Iako je Federacija BiH najavila da se krajem prvog ili početkom drugog kvartala sljedeće godine očekuje distribucija 800 hiljada vakcina protiv COVID-19, a entitet RS najavio nabavku 1.200.000 doza ruske vakcine, teško je procijeniti koliko građana BiH će biti spremno na imunizaciju.

Nauka striktno kaže da je za stvaranje kolektivnog imuniteta za neku bolest potrebno vakcinisati 95 posto stanovništva kako bi oni koji zbog određenih razloga vakcinu ne smiju primiti također bili zaštićeni od te bolesti, što bi bio prvi korak ka njenom iskorjenjivanju.

Uzimajući ovo u obzir, podaci o imunizaciji za našu zemlju su poražavajući. Prema podacima Svjetske zdravstene organizacije (WHO), stepen imunizacije u BiH je u nekim područjima niži od 40 posto i nastavlja padati, povećavajući rizik od velikih epidemija.

Situacija je slična i u regionu, stoga je Program Svjetske zdravstene organizacije o prilagodbi imunizaciji (TIP) otvorio Regionalni evropski ured kako bi pomogao zdravstvenim stručnjacima, tijelima javnog zdravstva i donosiocima odluka da otklone probleme na ovom polju.

Pomoću tog programa naša zemlja radi na prepoznavanju populacija osjetljivih na bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, prepoznaju se barijere i ono što motiviše na vakcinisanje te se preporučuju odgovori kako bi se podigao nivo svijesti o važosti imunizacije.

Razlozi rastuće neodlučnosti o vakcinaciji, slažu se svi, zasigurno su dezinformacije na društvenim mrežama, nedostatak povjerenja u zdravstveni sistem te manjak broja zdravstvenih radnika i pitanje snabdijedavanja, a veliku ulogu u svemu tome imaju razni antivakcinacijski lobiji i samoproglašeni nadriljekari.

Kakvi god razlozi za nevakcinisanje bili, obećavajuće vijesti koje su nam ovih dana stigle iz kompanije Pfizer, čija se vakcina protiv koronavirusa pokazala efikasnom u 90 posto slučajeva, i neće baš izazvati oduševljenje kod bh. stanovništva, koje je, prema nedavno provedenim istraživanjima, pretežno opredijeljeno da se ne vakciniše.

Rezultati tog istraživanja, koje je provela kompanija za istraživanje javnog mnijenja Valicon, pokazuju da se čak 39 posto građana BiH ne planira vakcinisati protiv koronavirusa. Za vakcinisanje je 32 posto, a protiv 39 posto, dok je ostatak neodlučan i nema jasan stav kada je riječ o namjeri eventualne vakcinacije protiv koronavirusa.

Zanimljivo je napomenuti i to da skoro dvije trećine ispitanih, njih 63 posto, smatra da vakcinisanje ne bi trebalo biti obavezno, dok nešto više od trećine stanovništva podržava obaveznu vakcinaciju protiv COVID-19.

Zaključak je da bi insistiranje na vakcinaciji bilo u cilju da se spriječi mogućnost zaraze onih kategorija stanovništva koje zbog nekog razloga ne mogu primiti vakcinu. Kolektivnim imunitetom štitimo bebe koje još nisu primile vakcinu, teško bolesne i starije ljude. Ukratko – vakcinacijom štitimo ugrožene kategorije stanovništva. Nevakcinacijom ugrožavamo sve one koji ne smiju primiti vakcinu.

Iako je Federacija BiH najavila da se krajem prvog ili početkom drugog kvartala sljedeće godine očekuje distribucija 800 hiljada vakcina protiv COVID-19, a entitet RS najavio nabavku 1.200.000 doza ruske vakcine, teško je procijeniti koliko građana BiH će biti spremno na imunizaciju.

Nauka striktno kaže da je za stvaranje kolektivnog imuniteta za neku bolest potrebno vakcinisati 95 posto stanovništva kako bi oni koji zbog određenih razloga vakcinu ne smiju primiti također bili zaštićeni od te bolesti, što bi bio prvi korak ka njenom iskorjenjivanju.

Uzimajući ovo u obzir, podaci o imunizaciji za našu zemlju su poražavajući. Prema podacima Svjetske zdravstene organizacije (WHO), stepen imunizacije u BiH je u nekim područjima niži od 40 posto i nastavlja padati, povećavajući rizik od velikih epidemija.

Situacija je slična i u regionu, stoga je Program Svjetske zdravstene organizacije o prilagodbi imunizaciji (TIP) otvorio Regionalni evropski ured kako bi pomogao zdravstvenim stručnjacima, tijelima javnog zdravstva i donosiocima odluka da otklone probleme na ovom polju.

Pomoću tog programa naša zemlja radi na prepoznavanju populacija osjetljivih na bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, prepoznaju se barijere i ono što motiviše na vakcinisanje te se preporučuju odgovori kako bi se podigao nivo svijesti o važosti imunizacije.

Razlozi rastuće neodlučnosti o vakcinaciji, slažu se svi, zasigurno su dezinformacije na društvenim mrežama, nedostatak povjerenja u zdravstveni sistem te manjak broja zdravstvenih radnika i pitanje snabdijedavanja, a veliku ulogu u svemu tome imaju razni antivakcinacijski lobiji i samoproglašeni nadriljekari.

Kakvi god razlozi za nevakcinisanje bili, obećavajuće vijesti koje su nam ovih dana stigle iz kompanije Pfizer, čija se vakcina protiv koronavirusa pokazala efikasnom u 90 posto slučajeva, i neće baš izazvati oduševljenje kod bh. stanovništva, koje je, prema nedavno provedenim istraživanjima, pretežno opredijeljeno da se ne vakciniše.

Rezultati tog istraživanja, koje je provela kompanija za istraživanje javnog mnijenja Valicon, pokazuju da se čak 39 posto građana BiH ne planira vakcinisati protiv koronavirusa. Za vakcinisanje je 32 posto, a protiv 39 posto, dok je ostatak neodlučan i nema jasan stav kada je riječ o namjeri eventualne vakcinacije protiv koronavirusa.

Zanimljivo je napomenuti i to da skoro dvije trećine ispitanih, njih 63 posto, smatra da vakcinisanje ne bi trebalo biti obavezno, dok nešto više od trećine stanovništva podržava obaveznu vakcinaciju protiv COVID-19.

Zaključak je da bi insistiranje na vakcinaciji bilo u cilju da se spriječi mogućnost zaraze onih kategorija stanovništva koje zbog nekog razloga ne mogu primiti vakcinu. Kolektivnim imunitetom štitimo bebe koje još nisu primile vakcinu, teško bolesne i starije ljude. Ukratko – vakcinacijom štitimo ugrožene kategorije stanovništva. Nevakcinacijom ugrožavamo sve one koji ne smiju primiti vakcinu.