Ukupno 47,3 posto ispitanih žena u manjem bh. entitetu RS doživjelo je neki oblik nasilja, a najčešći učinioci su njihovi sadašnji ili bivši partneri.

Nažalost, situacija u tom bh. entitetu po pitanju prisutnosti ovog vida nasilja se nimalo ne razlikuje od razvijenijih evropskih društava, upozorava se u Informaciji o implementaciji Strategije suzbijanja nasilja u porodici u RS u 2018. godini.

Policija je lani lišila slobode 52 učinioca nasilja u porodici, nadležnom tužilaštvu sprovela 24, a sudu 28 počinilaca.

Takođe, policija je preduzela zakonom propisane mjere i radnje na pronalaženju i privremenom oduzimanju oružja, te je u toku 2018. godine evidentirano 30 učinilaca nasilja u porodici koji su posjedovali oružje, od kojih njih 17 ilegalno.

Zabilježeno je šest slučajeva u kome je učinilac i upotrebio oružje.

Lani je među učiniocima nasilja bio znatno veći broj muškaraca i to 952 ili 91 posto, dok je 99 ili devet procenata žena izvršilo nasilje u porodici (od ukupno evidentiranih 1.051 učinilaca).

“Ovaj podatak još jednom potvrđuje rodnu zasnovanost nasilja u porodici i potrebu da se nastavi s kontinuiranim obukama svih službenih osoba, kako Ministarstva unutrašnjih poslova, tako i drugih subjekata zaštite”, ukazano je u Vladinoj informaciji, koja će biti razmatrana na narednoj sjednici Narodne skupštine RS-a.

Učinioci nasilja u porodici najčešće su muškarci starosti između 31 i 50 godina, njih 50 posto, te u starosnoj grupi 51-65 godina (22 posto).

Nasilje u porodici se i tokom 2018. godine najčešće dešavalo u bračnoj zajednici, gdje je muškarac u 436 slučajeva učinilac nasilja, dok je to žena bila u 45 slučajeva (u 2017. godini muškarac je u 492 slučaja bio učinilac nasilja, dok je to žena bila u 53 slučaja).

Međugeneracijsko nasilje, koje uključuje bilo koja dva člana ili više članova porodice različitih generacija u 2018., evidentirano je u 81 slučaju u kojima je sin učinilac nasilja nad ocem, a u 112 predmeta je obrnuta situacija.

U 87 slučajeva sin je bio učinilac nasilja nad majkom, a evidentirano je i 66 slučajeva nasilja oca nad kćerkom.

Značajan je broj prijava nasilja u kojima je izvršilac “neki drugi član porodice“.

Od 1.257 evidentiranih žrtava nasilja u porodici u 2018. godini, 134 su djeca ili 11 posto (u 2017. godini 8,5 posto).

Najveći broj žrtva nasilja u porodici u 2018. godini je preživjelo fizičko nasilje, zatim psihičko, ugrožavanje spokojstva, kao i kombinaciju više oblika nasilja.

Lani su u sigurnim kućama u RS bilo zbrinute 82 osobe, od toga 22 žene i 60 djece (u 2017. godini 117 žrtava), dok je broj poziva na SOS liniju za pomoć žrtvama nasilja u porodici (tel.: 1264) u istom periodu bio je 3.474 (3.693 u 2017. godini), od toga je 99 posto poziva u toku 2018. godine upućeno od pripadnica ženskog spola.

Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici propisano je da se, radi otklanjanja neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet, sprečavanja ponavljanja nasilja i garantovanja bezbjednosti žrtve, učiniocu nasilja u porodici mogu izreći hitne i zaštitne mjere, prije pokretanja postupka ili u toku postupka, što je regulisano Pravilnikom o načinu sprovođenja hitnih i zaštitnih mjera koje su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova RS.

Ukupno 47,3 posto ispitanih žena u manjem bh. entitetu RS doživjelo je neki oblik nasilja, a najčešći učinioci su njihovi sadašnji ili bivši partneri.

Nažalost, situacija u tom bh. entitetu po pitanju prisutnosti ovog vida nasilja se nimalo ne razlikuje od razvijenijih evropskih društava, upozorava se u Informaciji o implementaciji Strategije suzbijanja nasilja u porodici u RS u 2018. godini.

Policija je lani lišila slobode 52 učinioca nasilja u porodici, nadležnom tužilaštvu sprovela 24, a sudu 28 počinilaca.

Takođe, policija je preduzela zakonom propisane mjere i radnje na pronalaženju i privremenom oduzimanju oružja, te je u toku 2018. godine evidentirano 30 učinilaca nasilja u porodici koji su posjedovali oružje, od kojih njih 17 ilegalno.

Zabilježeno je šest slučajeva u kome je učinilac i upotrebio oružje.

Lani je među učiniocima nasilja bio znatno veći broj muškaraca i to 952 ili 91 posto, dok je 99 ili devet procenata žena izvršilo nasilje u porodici (od ukupno evidentiranih 1.051 učinilaca).

“Ovaj podatak još jednom potvrđuje rodnu zasnovanost nasilja u porodici i potrebu da se nastavi s kontinuiranim obukama svih službenih osoba, kako Ministarstva unutrašnjih poslova, tako i drugih subjekata zaštite”, ukazano je u Vladinoj informaciji, koja će biti razmatrana na narednoj sjednici Narodne skupštine RS-a.

Učinioci nasilja u porodici najčešće su muškarci starosti između 31 i 50 godina, njih 50 posto, te u starosnoj grupi 51-65 godina (22 posto).

Nasilje u porodici se i tokom 2018. godine najčešće dešavalo u bračnoj zajednici, gdje je muškarac u 436 slučajeva učinilac nasilja, dok je to žena bila u 45 slučajeva (u 2017. godini muškarac je u 492 slučaja bio učinilac nasilja, dok je to žena bila u 53 slučaja).

Međugeneracijsko nasilje, koje uključuje bilo koja dva člana ili više članova porodice različitih generacija u 2018., evidentirano je u 81 slučaju u kojima je sin učinilac nasilja nad ocem, a u 112 predmeta je obrnuta situacija.

U 87 slučajeva sin je bio učinilac nasilja nad majkom, a evidentirano je i 66 slučajeva nasilja oca nad kćerkom.

Značajan je broj prijava nasilja u kojima je izvršilac “neki drugi član porodice“.

Od 1.257 evidentiranih žrtava nasilja u porodici u 2018. godini, 134 su djeca ili 11 posto (u 2017. godini 8,5 posto).

Najveći broj žrtva nasilja u porodici u 2018. godini je preživjelo fizičko nasilje, zatim psihičko, ugrožavanje spokojstva, kao i kombinaciju više oblika nasilja.

Lani su u sigurnim kućama u RS bilo zbrinute 82 osobe, od toga 22 žene i 60 djece (u 2017. godini 117 žrtava), dok je broj poziva na SOS liniju za pomoć žrtvama nasilja u porodici (tel.: 1264) u istom periodu bio je 3.474 (3.693 u 2017. godini), od toga je 99 posto poziva u toku 2018. godine upućeno od pripadnica ženskog spola.

Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici propisano je da se, radi otklanjanja neposredne opasnosti po fizički i psihički integritet, sprečavanja ponavljanja nasilja i garantovanja bezbjednosti žrtve, učiniocu nasilja u porodici mogu izreći hitne i zaštitne mjere, prije pokretanja postupka ili u toku postupka, što je regulisano Pravilnikom o načinu sprovođenja hitnih i zaštitnih mjera koje su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova RS.