Iako su još na snazi odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o ograničavanju visine marži veleprodajnih i maloprodajnih cijena osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, a sve u svrhu zaštite životnog standarda građana, to se baš i ne poštuje u praksi. 

Tako je Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) saopćila da je u prvoj polovini aprila prilikom nadzora u 24 subjekta širom FBiH utvrdila nepravilnosti koje se odnose na maksimalnu visinu marže za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

“Nadzor je vršen u prvoj polovini aprila na osnovu predstavki građana i u redovnoj inspekcijskoj kontroli”, saopćeno je iz FUZIP-a podsjetivši da će novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM biti kažnjeno pravno lice koje se ne pridržava propisanih mjera neposredne kontrole cijena, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 250 KM do 2.500 KM.

Ove kazne propisane su Zakonom o kontroli cijena. Da trgovci i dalje love u mutnom i na sve (ne)dozvoljene načine pokušavaju doći do ekstraprofita, dovoljno je uporediti cijene osnovnih životnih namirnica prije ruske agresije na Ukrajinu i danas, uz značajno promijenjene okolnosti. Rat na istoku Evrope, počet 24. februara 2022. godine, izazvao je divljanje cijena goriva, pšenice, suncokreta, transporta…, na globalnom tržištu. To je imalo, logično, posljedice i na BiH.

Tako se litar mlijeka sa 2,8 mliječne masti u januaru 2022. mogao kupiti i za 1,2 KM, a danas ga je nemoguće naći ispod dvije KM. Identična je situacija kada je u pitanju i kilogram šećera.

Kilogram brašna tip 400 bio je nešto više od jednu KM, a sada je najjeftiniji 1,75 KM. Polubijeli hljeb od 400 grama košta 1,7 KM, a početkom marta 2022. bio je jednu KM. Prije godinu litar jestivog ulja je dostigao čak 5,7 KM, u međuvremenu je cijena značajno pala, sada je oko 3,5 KM, što je bila i prije ruske agresije.

Polovinom prošle godine bio je donekle razumljiv rast cijena osnovnih životnih namirnica, ali se to nastavilo i kada su se globalne okolnosti promijenile, naivno smo mislili, u pozitivnom smislu.

Cijene goriva, pšenice, suncokreta…, na globalnom svjetskom tržištu su već mjesecima u konstantnom padu. I transport je jeftiniji danas nego što je to bio u, recimo, julu prošle godine. Litar goriva u FBiH je između 2,5 i 2,8 KM.

Istovremeno, cijena električne energije za poslovne subjekte u FBiH, baš kao i za domaćinstva, nije rasla.

Šta se onda dešava? Vraćamo se na početak priče. Trgovci love u mutnom i ostvaruju ekstraprofit, krše zakon, plaćaju minimalno smiješne kazne koje oni zarade za sedmicu, a inspekcija svakako jednom dođe i ko zna kad će opet. Visok ceh na kraju, kao što je to običaj u BiH, plaćaju građani.

Iako su još na snazi odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o ograničavanju visine marži veleprodajnih i maloprodajnih cijena osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata, a sve u svrhu zaštite životnog standarda građana, to se baš i ne poštuje u praksi. 

Tako je Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) saopćila da je u prvoj polovini aprila prilikom nadzora u 24 subjekta širom FBiH utvrdila nepravilnosti koje se odnose na maksimalnu visinu marže za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

“Nadzor je vršen u prvoj polovini aprila na osnovu predstavki građana i u redovnoj inspekcijskoj kontroli”, saopćeno je iz FUZIP-a podsjetivši da će novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM biti kažnjeno pravno lice koje se ne pridržava propisanih mjera neposredne kontrole cijena, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 250 KM do 2.500 KM.

Ove kazne propisane su Zakonom o kontroli cijena. Da trgovci i dalje love u mutnom i na sve (ne)dozvoljene načine pokušavaju doći do ekstraprofita, dovoljno je uporediti cijene osnovnih životnih namirnica prije ruske agresije na Ukrajinu i danas, uz značajno promijenjene okolnosti. Rat na istoku Evrope, počet 24. februara 2022. godine, izazvao je divljanje cijena goriva, pšenice, suncokreta, transporta…, na globalnom tržištu. To je imalo, logično, posljedice i na BiH.

Tako se litar mlijeka sa 2,8 mliječne masti u januaru 2022. mogao kupiti i za 1,2 KM, a danas ga je nemoguće naći ispod dvije KM. Identična je situacija kada je u pitanju i kilogram šećera.

Kilogram brašna tip 400 bio je nešto više od jednu KM, a sada je najjeftiniji 1,75 KM. Polubijeli hljeb od 400 grama košta 1,7 KM, a početkom marta 2022. bio je jednu KM. Prije godinu litar jestivog ulja je dostigao čak 5,7 KM, u međuvremenu je cijena značajno pala, sada je oko 3,5 KM, što je bila i prije ruske agresije.

Polovinom prošle godine bio je donekle razumljiv rast cijena osnovnih životnih namirnica, ali se to nastavilo i kada su se globalne okolnosti promijenile, naivno smo mislili, u pozitivnom smislu.

Cijene goriva, pšenice, suncokreta…, na globalnom svjetskom tržištu su već mjesecima u konstantnom padu. I transport je jeftiniji danas nego što je to bio u, recimo, julu prošle godine. Litar goriva u FBiH je između 2,5 i 2,8 KM.

Istovremeno, cijena električne energije za poslovne subjekte u FBiH, baš kao i za domaćinstva, nije rasla.

Šta se onda dešava? Vraćamo se na početak priče. Trgovci love u mutnom i ostvaruju ekstraprofit, krše zakon, plaćaju minimalno smiješne kazne koje oni zarade za sedmicu, a inspekcija svakako jednom dođe i ko zna kad će opet. Visok ceh na kraju, kao što je to običaj u BiH, plaćaju građani.