Povodom nastupajuće premijerne izvedbe predstave “Medeja” prema dramskom tekstu grčkog tragičara Euripida, u režiji Stevana Bodrože i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica u petak je održana konferenciju za medije.

Premijerna izvedba će biti upriličena u subotu, 27. januara u 20 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.

Na konferenciji za medije su govorili direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Miroljub Mijatović, umjetnička rukovoditeljica Lajla Kaikčija, reditelj predstave Stevan Bodroža, glumica i glumci iz ansambla predstave Lana Delić, Nusmir Muharemović i Saša Handžić.

Prema riječima direktora Miroljuba Mijatovića ovo je 760. premijerna izvedba u sedamdeset četiri godine postojanja. Kako je kazao Mijatović, ovoga puta se radi o grčkoj tragediji koja je postavljena na scenu Zeničkog pozorišta prije četiri decenije. Iako se radi o grčkoj tragediji, Mijatović smatra da je itekako potrebna na sceni ove pozorišne Kuće jer aktivno progovara o vremenu u kojem i danas živimo.

Kako je istakla umjetnička rukovoditeljica Lajla Kaikčija ono što je napisano prije dvije hiljade godine i dalje pobuđuje i interes i korespondira sa ovim vremenom, jer upućuje poziv na promišljanje i o prošlosti i o sadašnjosti, odnosno pokazuje koliko toga se nije promijenilo u ljudskoj prirodi. Kaikčija je kazala da je “Medeja” specifičan i hrabar rediteljski i glumački izbor, ali i izbor Kuće, jer je danas rijetka prilika da se u bh. pozorištima radi antički tekst.

Reditelj predstave Stevan Bodroža je kazao da ovo nije prvi put da režira Euripidove tekstove i vrlo mlad se odlučio baviti tekstovima ovog pisca, te je već tad shvatio da je način na koji on misli i način na koji gradi likove moderan.

Prema riječima Bodrože, Euripid je prvi psiholog dramaturgije zapadnog svijeta, te je istakao da je zbilja zastrašujuće kada se suočimo sa neprolaznošću ljudskih problema, mrakova ljudske psihe i čovjekovih nesnalaženja sa samim sobom. Kako je kazao, tek kada dođe do situacije ostavljanja i napuštanja drage osobe, tada se vidi i može se spoznati kakvog je ko “kova” i šta to izlazi iz ljudske duše. Kod Medeje postoji veliki ponos, bol, ali postoji i “narcistička rana”, nemogućnost da se oslobodi bola na zdrav način zbog čega tone u patologiju.

Kako je kazao Bodroža, to potonuće u patologiju je nevjerovatno istančano, duboko i moderno od strane Euripida. Bodroža smatra da ovakve tekstove treba postavljati i zbog borbe za mentalno zdravlje i zato da čovjek treba shvati da nikad nije izolovan koliko misli i da nikad ne treba povjerovati u demone koji mu se pojavljuju. Medeja je usamljena žena u društvu u kojem živi, ona je varvarka i to se očituje u njenom ponašanju.

Lana Delić, kojoj je povjerena uloga Medeje je kazala da je od svojih glumačkih početaka priželjkivala upravo ulogu Medeje, zbog koje misli da se i odlučila za glumački poziv. Delić je izjavila da je tek sada kada je iz vizure majke pročitala Medeju shvatila da je još više trebala “bježati” od nje. Jako je bilo teško opravdati ubistvo djece, bez obzira kakve su okolnosti nju navele na takav čin. U skladu s tim, Delić je kazala da je kreiranje ovog lika nju uvrijedilo, povrijedilo, ispreturalo glumački s obzirom na činjenicu da je bilo jako teško odigrati većinu scena i doživjeti na sceni sve te situacije.

Glumac Nusmir Muharemović je kazao da je ono što je Euripid napisao i danas isto.

Imamo ljude koji odlaze i ostavljaju one koji ih vole. Naravno, u svemu tome je važno shvatiti kakve posljedice ostavlja takav čin ostavljanja, odnosno ostajanja druge strane. Muharemović je istakao da je ova predstava priča o ljubavi i da prikazuje sve oblike ljubavi: sreću, nesreću, patnju, ludilo… Zbog želje za napredovanjem u društvu, Jason odlazi i ostavlja ženu koja ga voli ili ona misli da ga voli. Svoj odlazak racionalno obrazlaže vjerujući da će tako svima biti bolje, pa i njihovoj djeci.

Glumac Saša Handžić je kazao kako je rad na ovom pozorišnom komadu bio mukotrpan u skladu sa tematikom predstave. Ipak, kako je kazao, Bosansko narodno pozorište Zenica može biti ponosno na svoju novu predstavu, te se nada da će publika uživati u ovom pozorišnom ostvarenju.

U predstavi igraju Lana Delić, Nusmir Muharemović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Saša Handžić, Benjamin Bajramović, Siniša Vidović, Sabina Kulenović, Snežana Vidović i Selma Mehanović.

Dramaturgiju i jezičku adaptaciju predstave potpisuje Nedžma Čizmo. Za scenografiju i kostimografiju je zadužena Sabina Trnka. Saradnik za govor je Mehmed Porča, a saradnik za muziku Igor Kasapović. Za scenski pokret i koreografiju predstave je zadužen Emir Fejzić.

Reprizne izvedbe predstave “Medeja” su zakazane za petak, 2. februar i za subotu 3. februar u 20 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.

Povodom nastupajuće premijerne izvedbe predstave “Medeja” prema dramskom tekstu grčkog tragičara Euripida, u režiji Stevana Bodrože i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica u petak je održana konferenciju za medije.

Premijerna izvedba će biti upriličena u subotu, 27. januara u 20 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.

Na konferenciji za medije su govorili direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Miroljub Mijatović, umjetnička rukovoditeljica Lajla Kaikčija, reditelj predstave Stevan Bodroža, glumica i glumci iz ansambla predstave Lana Delić, Nusmir Muharemović i Saša Handžić.

Prema riječima direktora Miroljuba Mijatovića ovo je 760. premijerna izvedba u sedamdeset četiri godine postojanja. Kako je kazao Mijatović, ovoga puta se radi o grčkoj tragediji koja je postavljena na scenu Zeničkog pozorišta prije četiri decenije. Iako se radi o grčkoj tragediji, Mijatović smatra da je itekako potrebna na sceni ove pozorišne Kuće jer aktivno progovara o vremenu u kojem i danas živimo.

Kako je istakla umjetnička rukovoditeljica Lajla Kaikčija ono što je napisano prije dvije hiljade godine i dalje pobuđuje i interes i korespondira sa ovim vremenom, jer upućuje poziv na promišljanje i o prošlosti i o sadašnjosti, odnosno pokazuje koliko toga se nije promijenilo u ljudskoj prirodi. Kaikčija je kazala da je “Medeja” specifičan i hrabar rediteljski i glumački izbor, ali i izbor Kuće, jer je danas rijetka prilika da se u bh. pozorištima radi antički tekst.

Reditelj predstave Stevan Bodroža je kazao da ovo nije prvi put da režira Euripidove tekstove i vrlo mlad se odlučio baviti tekstovima ovog pisca, te je već tad shvatio da je način na koji on misli i način na koji gradi likove moderan.

Prema riječima Bodrože, Euripid je prvi psiholog dramaturgije zapadnog svijeta, te je istakao da je zbilja zastrašujuće kada se suočimo sa neprolaznošću ljudskih problema, mrakova ljudske psihe i čovjekovih nesnalaženja sa samim sobom. Kako je kazao, tek kada dođe do situacije ostavljanja i napuštanja drage osobe, tada se vidi i može se spoznati kakvog je ko “kova” i šta to izlazi iz ljudske duše. Kod Medeje postoji veliki ponos, bol, ali postoji i “narcistička rana”, nemogućnost da se oslobodi bola na zdrav način zbog čega tone u patologiju.

Kako je kazao Bodroža, to potonuće u patologiju je nevjerovatno istančano, duboko i moderno od strane Euripida. Bodroža smatra da ovakve tekstove treba postavljati i zbog borbe za mentalno zdravlje i zato da čovjek treba shvati da nikad nije izolovan koliko misli i da nikad ne treba povjerovati u demone koji mu se pojavljuju. Medeja je usamljena žena u društvu u kojem živi, ona je varvarka i to se očituje u njenom ponašanju.

Lana Delić, kojoj je povjerena uloga Medeje je kazala da je od svojih glumačkih početaka priželjkivala upravo ulogu Medeje, zbog koje misli da se i odlučila za glumački poziv. Delić je izjavila da je tek sada kada je iz vizure majke pročitala Medeju shvatila da je još više trebala “bježati” od nje. Jako je bilo teško opravdati ubistvo djece, bez obzira kakve su okolnosti nju navele na takav čin. U skladu s tim, Delić je kazala da je kreiranje ovog lika nju uvrijedilo, povrijedilo, ispreturalo glumački s obzirom na činjenicu da je bilo jako teško odigrati većinu scena i doživjeti na sceni sve te situacije.

Glumac Nusmir Muharemović je kazao da je ono što je Euripid napisao i danas isto.

Imamo ljude koji odlaze i ostavljaju one koji ih vole. Naravno, u svemu tome je važno shvatiti kakve posljedice ostavlja takav čin ostavljanja, odnosno ostajanja druge strane. Muharemović je istakao da je ova predstava priča o ljubavi i da prikazuje sve oblike ljubavi: sreću, nesreću, patnju, ludilo… Zbog želje za napredovanjem u društvu, Jason odlazi i ostavlja ženu koja ga voli ili ona misli da ga voli. Svoj odlazak racionalno obrazlaže vjerujući da će tako svima biti bolje, pa i njihovoj djeci.

Glumac Saša Handžić je kazao kako je rad na ovom pozorišnom komadu bio mukotrpan u skladu sa tematikom predstave. Ipak, kako je kazao, Bosansko narodno pozorište Zenica može biti ponosno na svoju novu predstavu, te se nada da će publika uživati u ovom pozorišnom ostvarenju.

U predstavi igraju Lana Delić, Nusmir Muharemović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Saša Handžić, Benjamin Bajramović, Siniša Vidović, Sabina Kulenović, Snežana Vidović i Selma Mehanović.

Dramaturgiju i jezičku adaptaciju predstave potpisuje Nedžma Čizmo. Za scenografiju i kostimografiju je zadužena Sabina Trnka. Saradnik za govor je Mehmed Porča, a saradnik za muziku Igor Kasapović. Za scenski pokret i koreografiju predstave je zadužen Emir Fejzić.

Reprizne izvedbe predstave “Medeja” su zakazane za petak, 2. februar i za subotu 3. februar u 20 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.