Tokom 2020. godine u Bosni i Hercegovini gotovo je prepolovljen broj podignutih optužnica za krivična djela korupcije, a broj presuda smanjen je za 30%, pokazuju podaci koje je Transparency International u BiH objavio na interaktivnoj mapi procesuiranja korupcije. 

Ionako porazna statistika borbe protiv korupcije dodatno je pogoršana u godini pandemije, a procesuirali su se uglavnom sitni slučajevi korupcije.

To pokazuje podatak da je čak 66,6% presuda za korupciju završilo uslovnom kaznom, sudilo se nižerangiranim službenicima u javnom i privatnom sektoru, a najveće korupcijske afere ponovo su ostale neprocesuirane. Takođe, zabrinjava i to da se pokretanje istraga i „formiranje predmeta“ u tužilaštvima sve češće koristi kao sredstvo za medijsku diskreditaciju političkih protivnika. 

U cijelom tužilačkom sistemu samo je Tužilaštvo BIH povećalo broj podignutih optužnica i dobijenih presuda, što i nije bilo teško jer su 2019. godine imali samo četiri optužnice i jednu pravosnažnu presudu gdje je optuženi oslobođen.

U 2020. podigli su 11 optužnica, a po njihovim predmetima donesene su samo četiri pravosnažne presude od kojih su u tri izrečene kazne zatvora. Po onome što su objavili u javnosti, najzvučnije su dvije presude carinicima koji su primali mito na GP Gradiška i osuđeni na po godinu dana zatvora.

I ostala tužilaštva u najvećoj mjeri popravljaju ovu poraznu statistiku procesuiranjem sitne ili srednje korupcije, pa je tako Posebno odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u Republici Srpskoj koje bi trebalo procesuirati najkrupnije slučajeve korupcije, prošle godine podiglo samo šest optužnica.

Po onome što su objavili na svom sajtu jedna se odnosi na profesora privatnog fakulteta koji je primao mito, a jedna na inspektore Poreske uprave RS koji su optuženi za isto krivično djelo.

Kantonalna tužilaštva smanjila su broj podignutih optužnica za preko 50 odsto a po onome što su saopštavali javnosti dobar dio njih odnosi se na krivična djela korupcije u privatnom sektoru. Od ukupno dvije podignute optužnice Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona jedna se odnosi na bankarsku službenicu, a druga na analitičara mikro-kreditne organizacije.

Bankarski službenici bili su u dva navrata optuženi i od strane Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, a i ostale optužnice o kojima je javnost obaviještena odnose se u najvećoj mjeri na manje slučajeve korupcije.

Od slučajeva koji bi se mogli smatrati visokom korupcijom u cijeloj BiH prošle godine podignuta je optužnica protiv premijera Federacije BiH Fadila Novalića i njegovih saradnika u slučaju Respiratori a ponovo je optužen i bivši premijer Unsko sanskog Kantona Hamdija Lipovača zbog plaćanja stranačkog računa od 5.000 KM javnim novcem.

Zbog sveukupnog stanja sve više pada i povjerenje građana u rad pravosudnih institucija a od 2016. godine konstantno se smanjuje i broj podnesenih krivičnih prijava. S druge strane, konstantno se povećava broj prijava koje su riješene donošenjem naredbe o nesprovođenju istrage, a taj procenat povećan je prošle godine na 60,1%, što je najviše u posljednje četiri godine.

Ono što posebno zabrinjava je činjenica da više od polovine krivičnih prijava završi naredbom o nesprovođenju istrage, a kako te prijave, osim građana, podnose i nadležne policijske agencije, jasno je da ne postoji adekvatna saradnja između agencija za provođenje zakona i tužilaštava.

Treba istaći i da se previše dugo čeka na tužilačke odluke u slučajevima kada građani ili organizacije civilnog društva podnose krivične prijave. Kod pokrenutih istraga i dalje ostaje visok udio onih koje na kraju budu obustavljene.

Taj procenat prošle godine u Republici Srpskoj bio je drastično veći nego u drugim tužilačkim sistemima jer je od 77 pokrenutih istraga 47 (61%) riješeno donošenjem naredbe o obustavi istrage.

Kompletan izvještaj TI BiH o procesuiranju korupcije dostupan je OVDJE.

Tokom 2020. godine u Bosni i Hercegovini gotovo je prepolovljen broj podignutih optužnica za krivična djela korupcije, a broj presuda smanjen je za 30%, pokazuju podaci koje je Transparency International u BiH objavio na interaktivnoj mapi procesuiranja korupcije. 

Ionako porazna statistika borbe protiv korupcije dodatno je pogoršana u godini pandemije, a procesuirali su se uglavnom sitni slučajevi korupcije.

To pokazuje podatak da je čak 66,6% presuda za korupciju završilo uslovnom kaznom, sudilo se nižerangiranim službenicima u javnom i privatnom sektoru, a najveće korupcijske afere ponovo su ostale neprocesuirane. Takođe, zabrinjava i to da se pokretanje istraga i „formiranje predmeta“ u tužilaštvima sve češće koristi kao sredstvo za medijsku diskreditaciju političkih protivnika. 

U cijelom tužilačkom sistemu samo je Tužilaštvo BIH povećalo broj podignutih optužnica i dobijenih presuda, što i nije bilo teško jer su 2019. godine imali samo četiri optužnice i jednu pravosnažnu presudu gdje je optuženi oslobođen.

U 2020. podigli su 11 optužnica, a po njihovim predmetima donesene su samo četiri pravosnažne presude od kojih su u tri izrečene kazne zatvora. Po onome što su objavili u javnosti, najzvučnije su dvije presude carinicima koji su primali mito na GP Gradiška i osuđeni na po godinu dana zatvora.

I ostala tužilaštva u najvećoj mjeri popravljaju ovu poraznu statistiku procesuiranjem sitne ili srednje korupcije, pa je tako Posebno odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u Republici Srpskoj koje bi trebalo procesuirati najkrupnije slučajeve korupcije, prošle godine podiglo samo šest optužnica.

Po onome što su objavili na svom sajtu jedna se odnosi na profesora privatnog fakulteta koji je primao mito, a jedna na inspektore Poreske uprave RS koji su optuženi za isto krivično djelo.

Kantonalna tužilaštva smanjila su broj podignutih optužnica za preko 50 odsto a po onome što su saopštavali javnosti dobar dio njih odnosi se na krivična djela korupcije u privatnom sektoru. Od ukupno dvije podignute optužnice Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona jedna se odnosi na bankarsku službenicu, a druga na analitičara mikro-kreditne organizacije.

Bankarski službenici bili su u dva navrata optuženi i od strane Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, a i ostale optužnice o kojima je javnost obaviještena odnose se u najvećoj mjeri na manje slučajeve korupcije.

Od slučajeva koji bi se mogli smatrati visokom korupcijom u cijeloj BiH prošle godine podignuta je optužnica protiv premijera Federacije BiH Fadila Novalića i njegovih saradnika u slučaju Respiratori a ponovo je optužen i bivši premijer Unsko sanskog Kantona Hamdija Lipovača zbog plaćanja stranačkog računa od 5.000 KM javnim novcem.

Zbog sveukupnog stanja sve više pada i povjerenje građana u rad pravosudnih institucija a od 2016. godine konstantno se smanjuje i broj podnesenih krivičnih prijava. S druge strane, konstantno se povećava broj prijava koje su riješene donošenjem naredbe o nesprovođenju istrage, a taj procenat povećan je prošle godine na 60,1%, što je najviše u posljednje četiri godine.

Ono što posebno zabrinjava je činjenica da više od polovine krivičnih prijava završi naredbom o nesprovođenju istrage, a kako te prijave, osim građana, podnose i nadležne policijske agencije, jasno je da ne postoji adekvatna saradnja između agencija za provođenje zakona i tužilaštava.

Treba istaći i da se previše dugo čeka na tužilačke odluke u slučajevima kada građani ili organizacije civilnog društva podnose krivične prijave. Kod pokrenutih istraga i dalje ostaje visok udio onih koje na kraju budu obustavljene.

Taj procenat prošle godine u Republici Srpskoj bio je drastično veći nego u drugim tužilačkim sistemima jer je od 77 pokrenutih istraga 47 (61%) riješeno donošenjem naredbe o obustavi istrage.

Kompletan izvještaj TI BiH o procesuiranju korupcije dostupan je OVDJE.