Ekonomska aktivnost na Balkanu se usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza, u šest zemalja regije. Prema procjeni Svjetske banke, u Bosni i Hercegovini u 2019. godini rast će iznositi 3, 1 posto, što je pad u odnosu na 2018. kada je zabiljezen rast od 3,6 posto, izjavila je viša savjetnica ureda Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak.

Novi Redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke pod naslovom “Rastuće neizvjesnosti” navodi da će rast u zemljama zapadnog Balkana u 2019. iznositi 3,2 posto, u odnosu na 3,9 zabilježenih u 2018. godini.

Izvještaj se zasniva na ekonomskim kretanjima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Prema nalazima Svjetske banke, rast je ove godine nastavljen u Sjevernoj Makedoniji, nakon značajnog usporavanja u prošloj. Na Kosovu se i dalje očekuje snažan rast od 4 posto, dok većina drugih ekonomija u regionu bilježi usporavanje. Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa napredak regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018.

Zanimljivo je da se, uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. U poređenju sa prošlom, do juna ove godine otvoreno je 150.000 hiljada radnih mjesta. Ovaj trend obuhvata 43.000 radnih mjesta za mlade, pri čemu je skoro polovina stvorena u Albaniji.

Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44 posto stanovnika radno aktivne dobi na zapadnom Balkanu ima posao, a neaktivnost na tržištu rada je i dalje prisutna sa 48 posto. I na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost je povećana u 2019., što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada, nego što ima onih koji su pronašli posao.

U kontekstu sve veće neizvjesnosti u regionu, Izvještaj poziva na unapređenje konkurentnosti i manju javnu potrošnju. Strožije kontrole trošenja na plate, smanjenje poreskih izdataka i bolje ciljanje socijalnih davanja mogu dovesti do više javnih investicija, veće jednakosti i stvaranja fiskalnih rezervi za ublažavanje rizika u regionu.

Predstavljanju izvještaja prisustvovao je i šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Emanuel Salinas.

Ekonomska aktivnost na Balkanu se usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza, u šest zemalja regije. Prema procjeni Svjetske banke, u Bosni i Hercegovini u 2019. godini rast će iznositi 3, 1 posto, što je pad u odnosu na 2018. kada je zabiljezen rast od 3,6 posto, izjavila je viša savjetnica ureda Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak.

Novi Redovni ekonomski izvještaj Svjetske banke pod naslovom “Rastuće neizvjesnosti” navodi da će rast u zemljama zapadnog Balkana u 2019. iznositi 3,2 posto, u odnosu na 3,9 zabilježenih u 2018. godini.

Izvještaj se zasniva na ekonomskim kretanjima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Prema nalazima Svjetske banke, rast je ove godine nastavljen u Sjevernoj Makedoniji, nakon značajnog usporavanja u prošloj. Na Kosovu se i dalje očekuje snažan rast od 4 posto, dok većina drugih ekonomija u regionu bilježi usporavanje. Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa napredak regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018.

Zanimljivo je da se, uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. U poređenju sa prošlom, do juna ove godine otvoreno je 150.000 hiljada radnih mjesta. Ovaj trend obuhvata 43.000 radnih mjesta za mlade, pri čemu je skoro polovina stvorena u Albaniji.

Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44 posto stanovnika radno aktivne dobi na zapadnom Balkanu ima posao, a neaktivnost na tržištu rada je i dalje prisutna sa 48 posto. I na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost je povećana u 2019., što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada, nego što ima onih koji su pronašli posao.

U kontekstu sve veće neizvjesnosti u regionu, Izvještaj poziva na unapređenje konkurentnosti i manju javnu potrošnju. Strožije kontrole trošenja na plate, smanjenje poreskih izdataka i bolje ciljanje socijalnih davanja mogu dovesti do više javnih investicija, veće jednakosti i stvaranja fiskalnih rezervi za ublažavanje rizika u regionu.

Predstavljanju izvještaja prisustvovao je i šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Emanuel Salinas.