U Bosnu i Hercegovinu do sada stiglo je 3.948.830 vakcina protiv COVID-19 zaraznog oboljenja, a potpuno vakcinisano (dvije doze) nije ni 850.000 građana.

Prema riječima dr. Dušana Kojića, pomoćnika ministra u Sektoru za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine (MCPBiH), do ovog trenutka u našoj zemlju prvu dozu primilo je 939.775 (27.61 posto), drugu 842.954 (24,77 posto), a treću 120.530 (3,54 posto) osoba.

– Ovi podaci ne obuhvataju državljane BiH koji su se vakcinisali u susjednim zemljama, čija brojka, prema nekim procjenama, iznosi oko 35.000. Nažalost, ni ta brojka značajno ne mijenja ukupan broj potpuno vakcinisanih koji nije ni 900.000 – ističe Kojić.

Kaže kako se broj vakcinisanih građana pod hitno treba unaprijediti kako bismo se izborili sa virusom i što prije izašli iz pandemije.

– Nakon dvije godine pandemije izazvane koronavirusom, pokazalo se da nijedan sistem u svijetu nije bio dovoljno spreman da u potpunosti predvidi razmjere javno-zdravstvene prijetnje ove vrste i minimizira negativne efekte na cjelokupno društvo. Većina zemalja u određenom momentu suočila se sa problemom nedovoljnih kapaciteta za odgovor na pandemiju, pa su se ovakva ograničenja rješavala na različite načine, u zavisnosti od dostupnosti dodatnih resursa, što je često podrazumijevalo vanjsku podršku drugih zemalja i međunarodnih partnera – naglašava Kojić.

Najviše vakcina u BiH je stiglo putem donacija, direktnih nabavki, COVAX i EU4HEALTH mehanizma nabavke.

Posljednje dvije podrške koje je naša zemlja primila, stigle su iz SAD-a i Bugarske u vidu Moderna i Pfizer vakcina koje će, dodaje Kojić, pomoći građanima u adekvatnom javno-zdravstvenom odgovoru na pandemiju.

– Nama je u ovom trenutku najvažnije da građani prepoznaju važnost vakcinacije, pa još jednom apeliram na sve koji to do sada nisu učinili, da se vakcinišu. Vakcine su lijekovi koji nas štite od specifičnih bolesti. One uče naš imunološki sistem da pamti i bori se protiv virusa i bakterija koje uzrokuju tu specifičnu bolest i da su one siguran način jačanja imunološkog sistema bez izazivanja bolesti. Mislim da bi nam svima, nakon dvije godine, trebalo biti jasno da će svi oni koji su primili dvije doze, a ponovo se zarazili, proći sa blažim simptomima – naveo je Kojić.

U međuvremenu, zbog slabog odziva bh. građana na vakcinaciju, doze propadaju, uglavnom jer im istječe rok trajanja.

Prema zadnjoj informaciji sa kojom MCPBiH raspolaže je da bi oko 750.000 vakcina protiv COVID-19 trebalo biti uništeno u okviru Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom koji su doneseni od strana nadležnih institucija Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta.

Bosna i Hercegovina je u okviru Sporazuma o zajedničkoj nabavci zdravstvenih protivmjera (JPA) iskazala potrebe i za 2.000.000 doza antivirusne terapije, proizvođača američke kompanije Pfizer. Prema riječima Kojića, broj doza će se mijenjati u skladu sa našim potrebama i vjerovatno će biti reduciran.

– Serija razgovora je otvorena sa predstavnicima američke farmaceutske kompanije Pfizer. Govorimo o zajedničkoj javnoj nabavci zdravstvenih protivmjera putem Evropske unije kao najsigurnijeg kanala nabavke, ne samo lijekova, nego i ostalih medicinskih potrepština – kazao je Kojić.

U Bosnu i Hercegovinu do sada stiglo je 3.948.830 vakcina protiv COVID-19 zaraznog oboljenja, a potpuno vakcinisano (dvije doze) nije ni 850.000 građana.

Prema riječima dr. Dušana Kojića, pomoćnika ministra u Sektoru za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine (MCPBiH), do ovog trenutka u našoj zemlju prvu dozu primilo je 939.775 (27.61 posto), drugu 842.954 (24,77 posto), a treću 120.530 (3,54 posto) osoba.

– Ovi podaci ne obuhvataju državljane BiH koji su se vakcinisali u susjednim zemljama, čija brojka, prema nekim procjenama, iznosi oko 35.000. Nažalost, ni ta brojka značajno ne mijenja ukupan broj potpuno vakcinisanih koji nije ni 900.000 – ističe Kojić.

Kaže kako se broj vakcinisanih građana pod hitno treba unaprijediti kako bismo se izborili sa virusom i što prije izašli iz pandemije.

– Nakon dvije godine pandemije izazvane koronavirusom, pokazalo se da nijedan sistem u svijetu nije bio dovoljno spreman da u potpunosti predvidi razmjere javno-zdravstvene prijetnje ove vrste i minimizira negativne efekte na cjelokupno društvo. Većina zemalja u određenom momentu suočila se sa problemom nedovoljnih kapaciteta za odgovor na pandemiju, pa su se ovakva ograničenja rješavala na različite načine, u zavisnosti od dostupnosti dodatnih resursa, što je često podrazumijevalo vanjsku podršku drugih zemalja i međunarodnih partnera – naglašava Kojić.

Najviše vakcina u BiH je stiglo putem donacija, direktnih nabavki, COVAX i EU4HEALTH mehanizma nabavke.

Posljednje dvije podrške koje je naša zemlja primila, stigle su iz SAD-a i Bugarske u vidu Moderna i Pfizer vakcina koje će, dodaje Kojić, pomoći građanima u adekvatnom javno-zdravstvenom odgovoru na pandemiju.

– Nama je u ovom trenutku najvažnije da građani prepoznaju važnost vakcinacije, pa još jednom apeliram na sve koji to do sada nisu učinili, da se vakcinišu. Vakcine su lijekovi koji nas štite od specifičnih bolesti. One uče naš imunološki sistem da pamti i bori se protiv virusa i bakterija koje uzrokuju tu specifičnu bolest i da su one siguran način jačanja imunološkog sistema bez izazivanja bolesti. Mislim da bi nam svima, nakon dvije godine, trebalo biti jasno da će svi oni koji su primili dvije doze, a ponovo se zarazili, proći sa blažim simptomima – naveo je Kojić.

U međuvremenu, zbog slabog odziva bh. građana na vakcinaciju, doze propadaju, uglavnom jer im istječe rok trajanja.

Prema zadnjoj informaciji sa kojom MCPBiH raspolaže je da bi oko 750.000 vakcina protiv COVID-19 trebalo biti uništeno u okviru Pravilnika o upravljanju medicinskim otpadom koji su doneseni od strana nadležnih institucija Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta.

Bosna i Hercegovina je u okviru Sporazuma o zajedničkoj nabavci zdravstvenih protivmjera (JPA) iskazala potrebe i za 2.000.000 doza antivirusne terapije, proizvođača američke kompanije Pfizer. Prema riječima Kojića, broj doza će se mijenjati u skladu sa našim potrebama i vjerovatno će biti reduciran.

– Serija razgovora je otvorena sa predstavnicima američke farmaceutske kompanije Pfizer. Govorimo o zajedničkoj javnoj nabavci zdravstvenih protivmjera putem Evropske unije kao najsigurnijeg kanala nabavke, ne samo lijekova, nego i ostalih medicinskih potrepština – kazao je Kojić.