Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je tokom 2021. godine zaprimila i razmatrala devet prijava u kojima su se pojedinci ili više osoba žalili na kršenje njihovog prava na slobodu vjere ili skrnavljenje imovine Islamske zajednice.

Među prijavama između ostalog su diskriminacija u Oružanim snagama u kojima pripadnicima Oružanih snaga nije dopušteno nošenje brade, odnosno marame tokom službe, vrijeđanje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi u Kotorskom kod Doboja, skrnavljenje džamije u Medžlisu IZ Vareš. Riječ je o Hajdar-dedinoj džamiji na Karićima gdje su razvaljena vrate te ukradene eloktroinstalacije, kao i česma s abdesthane. Između ostalog, Komisiji su upućene prijeve zbog diskriminacije pri upotrebi bazena, tj. zabrana “burkinija” na Termama Ozren Petrovo i liječilišta Aqua Bristol Tuzla.

Komisija za slobodu vjera također je registrovala i slučajeve koji su registrirani u štampi, online medijima i društvenim mrežama.

Tako su registrovani između ostalog: provala u džamiji u Orahovu, pucanje na Aladža džamiju u Foči, provala i krađa novca u Šišman Ibrahim -pašinoj džamiji u Počitelju, crtanje ustaških simbola ispred šehidskog mezarja u Prozoru… U mjestu Mandino selo kod Tomislavgrada su imamima i vjernicima upućivanje prijetnje. Veličanje genocida, ratnih zločina te oslikavanje murala Ratka Mladića dešavalo se u Sapni, Foči, Prijedoru.

U izvještaju, koji je predstavio predsjednik Komisije Remzija-ef. Pitić, muftija goraždanski, također su istaknuti primjeri islamofobičnih izjava političara u kojima su navedeni primjeri člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika te predsjendika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

Među primjerima koje je prezentovala Komisija je i krađa Kur’ana starog 300 godina u Atik džamiji u Fojnici. Riječ je o djelu koje će se tretirati kao teška krađa kulturnog dobra ili stvari od naročitog, umjetničkog, povjesnog značaja.

Predsjednik Komisija kazao je i da je inače došlo do povećanog broja krađa u vjerskom objektima, te da će se u ovom slučaju ispitati odgovornost nadležnih.

Tokom 2021. godine bila su registrovana 23 slučaja kršenja slobode vjera – osam slučajeva skrnavljenja džamija, mezarja i drugih objekata IZ u BiH, jedan slučaj verbalnog napada, dva slučaja diskriminacije u školama, devet slučajeva govora mržnje i islamofobije, jedan slučaj fizičkog napada.

Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini uputila je i preporuke koje bi trebale uticati na smanjenje diskriminacije po osnovu vjere.

Komisija između ostalog ističe da je nužno što prije potpisati ugovor između BiH i Islamske zajednice BiH, provesti edukaciju u cilju podizanja svijesti o potrebi osude i prevencije kršenja slobode vjere.

Također je istaknuto da je potrebno stvoriti uslove za poboljšanje rada nadležnih organa, kako bi počinioci napada na vjerske objete bili strožije kažnjavani.

Muftija Pitić ovom prilikom je kazao da u većini slučajeva policija uradi svoj posao, a da do problema dolazi kod pravosuđa. On je također istaknuo da nije pokrenut postupak ni za jednu džamiju od oko 600 koje su srušene ili oštećene tokom rata.

Komisija za slobodu vjere u preporukama je navela i prijedloge kako smanjiti kršenje vjerskih prava na radnom mjestu. Između ostalog, preporučeno je da se omogući obavljanje namaza /molitve na radnom mjestu kada za to postoje uslovi te da se omogući desetominutna pauza za te potrebe, također za obavljanje džuma namaza je preporučeno da se usvoje zakonske odredbe koje bi omogućile neplaćeno odsustvo petkom ili mogućnost da se taj sat naradi tokom sedmice. Također je predloženo ustanovama koje upravljaju bazenima i liječilištima da omoguće kupanje u burkiniju.

Rijaset Islamske zajednice je 13. septembra 2012. godine donio odluku o formiranju Komisije za slobodu vjere, sastavljene od devet članova, kao nezavisnog, stručnog i savjetodavnog tijela Rijaseta koja treba da pomogne Rijasetu kako bi uspješnije izvršio svoju ustavnu dužnost staranja o vjerskim pravima muslimana.

Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je tokom 2021. godine zaprimila i razmatrala devet prijava u kojima su se pojedinci ili više osoba žalili na kršenje njihovog prava na slobodu vjere ili skrnavljenje imovine Islamske zajednice.

Među prijavama između ostalog su diskriminacija u Oružanim snagama u kojima pripadnicima Oružanih snaga nije dopušteno nošenje brade, odnosno marame tokom službe, vrijeđanje na vjerskoj i nacionalnoj osnovi u Kotorskom kod Doboja, skrnavljenje džamije u Medžlisu IZ Vareš. Riječ je o Hajdar-dedinoj džamiji na Karićima gdje su razvaljena vrate te ukradene eloktroinstalacije, kao i česma s abdesthane. Između ostalog, Komisiji su upućene prijeve zbog diskriminacije pri upotrebi bazena, tj. zabrana “burkinija” na Termama Ozren Petrovo i liječilišta Aqua Bristol Tuzla.

Komisija za slobodu vjera također je registrovala i slučajeve koji su registrirani u štampi, online medijima i društvenim mrežama.

Tako su registrovani između ostalog: provala u džamiji u Orahovu, pucanje na Aladža džamiju u Foči, provala i krađa novca u Šišman Ibrahim -pašinoj džamiji u Počitelju, crtanje ustaških simbola ispred šehidskog mezarja u Prozoru… U mjestu Mandino selo kod Tomislavgrada su imamima i vjernicima upućivanje prijetnje. Veličanje genocida, ratnih zločina te oslikavanje murala Ratka Mladića dešavalo se u Sapni, Foči, Prijedoru.

U izvještaju, koji je predstavio predsjednik Komisije Remzija-ef. Pitić, muftija goraždanski, također su istaknuti primjeri islamofobičnih izjava političara u kojima su navedeni primjeri člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika te predsjendika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

Među primjerima koje je prezentovala Komisija je i krađa Kur’ana starog 300 godina u Atik džamiji u Fojnici. Riječ je o djelu koje će se tretirati kao teška krađa kulturnog dobra ili stvari od naročitog, umjetničkog, povjesnog značaja.

Predsjednik Komisija kazao je i da je inače došlo do povećanog broja krađa u vjerskom objektima, te da će se u ovom slučaju ispitati odgovornost nadležnih.

Tokom 2021. godine bila su registrovana 23 slučaja kršenja slobode vjera – osam slučajeva skrnavljenja džamija, mezarja i drugih objekata IZ u BiH, jedan slučaj verbalnog napada, dva slučaja diskriminacije u školama, devet slučajeva govora mržnje i islamofobije, jedan slučaj fizičkog napada.

Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini uputila je i preporuke koje bi trebale uticati na smanjenje diskriminacije po osnovu vjere.

Komisija između ostalog ističe da je nužno što prije potpisati ugovor između BiH i Islamske zajednice BiH, provesti edukaciju u cilju podizanja svijesti o potrebi osude i prevencije kršenja slobode vjere.

Također je istaknuto da je potrebno stvoriti uslove za poboljšanje rada nadležnih organa, kako bi počinioci napada na vjerske objete bili strožije kažnjavani.

Muftija Pitić ovom prilikom je kazao da u većini slučajeva policija uradi svoj posao, a da do problema dolazi kod pravosuđa. On je također istaknuo da nije pokrenut postupak ni za jednu džamiju od oko 600 koje su srušene ili oštećene tokom rata.

Komisija za slobodu vjere u preporukama je navela i prijedloge kako smanjiti kršenje vjerskih prava na radnom mjestu. Između ostalog, preporučeno je da se omogući obavljanje namaza /molitve na radnom mjestu kada za to postoje uslovi te da se omogući desetominutna pauza za te potrebe, također za obavljanje džuma namaza je preporučeno da se usvoje zakonske odredbe koje bi omogućile neplaćeno odsustvo petkom ili mogućnost da se taj sat naradi tokom sedmice. Također je predloženo ustanovama koje upravljaju bazenima i liječilištima da omoguće kupanje u burkiniju.

Rijaset Islamske zajednice je 13. septembra 2012. godine donio odluku o formiranju Komisije za slobodu vjere, sastavljene od devet članova, kao nezavisnog, stručnog i savjetodavnog tijela Rijaseta koja treba da pomogne Rijasetu kako bi uspješnije izvršio svoju ustavnu dužnost staranja o vjerskim pravima muslimana.