Za godinu dana, odnosno od početka pandemije, u BiH je broj radnika smanjen za 19.474.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, pozivajući se na podatke Agencije za statistiku, saopštili su da je u martu u BiH bilo 810.947 zaposlenih, a u istom mjesecu prošle godine imali smo 830.421 radnika.

Branše koje spadaju u one koje su najviše podnijele teret krize jesu turizam i ugostiteljstvo, a Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, naveo je da vjeruje da je broj ljudi koji je ostao bez posla i veći.

– Podatak da sada imamo oko 19.400 manje zaposlenih jeste velik, ali ja se bojim da je broj onih koji su ostali bez posla zapravo puno veći. Daću vam samo jedan podatak – u BiH je više od 30.000 ugostiteljsko-turističkih objekata. Da je u svakom od njih, recimo, samo jedan radnik manje, sve je time rečeno. Pandemija je usložnila situaciju i nije u pitanju samo turističko-ugostiteljska branša, već i ostale grane – naveo je Hadžić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Da je gubitaka radnih mjesta u ovoj branši i te kako bilo, svjedoči i Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Republike Srpske.

– Činjenica je da je dobar dio radnika ostao bez posla, a najčešće su u pitanju oni radnici koji su bili primljeni na određeno vrijeme ili oni koji su radili na crno. Uglavnom su završili u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj na nekim drugim poslovima, ili na birou. Ali uglavnom je to mlađa radna snaga koja je gladala da ode vani – rekao je Savanović na “Nezavisne”.

Kada je o Srpskoj riječ, a prema podacima poslovne zajednice, u proteklim mjesecima bilježe se pozitivni trendovi.

 Takvi trendovi su, podsjećaju, počeli krajem prošle godine.

– Pozitivni trendovi u poslovanju privrede, koji su počeli krajem prošle godine, nastavljeni su i u prva četiri mjeseca ove godine. Ono što je važno naglasiti jeste da je došlo do oporavka na nama najvažnijim izvoznim tržištima, prvenstveno u Evropskoj uniji, što se, naravno, direktno odražava i na poslovanje naše privrede – rekao je za “Nezavisne novine” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

Kada je o nezaposlenosti riječ, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, 30. aprila je bilo 402.146 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH.

Istog datuma prošle godine, posao su, zvanično, kako su naveli iz ove agencije, tražile 419.582 osobe.

– U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 17.436 osoba ili 4,16 odsto – saopštili su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Kako tvrde, stopa registrovane nezaposlenosti za mart 2021. godine iznosila je 33,4 odsto i bila je nešto manja u poređenju sa mjesecom ranije.

– U odnosu na februar 2021. godine, stopa registrovane nezaposlenosti smanjila se za 0,3 postotna poena – naveli su iz Agencije.

Za godinu dana, odnosno od početka pandemije, u BiH je broj radnika smanjen za 19.474.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, pozivajući se na podatke Agencije za statistiku, saopštili su da je u martu u BiH bilo 810.947 zaposlenih, a u istom mjesecu prošle godine imali smo 830.421 radnika.

Branše koje spadaju u one koje su najviše podnijele teret krize jesu turizam i ugostiteljstvo, a Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, naveo je da vjeruje da je broj ljudi koji je ostao bez posla i veći.

– Podatak da sada imamo oko 19.400 manje zaposlenih jeste velik, ali ja se bojim da je broj onih koji su ostali bez posla zapravo puno veći. Daću vam samo jedan podatak – u BiH je više od 30.000 ugostiteljsko-turističkih objekata. Da je u svakom od njih, recimo, samo jedan radnik manje, sve je time rečeno. Pandemija je usložnila situaciju i nije u pitanju samo turističko-ugostiteljska branša, već i ostale grane – naveo je Hadžić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Da je gubitaka radnih mjesta u ovoj branši i te kako bilo, svjedoči i Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti Republike Srpske.

– Činjenica je da je dobar dio radnika ostao bez posla, a najčešće su u pitanju oni radnici koji su bili primljeni na određeno vrijeme ili oni koji su radili na crno. Uglavnom su završili u Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj na nekim drugim poslovima, ili na birou. Ali uglavnom je to mlađa radna snaga koja je gladala da ode vani – rekao je Savanović na “Nezavisne”.

Kada je o Srpskoj riječ, a prema podacima poslovne zajednice, u proteklim mjesecima bilježe se pozitivni trendovi.

 Takvi trendovi su, podsjećaju, počeli krajem prošle godine.

– Pozitivni trendovi u poslovanju privrede, koji su počeli krajem prošle godine, nastavljeni su i u prva četiri mjeseca ove godine. Ono što je važno naglasiti jeste da je došlo do oporavka na nama najvažnijim izvoznim tržištima, prvenstveno u Evropskoj uniji, što se, naravno, direktno odražava i na poslovanje naše privrede – rekao je za “Nezavisne novine” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

Kada je o nezaposlenosti riječ, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, 30. aprila je bilo 402.146 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u BiH.

Istog datuma prošle godine, posao su, zvanično, kako su naveli iz ove agencije, tražile 419.582 osobe.

– U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 17.436 osoba ili 4,16 odsto – saopštili su iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Kako tvrde, stopa registrovane nezaposlenosti za mart 2021. godine iznosila je 33,4 odsto i bila je nešto manja u poređenju sa mjesecom ranije.

– U odnosu na februar 2021. godine, stopa registrovane nezaposlenosti smanjila se za 0,3 postotna poena – naveli su iz Agencije.