Prije deset godina nismo vjerovali da će jedan od najvećih problema sa kojim će se suočiti privreda u Bosni i Hercegovini biti odliv radne snage i da ćemo morati uvoziti radnike iz inostranstva, rekao je u intervjuu za “Nezavisne novine” Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Govoreći o ekonomskim izazovima, Tegeltija je naglasio da je Bosni i Hercegovini potreban novi Zakon o PDV-u, koji bi zaustavio “igranje sa stopama PDV-a”, kao i da priča o uvođenju diferencirane stope PDV-a zavisi od situacije sa prikupljenim prihodima.

“Ključni problemi u ekonomiji su se počeli pojavljivati u trenutku pojave pandemije virusa korona, došlo je do kidanja lanaca snabdijevanja, svi su zatvorili svoje domaće tržište i jednostavno nije bilo načina ni sigurnosti na tržištu ni za izvoz ni za uvoz”, kazao je.

Nastavili su se i produbili krizama sa početkom rata u Ukrajini i taj trend, nažalost, još traje, mišljenja je Tegeltija.

“To je za sobom povuklo katastrofalna pomjeranja cijena energenata i hrane i pitanje inflacije, sa kojom se do današnjeg dana borimo. To je dalje za sobom pokrenulo pitanje monetarne vlasti u najrazvijenijim zemljama svijeta, koje svaki dan povlače neke poteze koji na male ekonomije negativno utiču. Nama je najizazovnije kretanje privrednog rasta u zemljama zapadne Evrope jer smo u ogromnoj mjeri naslonjeni na njih. Privreda Bosne i Hercegovine se u ovom trenutku susreće sa problemom cijene kapitala sa jedne strane, a sa druge visokim cijenama i hrane i energenata, te poremećenim lancima snabdijevanja. Ono što dosad nije bio problem za nas i sa kojim se nismo toliko susretali jeste radna snaga. Naša privreda sve više počinje da uvozi radnike za pojedina zanimanja. Ovi problemi će trajati još godinu-dvije dana, odnosno dok se ne stavi inflacija pod kontrolu.”

Kada je u pitanju UIO BiH, činjenica je da prihodi od indirektnih poreza rastu.

“Za šest mjeseci ove godine UIO je naplatila pet milijardi KM prihoda, a ako uzmemo u obzir da su prihodi u drugoj polovini godine nešto veći nego u prvoj, mislim da je cilj da prihodi budu 10,3 milijarde KM. Imali smo određeni strah kako će se kretati prihodi, jer je planirani rast indirektnih prihoda od tri odsto u odnosu na izvršenje prošle godine. Međutim, pokazatelji i procjene u zadnja dva mjeseca nam daju optimizam da će rezultati biti jako dobri.”

To je model koji je poznat, ali je sve i dalje u teoriji. Tu, po mišljenju Tegeltije, postoje dva problema. Povećanje stope PDV-a će sigurno sa jedne strane dovesti do rasta cijena. Sa druge strane, morao bi se obezbijediti automatizam da se taj dio doprinosa koji su poslodavci plaćali za svoje radnike pretoči u njihovo primanje.

“Naravno, ostaje problem da je situacija vrlo komplikovana sa pozicije penzionera. Vi nemate taj automatizam, ne možete to da obezbijedite. Takođe, mislim da bi bilo poprilično komplikovano to definisati u Federacije BiH. Republika Srpska ima čist mehanizam i svi troškovi su unutar FZO RS. U Federaciji BiH su obaveze plaćanja mislim na kantonalnim fondovima. Ali, sve se to može modifikovati ukoliko se donese odluka. Sam model djeluje vrlo efikasno i ubjedljivo sa stanovišta javnosti, ali sa stanovišta implementacije vjerovatno bi bilo mnogo više problema. Naravno da razumijemo prijedlog poslodavaca, jer na taj način svi oni ljudi koji se nalaze u sivoj zoni, oni su korisnici proizvoda i plaćaju PDV, pa je procjena da ni oni ne bi ništa izgubili. Jedinstvena stopa od 21 odsto, po mom mišljenju, bila bi enormno visoka, ali ako ne plaćate zdravstveno, moglo bi se o tome razmisliti.”

Na računima Uprave nalazi se više od 220 miliona KM od putarine, koji nisu raspoređeni, i zbog inflacije izgubljeno je najmanje 20 miliona KM.

“Taj novac je najlošija politička odluka koja je donesena. To je politički pogrešno iz razloga što novac od putarina nije mjesto gdje se politički poravnavaju bilo kakvi odnosi. Zašto je finansijski loša odluka, pa zato što imamo gubitke preduzeća “Autoputevi RS” i “Autoceste FBiH”, a sa druge strane i gubitke zbog inflacije. Treći je što imamo direktan trošak UIO BiH zato što plaćamo proviziju Centralnoj banci BiH za novac koji se nalazi na računu, a to nije naš novac, mi smo ga samo prikupili, i njime ne možemo upravljati. Mi smo dosad držeći ovaj novac platili proviziju od skoro 300.000 KM. Ja više nisam u poziciji da odlučujem o tom novcu jer nisam u Upravnom odboru UIO, ali molim sve nadležne da se konačno dogovore, samo zbog UIO BiH, da ne plaćamo troškove provizije”, navodi Tegeltija.

Savjet ministara BiH odobrio je UIO BiH 69,5 miliona KM da se krene u proceduru kupovine zgrade u Banjaluci. Pokrenut će proceduru za nabavku zgrade, potvrdio je Tegeltija.

“Nikakva nova odluka nije donesena po ovom pitanju niti je data ijedna marka više. Dio novca od tih 70 miliona KM odobren je budžetom za 2017. godinu, a drugi dio budžetom za 2023. Novcem iz 2017. godine nismo uspjeli kupiti zgradu, 2020. godine došla je mnogo veća cijena i veći prostor nego što nam je bilo potrebno. Javnosti radi, mi sada plaćamo zakup od skoro 500.000 KM godišnje za tri lokacije u Banjaluci. Novac sada imamo, pokrenućemo proceduru za nabavku zgrade. Objektivno imamo strah da li ćemo dobiti ponudu, ali i da li ćemo imati novca s obzirom na stanje na tržištu. Ako ne bude dovoljno novca ili ponuda, tražićemo nove, pa čak i dodatni novac ako bude potreban. Mi ćemo kupiti prostor od onoga čija ponuda bude najbolja. Ko će to biti, u ovom trenutku zaista ne znam.”

Prije deset godina nismo vjerovali da će jedan od najvećih problema sa kojim će se suočiti privreda u Bosni i Hercegovini biti odliv radne snage i da ćemo morati uvoziti radnike iz inostranstva, rekao je u intervjuu za “Nezavisne novine” Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Govoreći o ekonomskim izazovima, Tegeltija je naglasio da je Bosni i Hercegovini potreban novi Zakon o PDV-u, koji bi zaustavio “igranje sa stopama PDV-a”, kao i da priča o uvođenju diferencirane stope PDV-a zavisi od situacije sa prikupljenim prihodima.

“Ključni problemi u ekonomiji su se počeli pojavljivati u trenutku pojave pandemije virusa korona, došlo je do kidanja lanaca snabdijevanja, svi su zatvorili svoje domaće tržište i jednostavno nije bilo načina ni sigurnosti na tržištu ni za izvoz ni za uvoz”, kazao je.

Nastavili su se i produbili krizama sa početkom rata u Ukrajini i taj trend, nažalost, još traje, mišljenja je Tegeltija.

“To je za sobom povuklo katastrofalna pomjeranja cijena energenata i hrane i pitanje inflacije, sa kojom se do današnjeg dana borimo. To je dalje za sobom pokrenulo pitanje monetarne vlasti u najrazvijenijim zemljama svijeta, koje svaki dan povlače neke poteze koji na male ekonomije negativno utiču. Nama je najizazovnije kretanje privrednog rasta u zemljama zapadne Evrope jer smo u ogromnoj mjeri naslonjeni na njih. Privreda Bosne i Hercegovine se u ovom trenutku susreće sa problemom cijene kapitala sa jedne strane, a sa druge visokim cijenama i hrane i energenata, te poremećenim lancima snabdijevanja. Ono što dosad nije bio problem za nas i sa kojim se nismo toliko susretali jeste radna snaga. Naša privreda sve više počinje da uvozi radnike za pojedina zanimanja. Ovi problemi će trajati još godinu-dvije dana, odnosno dok se ne stavi inflacija pod kontrolu.”

Kada je u pitanju UIO BiH, činjenica je da prihodi od indirektnih poreza rastu.

“Za šest mjeseci ove godine UIO je naplatila pet milijardi KM prihoda, a ako uzmemo u obzir da su prihodi u drugoj polovini godine nešto veći nego u prvoj, mislim da je cilj da prihodi budu 10,3 milijarde KM. Imali smo određeni strah kako će se kretati prihodi, jer je planirani rast indirektnih prihoda od tri odsto u odnosu na izvršenje prošle godine. Međutim, pokazatelji i procjene u zadnja dva mjeseca nam daju optimizam da će rezultati biti jako dobri.”

To je model koji je poznat, ali je sve i dalje u teoriji. Tu, po mišljenju Tegeltije, postoje dva problema. Povećanje stope PDV-a će sigurno sa jedne strane dovesti do rasta cijena. Sa druge strane, morao bi se obezbijediti automatizam da se taj dio doprinosa koji su poslodavci plaćali za svoje radnike pretoči u njihovo primanje.

“Naravno, ostaje problem da je situacija vrlo komplikovana sa pozicije penzionera. Vi nemate taj automatizam, ne možete to da obezbijedite. Takođe, mislim da bi bilo poprilično komplikovano to definisati u Federacije BiH. Republika Srpska ima čist mehanizam i svi troškovi su unutar FZO RS. U Federaciji BiH su obaveze plaćanja mislim na kantonalnim fondovima. Ali, sve se to može modifikovati ukoliko se donese odluka. Sam model djeluje vrlo efikasno i ubjedljivo sa stanovišta javnosti, ali sa stanovišta implementacije vjerovatno bi bilo mnogo više problema. Naravno da razumijemo prijedlog poslodavaca, jer na taj način svi oni ljudi koji se nalaze u sivoj zoni, oni su korisnici proizvoda i plaćaju PDV, pa je procjena da ni oni ne bi ništa izgubili. Jedinstvena stopa od 21 odsto, po mom mišljenju, bila bi enormno visoka, ali ako ne plaćate zdravstveno, moglo bi se o tome razmisliti.”

Na računima Uprave nalazi se više od 220 miliona KM od putarine, koji nisu raspoređeni, i zbog inflacije izgubljeno je najmanje 20 miliona KM.

“Taj novac je najlošija politička odluka koja je donesena. To je politički pogrešno iz razloga što novac od putarina nije mjesto gdje se politički poravnavaju bilo kakvi odnosi. Zašto je finansijski loša odluka, pa zato što imamo gubitke preduzeća “Autoputevi RS” i “Autoceste FBiH”, a sa druge strane i gubitke zbog inflacije. Treći je što imamo direktan trošak UIO BiH zato što plaćamo proviziju Centralnoj banci BiH za novac koji se nalazi na računu, a to nije naš novac, mi smo ga samo prikupili, i njime ne možemo upravljati. Mi smo dosad držeći ovaj novac platili proviziju od skoro 300.000 KM. Ja više nisam u poziciji da odlučujem o tom novcu jer nisam u Upravnom odboru UIO, ali molim sve nadležne da se konačno dogovore, samo zbog UIO BiH, da ne plaćamo troškove provizije”, navodi Tegeltija.

Savjet ministara BiH odobrio je UIO BiH 69,5 miliona KM da se krene u proceduru kupovine zgrade u Banjaluci. Pokrenut će proceduru za nabavku zgrade, potvrdio je Tegeltija.

“Nikakva nova odluka nije donesena po ovom pitanju niti je data ijedna marka više. Dio novca od tih 70 miliona KM odobren je budžetom za 2017. godinu, a drugi dio budžetom za 2023. Novcem iz 2017. godine nismo uspjeli kupiti zgradu, 2020. godine došla je mnogo veća cijena i veći prostor nego što nam je bilo potrebno. Javnosti radi, mi sada plaćamo zakup od skoro 500.000 KM godišnje za tri lokacije u Banjaluci. Novac sada imamo, pokrenućemo proceduru za nabavku zgrade. Objektivno imamo strah da li ćemo dobiti ponudu, ali i da li ćemo imati novca s obzirom na stanje na tržištu. Ako ne bude dovoljno novca ili ponuda, tražićemo nove, pa čak i dodatni novac ako bude potreban. Mi ćemo kupiti prostor od onoga čija ponuda bude najbolja. Ko će to biti, u ovom trenutku zaista ne znam.”