U Bosni i Hercegovini i dobrom dijelu ostatka regije prošli mjesec desio se višesatni nestanak električne energije, što je imalo značajno negativne posljedice.

Ovaj nestanak električne energije je utjecao i na ekonomiju, što se odnosi i na Elektroprivredu Bosne i Hercegovine (EP BiH). Da je to tako, jasno je iz odgovora ove javne kompanije na pitanja zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Admira Čavalića (SBiH).

Naime, Čavalićevo prvo pitanje je bilo koliko je EP BiH uvezla električne energije 21. juna, kada se desio višesatni nestanak struje, i koliko je ukupno koštao uvoz na taj dan.

“EP BiH je ranije, prije nastalog raspada sistema BiH, zaključila transakcije za kupovinu struje za 21. juni u količini od 1.990 megavat sati (MWh), kao i transakcije prodaje u količini od 1.428 MWh”, ukazali su.

Kako su objasnili u EP BiH, ovakve pozicije u trgovini su proistakle iz stalnih aktivnosti koje se provode u cilju optimizacije proizvodnog portfolija i stvaranja ekonomskih benefita za EP BiH.

Napomenuli su da su usljed očekivanog sporog ulaska termoelektrana u pogon nakon, kako su naveli, raspada sistema Bosne i Hercegovine, bili u značajnom deficitu s energijom. Tvrde da su veoma brzo osigurali napajanje kupaca za čije su potrebe istakli da su taj dan bile značajno veće od proizvodnje struje u hidroelektranama.

S obzirom na to da su, kako su naglasili, bili ugroženi interkonektivni kapaciteti za trgovinu električnom energijom, nije realizovana kupovina energije za uravnoteženje proizvodnje i potrošnje te se čekao povratak proizvodnje u termoelektranama.

“Učinjeni su pokušaji za kupovinu energije, ali su dobijene veoma skromne količine sa snagom do 20 MW, za period od nekoliko sati, što je bilo nedovoljno, i sa cijenama u rasponu od 500 eura po MWh do 1.000 eura po MWh, koje nisu prihvaćene”, ukazali su u EP BiH.

Potom su odgovorili na pitanje zastupnika Čavalića koliko iznosi preliminarne procjena troškova EP BiH usljed raspada sistema.

“Zbog nastalog raspada sistema, najveći troškovi su prouzrokovani kod termoelektrana, kao i zbog prouzročenih debalansa. Ponovo su pokrenuta dva termobloka od 100 MW u Kaknju i jedan termoblok od 200 MW u Tuzli. Za njihovo pokretanje može se napraviti procjena troškova ulaska u pogon od skoro 150.000 KM (troškovi tečnog goriva za potpalu kotlova)”, istakli su.

Kako su podsjetili, iako Nezavisni operator sistema (NOS) u Bosni i Hercegovini još nije izvršio obračun troškova debalansa, može se napraviti procjena troškova debalansa od najmanje 500.000 KM.

Dakle, prema prvim procjenama, ukupan trošak EP BiH usljed višesatnog nestanka struje 21. juna iznosio je 650.000 KM.

U Bosni i Hercegovini i dobrom dijelu ostatka regije prošli mjesec desio se višesatni nestanak električne energije, što je imalo značajno negativne posljedice.

Ovaj nestanak električne energije je utjecao i na ekonomiju, što se odnosi i na Elektroprivredu Bosne i Hercegovine (EP BiH). Da je to tako, jasno je iz odgovora ove javne kompanije na pitanja zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Admira Čavalića (SBiH).

Naime, Čavalićevo prvo pitanje je bilo koliko je EP BiH uvezla električne energije 21. juna, kada se desio višesatni nestanak struje, i koliko je ukupno koštao uvoz na taj dan.

“EP BiH je ranije, prije nastalog raspada sistema BiH, zaključila transakcije za kupovinu struje za 21. juni u količini od 1.990 megavat sati (MWh), kao i transakcije prodaje u količini od 1.428 MWh”, ukazali su.

Kako su objasnili u EP BiH, ovakve pozicije u trgovini su proistakle iz stalnih aktivnosti koje se provode u cilju optimizacije proizvodnog portfolija i stvaranja ekonomskih benefita za EP BiH.

Napomenuli su da su usljed očekivanog sporog ulaska termoelektrana u pogon nakon, kako su naveli, raspada sistema Bosne i Hercegovine, bili u značajnom deficitu s energijom. Tvrde da su veoma brzo osigurali napajanje kupaca za čije su potrebe istakli da su taj dan bile značajno veće od proizvodnje struje u hidroelektranama.

S obzirom na to da su, kako su naglasili, bili ugroženi interkonektivni kapaciteti za trgovinu električnom energijom, nije realizovana kupovina energije za uravnoteženje proizvodnje i potrošnje te se čekao povratak proizvodnje u termoelektranama.

“Učinjeni su pokušaji za kupovinu energije, ali su dobijene veoma skromne količine sa snagom do 20 MW, za period od nekoliko sati, što je bilo nedovoljno, i sa cijenama u rasponu od 500 eura po MWh do 1.000 eura po MWh, koje nisu prihvaćene”, ukazali su u EP BiH.

Potom su odgovorili na pitanje zastupnika Čavalića koliko iznosi preliminarne procjena troškova EP BiH usljed raspada sistema.

“Zbog nastalog raspada sistema, najveći troškovi su prouzrokovani kod termoelektrana, kao i zbog prouzročenih debalansa. Ponovo su pokrenuta dva termobloka od 100 MW u Kaknju i jedan termoblok od 200 MW u Tuzli. Za njihovo pokretanje može se napraviti procjena troškova ulaska u pogon od skoro 150.000 KM (troškovi tečnog goriva za potpalu kotlova)”, istakli su.

Kako su podsjetili, iako Nezavisni operator sistema (NOS) u Bosni i Hercegovini još nije izvršio obračun troškova debalansa, može se napraviti procjena troškova debalansa od najmanje 500.000 KM.

Dakle, prema prvim procjenama, ukupan trošak EP BiH usljed višesatnog nestanka struje 21. juna iznosio je 650.000 KM.