Žene ostavljene da vrište u agoniji, liječnici koji odbijaju pomoći ukoliko ne dobiju mito i zahvati bez anestezije. Ovo su samo neka od svjedočanstava žena kojima opisuju situaciju u porodilištima širom Bosne i Hercegovine.
Njihova iskustva objavljivana su proteklih godina na društvenim mrežama i u okviru kampanja za zaštitu prava porodilja u BiH.
Trenutno se, kako je potvrđeno za RSE, vodi istraga protiv četiri ginekologa koji su zaposleni u bolnici u Zenici.
Trojica su pod istragom tužilaštva zbog nesavjesnog postupanja pri porodu pacijentice, a ispituje se i rad ginekologa koji je prijavljen za primanje mita. Iz Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona nisu naveli detalje o osobama koje su prijavile liječnike.
Šta se događa u bh. porodilištima?
U Bosni i Hercegovini ne postoji baza podataka o broju procesuiranih ljekara za primanje mita i nesavjestan rad.
Loša situacija u porodilištima u žiži je javnosti od 2018. godine. Tada je tokom akcije “Prekinimo šutnju” stotine žena progovorilo o dešavanjima iza vrata bolnica.
Uslijedilo je istraživanje udruženja “Baby steps” iz Sarajeva, objavljeno početkom 2021. godine. Ono je pokazalo da se za mito u porodilištima BiH godišnje izdvaja više od dva miliona maraka (oko milion eura).
U istraživanje bile su uključene 2.713 porodilje. Utvrđeno je da je 50 posto njih dalo novac ili poklon medicinskom osoblju. Novčana “nagrada” za medicinsko osoblje iznosila je u prosjeku 140 maraka (oko 70 eura).
Amila Tatarević, predsjednica Udruženja “Baby Steps”, nada se da će istraga protiv ginekologa u Zenici označiti početak procesuiranja u cijeloj BiH i biti motiv ženama da prijave loša iskustva iz porodilišta.
Iskustva na porodu u BiH
– Nadamo se da je Tužilaštvo u Zenici istragu pokrenulo po službenoj dužnosti. Znamo da je na osnovu naših navoda i svjedočenja žena. To je dobar pokazatelj da trebamo prijavljivati i da će do nekog pomaka doći – kazala je za RSE.
Iako je udruženje “Baby steps” dobilo stotine ispovijesti žena koje su govorile o “torturi” koju su doživjele u porodilištima, Tatarević ističe da se većina njih ne usuđuje prijaviti bolničko osoblje.
Traumatično iskustvo poroda
Na ovaj korak se, pak, odlučila Zeničanka inicijala E.B. (identitet poznat redakciji), koja izgubila bebu na porodu 2019. godine. Tužila je Jasmina Hodžića, ginekologa Kantonalne bolnice u Zenici koji ju je porađao.
Gubitak bebe tokom teškog i traumatičnog poroda joj je, kaže, bila najveća, ali ne i jedina trauma iz bolnice.
Prisjeća se kako joj tokom vremena provedenog u predrađaoni niko od osoblja nije prilazio, osim kad je došla babica sa dvije medicinske sestre da joj uradi CTG.
– Babica mi traži da se okrenem na lijevi bok i da dišem, što ja i radim. Međutim, ona tada po prvi put povisuje svoj glas, obraćajući mi se riječima: ‘Halo bona, razumiješ li ti bosanski jezik, kad ti kažem da dišeš onda diši’. Bez da mi je prije toga išta objasnila, jer bila sam prvorotka – ističe ona.
Ginekolog Jasmin Hodžić je u augustu 2021. godine pravosnažno osuđen na osam mjeseci zatvora za nesavjesno liječenje. U zakonu se navodi kako to podrazumijeva neprikladan način liječenja čime se dovodi do pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta.
Krivični zakon Federacije BiH za ovo kazneno djelo predviđa kaznu zatvora do tri godine.
Zeničanka koja je tužila ginekologa tvrdi da je razočarana izrečenom kaznom, ali da joj je, istovremeno, bilo bitno da ga je sud proglasio krivim.
– Taj ljekar nije mogao biti osuđen više, jer mu je suđeno za moje psihičko stanje. Sudski procesi su jako teški i stresni za porodilje, posebno ako na tim ročištima vidite fotografije vašeg djeteta sa obdukcije. No, to vas na neki način ojača da se borite i kažete da neće moći to tek tako – ističe ona.
Hodžić je početkom septembra ove godine vraćen na radno mjesto doktora medicine subspecijaliste u Kantonalnoj bolnici Zenica.
Šta kažu u bolnici u Zenici?
U zeničkoj bolnici za RSE ističu da je Hodžiću zatvorska kazna preinačena u novčanu, te da za vrijeme izrečene zabrane “nije obavljao akušerske poslove”. Kako tvrde, u tom periodu bio mu je prilagođen ugovor o radu i nije imao dežurstva.
– Od 1. septembra on redovno obavlja poslove svog radnog mjesta, bez ikakvih zakonskih ograničenja – naveli su iz bolnice.
Na upit RSE imaju li saznanja o ostalim istragama koje se vode protiv njihovih ginekologa, ističu da te informacije nemaju.
– Znajući da se istrage mogu završiti na način da se obustave, u tim fazama postupka informacije nam nisu potrebne – saopćeno je iz ove zdravstvene ustanove.
Dodaju da u ovoj i 2021. godini nisu imali prijava pacijentica za nesavjesno liječenje na Odjelu ginekologije.
Protesti zbog smrti porodilje
Stanovnici Bosne i Hercegovine u ovoj godini su izlazili na proteste kako bi iskazali nezadovoljstvo situacijom u porodilištima.
Jedan takav bio je u Bihaću, krajem marta ove godine. Građani su protestirali zbog smrti porodilje Azre Bećirspahić i njene bebe tokom porođaja u tamošnjoj bolnici.
Formirana je i Facebook grupa “Azra mi se borimo”, koja okuplja oko deset hiljada članova. Oni traže pravdu za preminulu porodilju i njenu bebu, ali i humanije uvjete poroda.
Pored toga, pokrenuta je istraga o smrti ove žene i njene bebe. Iz Tužilaštva u Bihaću do objavljivanja ovog teksta nisu odgovorili na upit RSE u kojoj je ona fazi.
Na “podmićivanje i zlostavljanje u porodilištima u BiH” početkom novembra upozorile su i organizacije Whistleblowing International i Evropskog centra za prava zviždača, u Hagu.
Mark Worth, izvršni direktor ovih organizacija izjavio je da “užasno zlostavljanje žena koje su u najranjivijim trenucima svog života mora odmah prestati”.
– Zlostavljanje žena na porodu crna je mrlja u bh. društvu. Ovaj skandal bi trebao razbjesniti sve u zemlji. Ne samo da treba procesuirati i kazniti liječnike koji zlostavljaju i traže mito, nego i svaku osobu koja je upoznata s problemom i mogla bi nešto poduzeti, ali to ne čine – kazao je Worth u izjavi za RSE.
Tokom akcije “Prekinimo šutnju”, 2018. godine stotine žena progovorile su o dešavanjima iza vrata porodilišta.
Akciju je pokrenulo Udruženje Porod i Postpartum na čiju adresu je u nepunih mjesec dana stiglo više od 300 svjedočanstava žena. One su progovorile o katastrofalnim uvjetima na porođaju i zahvatima bez anestezije.
Akcija “Prekinimo šutnju” je postala regionalna i pokazala da su iskustva žena slična u svim državama regije.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
