštati više nego što se procjenjuje. Troškovi nisu samo za smještaj, hranu, prijevoz i obuku već i razlika između naknade za prisilni rad i zarade koju bi ročnici ostvarili na tržištu rada. To će, kažu, dodatno pogoršati nedostatak radne snage u Hrvatskoj, što će negativno utjecati na privredu.

Napominju i da bi odgoda ulaska desetina hiljada mladih ljudi na tržište rada pogoršala već postojeći nedostatak radne snage u Hrvatskoj.

“Pozivamo vladu Republike Hrvatske da odustane od uvođenja protuustavnog, protukonvencijskog i ekonomski štetnog vojnog roka. Vlada treba razmotriti i uvesti drugačije politike poput revizije plata vojnih službenika i uspostave robusne ugovorne pričuve. To bi omogućilo oružanim snagama ispunjenje odbrambene funkcije bez kršenja prava i sloboda građana i s manje troškova za privredu”, poručuju iz inicijative.

Inicijativa protiv obveznog vojnog roka naglašava da se, u slučaju uvođenja vojne obveze, ona ne smije nametnuti građanima samo zbog spola. Također, trajanje civilne službe ne smije imati odvraćajući učinak na osobe koje se pozivaju na prigovor savjesti.

Centar za ekonomsko obrazovanje najavljuje pravne korake, uključujući prijedlog za ocjenu ustavnosti, tužbu Evropskom sudu za ljudska prava i javne proteste, kako bi se zaustavila ova politika.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković najavio je ponovno uvođenje obveznog vojnog roka. Glavni štab Oružanih snaga već je pripremio prijedlog koji će biti upućen vladi, a ministar odbrane Ivan Anušić rekao je da bi provođenje temeljne vojne izobrazbe moglo započeti već sljedeće godine sa smanjenim kapacitetom.

Ministar Anušić pojasnio je da će obveza godišnje obuhvatiti potencijalno 18 hiljada mladića i da će ona trajati tri mjeseca. Također je potvrdio da ostaje pravo na prigovor savjesti, ali da će zakonom “demotivisati služenje civilne službe” koja će trajati šest mjeseci, piše Index.

Ovakav prijedlog obveznog vojnog roka je protuustavan, krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima te je ekonomski štetan, navode iz Inicijative protiv obveznog vojnog roka koju je pokrenuo Centar za ekonomsko obrazovanje.

Prema Ustavu Republike Hrvatske, građani imaju pravo na prigovor savjesti, što im omogućuje da, zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja, odbiju učestvovanje u vojnim dužnostima i umjesto toga izvršavaju civilnu službu. Ovo pravo je također zagarantovano člankom 9. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, Evropski sud za ljudska prava ističe da civilna služba ne smije imati odvraćajući ili represivni efekat, čemu se protivi najava ministra odbrane Anušića, naglašavaju iz Inicijative.

Podsjećaju da je u presudi iz 2018. godine protiv Armenije Sud u Strasbourgu zaključio da alternativna služba ne smije trajati više od 50% duže od vojnog roka. U slučaju Armenije, gdje je alternativna služba trajala gotovo dvostruko duže od vojne, Sud je utvrdio povredu članka 9. Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ova presuda, kažu iz Inicijative protiv obaveznog vojnog roka, sugeriše da bi najavljene promjene u Hrvatskoj također predstavljale kršenje prava na prigovor savjesti.

Osim kršenja prava na slobodu savjesti, inicijativa ističe problem nejednakosti pred zakonom. Prema važećem Zakonu o obrani, svi državljani između 18 i 55 godina (muškarci) i 50 godina (žene) su vojni obveznici. Iako žene već služe u oružanim snagama pod istim uslovima kao i muškarci, zakon ih izričito oslobađa novačke obveze i obveze služenja vojnog roka. Ministar je najavio da će tako ostati i u novom zakonu, što inicijativa smatra kršenjem ustavnih odredbi o jednakosti pred zakonom i ravnopravnosti spolova.

Inicijativa također naglašava ekonomske posljedice vojnog roka, ističući da bi prisilno služenje imalo značajan negativan efekat na tržište rada.

Inicijativa protiv uvođenja vojnog roka upozorava da će prisilni rad ročnika koštati više nego što se procjenjuje. Troškovi nisu samo za smještaj, hranu, prijevoz i obuku već i razlika između naknade za prisilni rad i zarade koju bi ročnici ostvarili na tržištu rada. To će, kažu, dodatno pogoršati nedostatak radne snage u Hrvatskoj, što će negativno utjecati na privredu.

Napominju i da bi odgoda ulaska desetina hiljada mladih ljudi na tržište rada pogoršala već postojeći nedostatak radne snage u Hrvatskoj.

“Pozivamo vladu Republike Hrvatske da odustane od uvođenja protuustavnog, protukonvencijskog i ekonomski štetnog vojnog roka. Vlada treba razmotriti i uvesti drugačije politike poput revizije plata vojnih službenika i uspostave robusne ugovorne pričuve. To bi omogućilo oružanim snagama ispunjenje odbrambene funkcije bez kršenja prava i sloboda građana i s manje troškova za privredu”, poručuju iz inicijative.

Inicijativa protiv obveznog vojnog roka naglašava da se, u slučaju uvođenja vojne obveze, ona ne smije nametnuti građanima samo zbog spola. Također, trajanje civilne službe ne smije imati odvraćajući učinak na osobe koje se pozivaju na prigovor savjesti.

Centar za ekonomsko obrazovanje najavljuje pravne korake, uključujući prijedlog za ocjenu ustavnosti, tužbu Evropskom sudu za ljudska prava i javne proteste, kako bi se zaustavila ova politika.