Grupa uglednih svjetskih intelektualaca, poput Francesa Boylea, Davida Pettigrewa, Marka Attile Hoarea, Mariona Kraskea, Florence Hartmann, ali i članova bh. dijaspore iz različitih dijelova svijeta uputila je pred kraj oktobra pismo Evropskom sudu za ljudska prava (ESLJP), povodom najavljenog svjedočenja visokog predstavnika Christiana Schmidta pred Velikim vijećem suda u slučaju “Kovačević”.

Schmidt je, podsjetimo, u međuvremenu odustao od namjere da svjedoči pred sudom u Strazburu.

Pismo je ESLJP dostavljeno 3. novembra, a možete ga pročitati u nastavku teksta.

“Smatramo da je potrebno i važno sudu iznijeti činjenice koje se tiču visokog predstavnika Christiana Schmidta, zbog kojih smatramo da je njegov kredibilitet kao svjedoka u ovom slučaju veoma upitan.

Uz to, s pravne strane, nekoliko presuda ESLJP podvlače potrebu da se osigura nepristrasnost, da se poštuje pravo na fer proces i važnost da se podupru prethodne presude. Istakli smo ove pravne stavke ispod, naglašavajući kako uključenost Schmidta u ovaj slučaj predstavlja rizik za ove fundamentalne principe.

Prije nego iznesemo neke od činjenica koje ukazuju na njegovu pristrasnost, želimo vas obavijestiti da Christian Schmidt nema ovlaštenje PIC-a da svjedoci u ovom slučaju, te da isključivo nastupa svojevoljno i kao privatni svjedok.

O tome su neke od članica PIC-a dale i zvanično saopštenje. Tako je Ambasada Francuske u svom saopštenju 1. oktobra navela da je Schmidt samoinicijativno odlučio da sudjeluje u sudskom procesu ‘Kovačević protiv BiH’, koji se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Saopštenje sličnog sadržaja izdala je i Turska ambasada 3. oktobra.

Stoga bi se tvrdnja da on svjedoči u svojstvu visokog predstavnika mogla smatrati krivim predstavljanjem, pa čak i zloupotrebom položaja u sumnjive svrhe. On se u ovom slučaju pojavljuje isključivo i samo u privatnom kapacitetu njemačkog građanina, koji je u tu svrhu unajmio privatnu advokatsku firmu ‘Blackstone Chambers’ iz Londona, a izvori finansiranja advokatskih usluga te firme se kriju, što dovodi do špekulacija da su plaćene novcem ‘treće strane’ koja ima interese da se presuda obori.

Nadalje, uloga visokog predstavnika jeste da nadgleda sprovođenje civilnih aspekata Daytonskog mirovnog ugovora, a ne da se miješa u slučajeve koje građani Bosne i Hercegovine vode pred Evropskim sudom za ljudska prava ili bilo kojim drugim sudom.

To je jasno definisano u Annexu X Daytonskog mirovnog ugovora. Stoga, čak i da Christian Schmidt ima saglasnost PIC-a da se pojavi kao svjedok u ovom slučaju, on bi time izašao izvan svojih ovlasti i time prekršio Annex X, a time i čitav Daytonski mirovni ugovor.

Napominjemo da pod ‘nadgledanje implementacije civilnih aspekata Daytonskog mirovnog ugovora’ potpada i primjena presuda Evropskog suda za ljudska prava, a ne njihovo opstruiranje ili čak pokušaj rušenja.

Važno je napomenuti da je ESLJP, posebno u slučajevima kao što je ‘Sovtransavto Holding protiv Ukrajine’, osudio miješanje vlade u pravne procese, naglasivši da takvo miješanje umanjuje nezavisnost pravnog postupka.

Dobrovoljno učešće Christiana Schmidta u ovom slučaju i njegovo svjedočenje može se vidjeti kao političko miješanje, što dalje kompromituje integritet ovog sudskog postupka.

Iz njegovog ‘svjedočenja’ u slučaju ‘Kovačević protiv BiH’ očito je da privatno lice Christian Schmidt želi oboriti presudu koja bi ojačala građanski aspekt države i omogućila njen put prema euroatlantskim integracijama.

Obzirom na njegovo pojavljivanje u svojstvu privatnog svjedoka (odobrenje PIC-a da nastupa kao visoki predstavnik nema), osjećamo važnim iznijeti jedan dio činjenica koje ukazuju da se radi o pristrasnom licu s političkim motivima koji idu na štetu države Bosne i Hercegovine:

1. Zahtjev da se obrati Evropskom sudu u Strazburu njemački građanin Christian Schmidt podnio je dan poslije sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem 2. septembra.

Andrej Plenković pripada Hrvatskoj stranci HDZ. Kako je poznato, pred Haškim tribunalom u slučaju ‘Prlić i ostali’, Hrvatska je presuđena od strane Haškog tribunala za udruženi zločinački poduhvat na Bosnu i Hercegovinu.

Politika HDZ-a se ni do danas nije promijenila i njihovi ciljevi i pretenzije na Bosnu i Hercegovinu ostali su isti, samo se borba za te ciljeve, umjesto oružanim vodi drugim sredstvima.

2. Christian Schmidt je izmijenio Izborni zakon, i to samo za entitet FBiH, u izbornoj noći, a nakon što su glasačka mjesta zatvorena. Učinio je to kako bi pogodovao HDZ-u na sljedeći način: u narednim izbornim ciklusima HDZ ne mora imati nijednog kandidata za Predstavnički dom Federacije i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Dovoljno će biti da u kantonalnim skupštinama postignu dobre rezultate.

Tako će HDZ upravljati političkim procesima bez obzira na izborni rezultat, čime se obezvrjeđuje cilj izbora. On je izmijenio i broj delegata povećavši broj hrvatskih delegata u kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom čime je učinio da glas jednog bosanskog Hrvata vrijedi kao glasovi i do četiri Bošnjaka, ovisno o kantonu.

3. Izmjenom broja delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednika FBiH, a kandidirati se mogu samo kandidati iz konstitutivnih naroda, dok ‘ostale’ ne spominje, Christian Schmidt je nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud BiH utvrdio 2015. godine da krše Evropsku povelju o ljudskim pravima.

Ovo miješanje je izuzetno problematično u pravnom svjetlu ESLJP po pitanju etničke diskriminacije, kao što je navedeno u presudama kao što je ‘Sejdić i Finci’. ESLJP je jasno odbacio prakse koje nameću etničke podjele, a izgleda da su postupci Christiana Schmidta suprotstavljeni tom presedanu.

4. Vrijedi spomenuti da je protiv ovih izmjena Ustava entiteta FBiH podnesena apelacija Evropskom sudu za ljudska prava.
5. Christian Schmidt je suspendovao Ustav entiteta FBiH na jedan dan oduzimajući pravo glasa Bošnjacima da bi pogodovao HDZ-u i nametnuo vladu i stranke koje nisu bile pobjednice.

Učinio je to zbog navodnih ‘blokada’, ali ništa nije poduzimao protiv HDZ-a koji je godinama prije toga blokirao rad Parlamenta FBiH. Vlada se mogla formirati i bez suspenzije i nametanja, ali takvo formiranje vlade ne bi pogodovalo HDZ-u.

6. Christian Schmidt pokušava da plaši sud time da će provođenje presude ‘Kovačević’ dovesti do ‘destabilizacije države’, što neodoljivo podsjeća na prijetnje ‘sukobima na jugu ukoliko se ne promijeni izborni zakon’, izrečene od strane lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika HNS Bože Ljubića iz 2022. godine, kada je dana 22. februara 2022. grupa građana podnijela krivičnu prijavu protiv navedenih lica ‘zbog antiustavnog djelovanja, podrivanja države, te prijetnje miru i stabilnosti u državi, kao i kršenja Krivičnog zakona BiH čl. 145a, stav 3.
7. Uz svoju tvrdnju da bi provođenje presude ‘Kovačević’ moglo dovesti do ‘destabilizacije zemlje’, Christian Schmidt ne kaže ko bi to izazvao tu ‘destabilizaciju’. Obzirom da je jedino HDZ, u nastojanju da zadrži postojeće etno-podjele u cilju ostvarivanja presuđenih UZP ciljeva, prijetio i prijeti ‘sukobima na jugu’, može se zaključiti o kome je riječ.

Upravo održavanje postojećeg stanja doprinosi trajnoj destabilizaciji zemlje, a time i regiona. Pokušaj plašenja Evropskog suda za ljudska prava ‘destabilizacijom zemlje ukoliko se provede presuda ‘Kovačević’ predstavlja čistu ucjenu sudu.

Možete li zamisliti da je na suđenju ratnim zločincima pred Haškim tribunalom neki od advokata odbrane rekao sudu da će osuđujuća presuda nekog od zločinaca ‘izazvati destabilizaciju zemlje’ pa je stoga ne treba donijeti.

Ovaj pokušaj da se izvrši politički pritisak na sud podsjeća na nepotrebno miješanje vlade koje je osudio ESLJP kao u slučaju ‘Sovtransavto Holding protiv Ukrajine’. ESLJP je konzistentno podržavao to da sudski procesi trebaju biti oslobođeni političke prisile, a što je osnovno za očuvanje integriteta pravnih sistema.

8. Hrvatski premjer Andrej Plenković je, uoči nametanja izmjena Izbornog zakona u entitetu FBiH, u izbornoj noći otvoreno, na svom Twitter nalogu 26. septembra 2023. priznao kako je Hrvatska bila u pregovorima s Christianom Schnidtom o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini:

‘S visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Schmidta, onda je vjerovatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH’, prenio je oficijalni Twitter profil hrvatske vlade riječi premijera Andreja Plenkovića.

9. Christian Schmidt je još 2012. godine dobio Orden Ante Starčevića, začetnika integralnog hrvatskog nacionalizma, od strane Hrvatske. Uručio mu ga je današnji premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Jedan od nosilaca ordena je i ratni zločinac Jadranko Prlić, presuđen za udruženi zločinački poduhvat od strane Haškog tribunala. Prilikom uručivanja ordena Christianu Schmidtu, Plenković je rekao sljedeće: ‘… za osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu, odlikuje se gospodin Christian Schmidt’.

10. U januaru 2023. britanski parlamentarci su zatražili da vrati taj orden, što je on odbio.
11. Govoreći o podnošenju svog izvještaja UN-u od novembra 2023., gdje je govorio i tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, Christian Schmidt je izjavio: ‘Željko Komšić je govorio samo u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva BiH kada je u septembru u UN-u kritikovao Andreja Plenkovića…’

Obzirom da se gospodin Željko Komšić obraćao u UN-u u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i iznosio činjenice, a nikako svoje mišljenje, da se zaključiti da je Christian Schmidt veoma osjetljiv na kritikovanje hrvatske politike prema BiH, bez obzira na činjenicu da se ona nije promijenila od vremena agresije Hrvatske na BiH.

12. Vrijedi spomenuti za isti izvještaj Christiana Schmidta UN-u i njegovo insistiranje da se zamijeni bh. sudija u Strazburu. Iako je mandat bh. sudije u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu Farisu Vehaboviću istekao dvije godine prije toga, Schmidt to problematizira tek sada kada bi ESLJP trebao razmatrati aplikaciju kojom se osporavaju njegovi amandmani na Ustav Federacije BiH.
13. Dan nakon objavljivanja presude ‘Kovačević’, Schmidt je 30. avgusta 2023. godine iznio javni komentar i kazao da je spomenuta presuda ‘ohrabrenje u cilju borbe protiv diskriminacije’ i da će ‘konačno ukloniti diskriminaciju’.

Njegova nagla promjena stava neodoljivo se podudara sa stavom i očitim angažmanom Hrvatske da se ta presuda mora oboriti. Hrvatskoj ta presuda ne odgovara jer stoji na putu rješavanja tzv. ‘hrvatskog pitanja’, odnosno načina ‘izbora hrvatskog člana Predsjednistva BiH’.

Isti je slučaj i sa sprječavanjem implementacije i presude ‘Sejdic – Finci’. Pri tome moramo napomenuti da niti Ustav BiH, a niti Ustav entiteta FBiH nemaju ‘hrvatskog’, ‘bošnjačkog’ ili ‘srpskog’ člana Predsjedništva, već samo ‘članove Predsjedništva iz reda tih naroda’.

Stoga je insistiranje Hrvatske na izboru ‘hrvatskog člana Predsjedništva BiH’ samo još jedan korak ka ostvarivanju ciljeva od Haškog tribunala presuđenog udruženog zločinačkog poduhvata, samo drugim sredstvima.

14. Iako se Ustavni sud ne popunjava po etničkom principu, a što je potvrdila i Venecijanska komisija, HDZ je insistirao da se mjesto u sudu popuni njegovim kandidatom Marinom Vukojem.

I visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt je tokom svog posljednjeg obraćanja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u New Yorku spomenuo da je imenovanje ‘Čovićevog kandidata’ sve izvjesnije – nešto što je sasvim nepotrebno i neprikladno spominjati u UN-u.

Također, da bi se izabrao Čovićev kandidat u Ustavni sud BiH, Schmidt je, kako su prenijeli bh. mediji tada, pozivao članove Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma u OHR kako bi od njih tražio da se imenuje Vukoja. Neki od pozvanih članova Komisije su to priznali bh. medijima.

15. Bosanski mediji su u septembru 2021. objavili obraćanje Christiana Schmidta na jednom skupu u Njemačkoj, gdje je izjavio sljedeće: ‘Gospodin koji je ovdje pričao, predsjednik Komšić je hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, ali je većinom biran od Bošnjaka, a ne Hrvata. To pokazuje koliko je komplicirano, takoreći, jer je pravi/istinski vođa Hrvata gospodin Čović izgubio od njega’.

Iako primjera djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji ukazuju na njegovu pristrasnost Hrvatskoj i HDZ-u, ima još, mi smo naveli samo neke od njih.

Pošto je fokus našeg pisma isključivo na radu i postupcima Christiana Schmidta kao visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ne želimo ulaziti u skandale vezane za Christiana Schmidta u Njemačkoj (kao što je pokušaj rehabilitacije nacističkog pilota Wernera Moeldersa, polaganje cvijeća na groblje poginulih boraca ‘njemačke brdske brigade’, njegovo učešće na javnim skupovima na kojima se gajilo sjećanje na nacističke trupe ili razlog zbog kojeg je izgubio mjesto ministra poljoprivrede Njemačke), jer nije nam namjera ulaziti u pojedinosti navedenih skandala.

Koliko smo razumjeli, sud je odobrio obraćanje njemačkog građanina Christiana Schmidta kao ‘svjedoka’ u slučaju ‘Kovačević’ pod uslovom da ‘ne ulazi u meritum slučaja’. Međutim, u svom pismu gdje se obraća sudu, pored toga što je iznio svoje mišljenje, bez pravno utemeljenih činjenica, Christian Schmidt je duboko ušao u meritum slučaja.

Na osnovu svega dosad navedenog u ovom pismu smatramo da je kredibilitet Christiana Schmidta kao ‘svjedoka’ u slučaju ‘Kovačević’ više nego upitan. Stoga pozivamo sud da sve navedene činjenice uzme u obzir, kao i da isključi Christiana Schmidta kao svjedoka, ukoliko sud ima takvu mogućnost.

16. Konačno bismo još napomenuli da bi neprimjenjivanje presude ‘Kovačević’, kao i ostalih presuda zauvijek cementiralo aparthejd i zalupilo vrata ulaska BiH u EU i općenito, pristupanje euroatlantskim integracijama.

Želimo podvući i činjenicu da je Evropska konvencija o ljudskim pravima sastavni dio Ustava BiH (Annex IV Daytonskog mirovnog ugovora), te bi stavljanje van snage presuda ESLJP, uključujući i presudu ‘Kovačević’ predstavljalo kršenje Daytonskog mirovnog ugovora kao i same Evropske povelje o ljudskim pravima.

Štaviše, ESLJP je uporno potvrđivao, u skladu sa članom 46 ESLJP, obavezujuću prirodu svojih presuda, kao što se može vidjeti iz slučaja ‘Hirst protiv Velike Britanije’ i ‘Assanidze protiv Gruzije’.

Pokušaji Christiana Schmidta da obori presudu koja je u skladu s ustanovljenim evropskom pravnim principima na samo da krši tu obavezu, već i prijeti da destabilizira cijeli poredak evropskih ljudskih prava.

● Nadalje, poništavanjem/obaranjem presude ‘Kovačević’ dovele bi se u pitanje sve prethodne presude koje je sud ikad donio (ne samo one koju je donio u slučaju ‘Sejdić – Finci’).

Istovremeno bi se stvorio novi ‘case law’ na osnovu kojeg bi se pojavio veliki broj novih aplikacija iz zemalja poput Španije, Italije, Francuske, Velike Britanije i drugih, prema kojima bi se tražilo da se praktično građanski princip u tim zemljama zamijeni etničkim.

● Konačno, poništavanje/obaranje presude u slučaju ‘Kovačević’ moglo bi dovesti u pitanje povjerenje javnosti u Evropski sud za ljudska prava i uzdrmati njegovu reputaciju.

Stoga očekujemo da će sud pažljivo razmotriti i činjenice iznesene u ovom pismu, kao i kredibilnosti Christiana Schmidta kao svjedoka, i donijeti odluku na profesionalan i nepristrasan način.”

Grupa uglednih svjetskih intelektualaca, poput Francesa Boylea, Davida Pettigrewa, Marka Attile Hoarea, Mariona Kraskea, Florence Hartmann, ali i članova bh. dijaspore iz različitih dijelova svijeta uputila je pred kraj oktobra pismo Evropskom sudu za ljudska prava (ESLJP), povodom najavljenog svjedočenja visokog predstavnika Christiana Schmidta pred Velikim vijećem suda u slučaju “Kovačević”.

Schmidt je, podsjetimo, u međuvremenu odustao od namjere da svjedoči pred sudom u Strazburu.

Pismo je ESLJP dostavljeno 3. novembra, a možete ga pročitati u nastavku teksta.

“Smatramo da je potrebno i važno sudu iznijeti činjenice koje se tiču visokog predstavnika Christiana Schmidta, zbog kojih smatramo da je njegov kredibilitet kao svjedoka u ovom slučaju veoma upitan.

Uz to, s pravne strane, nekoliko presuda ESLJP podvlače potrebu da se osigura nepristrasnost, da se poštuje pravo na fer proces i važnost da se podupru prethodne presude. Istakli smo ove pravne stavke ispod, naglašavajući kako uključenost Schmidta u ovaj slučaj predstavlja rizik za ove fundamentalne principe.

Prije nego iznesemo neke od činjenica koje ukazuju na njegovu pristrasnost, želimo vas obavijestiti da Christian Schmidt nema ovlaštenje PIC-a da svjedoci u ovom slučaju, te da isključivo nastupa svojevoljno i kao privatni svjedok.

O tome su neke od članica PIC-a dale i zvanično saopštenje. Tako je Ambasada Francuske u svom saopštenju 1. oktobra navela da je Schmidt samoinicijativno odlučio da sudjeluje u sudskom procesu ‘Kovačević protiv BiH’, koji se vodi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Saopštenje sličnog sadržaja izdala je i Turska ambasada 3. oktobra.

Stoga bi se tvrdnja da on svjedoči u svojstvu visokog predstavnika mogla smatrati krivim predstavljanjem, pa čak i zloupotrebom položaja u sumnjive svrhe. On se u ovom slučaju pojavljuje isključivo i samo u privatnom kapacitetu njemačkog građanina, koji je u tu svrhu unajmio privatnu advokatsku firmu ‘Blackstone Chambers’ iz Londona, a izvori finansiranja advokatskih usluga te firme se kriju, što dovodi do špekulacija da su plaćene novcem ‘treće strane’ koja ima interese da se presuda obori.

Nadalje, uloga visokog predstavnika jeste da nadgleda sprovođenje civilnih aspekata Daytonskog mirovnog ugovora, a ne da se miješa u slučajeve koje građani Bosne i Hercegovine vode pred Evropskim sudom za ljudska prava ili bilo kojim drugim sudom.

To je jasno definisano u Annexu X Daytonskog mirovnog ugovora. Stoga, čak i da Christian Schmidt ima saglasnost PIC-a da se pojavi kao svjedok u ovom slučaju, on bi time izašao izvan svojih ovlasti i time prekršio Annex X, a time i čitav Daytonski mirovni ugovor.

Napominjemo da pod ‘nadgledanje implementacije civilnih aspekata Daytonskog mirovnog ugovora’ potpada i primjena presuda Evropskog suda za ljudska prava, a ne njihovo opstruiranje ili čak pokušaj rušenja.

Važno je napomenuti da je ESLJP, posebno u slučajevima kao što je ‘Sovtransavto Holding protiv Ukrajine’, osudio miješanje vlade u pravne procese, naglasivši da takvo miješanje umanjuje nezavisnost pravnog postupka.

Dobrovoljno učešće Christiana Schmidta u ovom slučaju i njegovo svjedočenje može se vidjeti kao političko miješanje, što dalje kompromituje integritet ovog sudskog postupka.

Iz njegovog ‘svjedočenja’ u slučaju ‘Kovačević protiv BiH’ očito je da privatno lice Christian Schmidt želi oboriti presudu koja bi ojačala građanski aspekt države i omogućila njen put prema euroatlantskim integracijama.

Obzirom na njegovo pojavljivanje u svojstvu privatnog svjedoka (odobrenje PIC-a da nastupa kao visoki predstavnik nema), osjećamo važnim iznijeti jedan dio činjenica koje ukazuju da se radi o pristrasnom licu s političkim motivima koji idu na štetu države Bosne i Hercegovine:

1. Zahtjev da se obrati Evropskom sudu u Strazburu njemački građanin Christian Schmidt podnio je dan poslije sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem 2. septembra.

Andrej Plenković pripada Hrvatskoj stranci HDZ. Kako je poznato, pred Haškim tribunalom u slučaju ‘Prlić i ostali’, Hrvatska je presuđena od strane Haškog tribunala za udruženi zločinački poduhvat na Bosnu i Hercegovinu.

Politika HDZ-a se ni do danas nije promijenila i njihovi ciljevi i pretenzije na Bosnu i Hercegovinu ostali su isti, samo se borba za te ciljeve, umjesto oružanim vodi drugim sredstvima.

2. Christian Schmidt je izmijenio Izborni zakon, i to samo za entitet FBiH, u izbornoj noći, a nakon što su glasačka mjesta zatvorena. Učinio je to kako bi pogodovao HDZ-u na sljedeći način: u narednim izbornim ciklusima HDZ ne mora imati nijednog kandidata za Predstavnički dom Federacije i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. Dovoljno će biti da u kantonalnim skupštinama postignu dobre rezultate.

Tako će HDZ upravljati političkim procesima bez obzira na izborni rezultat, čime se obezvrjeđuje cilj izbora. On je izmijenio i broj delegata povećavši broj hrvatskih delegata u kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom čime je učinio da glas jednog bosanskog Hrvata vrijedi kao glasovi i do četiri Bošnjaka, ovisno o kantonu.

3. Izmjenom broja delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednika FBiH, a kandidirati se mogu samo kandidati iz konstitutivnih naroda, dok ‘ostale’ ne spominje, Christian Schmidt je nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud BiH utvrdio 2015. godine da krše Evropsku povelju o ljudskim pravima.

Ovo miješanje je izuzetno problematično u pravnom svjetlu ESLJP po pitanju etničke diskriminacije, kao što je navedeno u presudama kao što je ‘Sejdić i Finci’. ESLJP je jasno odbacio prakse koje nameću etničke podjele, a izgleda da su postupci Christiana Schmidta suprotstavljeni tom presedanu.

4. Vrijedi spomenuti da je protiv ovih izmjena Ustava entiteta FBiH podnesena apelacija Evropskom sudu za ljudska prava.
5. Christian Schmidt je suspendovao Ustav entiteta FBiH na jedan dan oduzimajući pravo glasa Bošnjacima da bi pogodovao HDZ-u i nametnuo vladu i stranke koje nisu bile pobjednice.

Učinio je to zbog navodnih ‘blokada’, ali ništa nije poduzimao protiv HDZ-a koji je godinama prije toga blokirao rad Parlamenta FBiH. Vlada se mogla formirati i bez suspenzije i nametanja, ali takvo formiranje vlade ne bi pogodovalo HDZ-u.

6. Christian Schmidt pokušava da plaši sud time da će provođenje presude ‘Kovačević’ dovesti do ‘destabilizacije države’, što neodoljivo podsjeća na prijetnje ‘sukobima na jugu ukoliko se ne promijeni izborni zakon’, izrečene od strane lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i predsjednika HNS Bože Ljubića iz 2022. godine, kada je dana 22. februara 2022. grupa građana podnijela krivičnu prijavu protiv navedenih lica ‘zbog antiustavnog djelovanja, podrivanja države, te prijetnje miru i stabilnosti u državi, kao i kršenja Krivičnog zakona BiH čl. 145a, stav 3.
7. Uz svoju tvrdnju da bi provođenje presude ‘Kovačević’ moglo dovesti do ‘destabilizacije zemlje’, Christian Schmidt ne kaže ko bi to izazvao tu ‘destabilizaciju’. Obzirom da je jedino HDZ, u nastojanju da zadrži postojeće etno-podjele u cilju ostvarivanja presuđenih UZP ciljeva, prijetio i prijeti ‘sukobima na jugu’, može se zaključiti o kome je riječ.

Upravo održavanje postojećeg stanja doprinosi trajnoj destabilizaciji zemlje, a time i regiona. Pokušaj plašenja Evropskog suda za ljudska prava ‘destabilizacijom zemlje ukoliko se provede presuda ‘Kovačević’ predstavlja čistu ucjenu sudu.

Možete li zamisliti da je na suđenju ratnim zločincima pred Haškim tribunalom neki od advokata odbrane rekao sudu da će osuđujuća presuda nekog od zločinaca ‘izazvati destabilizaciju zemlje’ pa je stoga ne treba donijeti.

Ovaj pokušaj da se izvrši politički pritisak na sud podsjeća na nepotrebno miješanje vlade koje je osudio ESLJP kao u slučaju ‘Sovtransavto Holding protiv Ukrajine’. ESLJP je konzistentno podržavao to da sudski procesi trebaju biti oslobođeni političke prisile, a što je osnovno za očuvanje integriteta pravnih sistema.

8. Hrvatski premjer Andrej Plenković je, uoči nametanja izmjena Izbornog zakona u entitetu FBiH, u izbornoj noći otvoreno, na svom Twitter nalogu 26. septembra 2023. priznao kako je Hrvatska bila u pregovorima s Christianom Schnidtom o izmjenama Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini:

‘S visokim predstavnikom Schmidtom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Schmidta, onda je vjerovatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH’, prenio je oficijalni Twitter profil hrvatske vlade riječi premijera Andreja Plenkovića.

9. Christian Schmidt je još 2012. godine dobio Orden Ante Starčevića, začetnika integralnog hrvatskog nacionalizma, od strane Hrvatske. Uručio mu ga je današnji premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Jedan od nosilaca ordena je i ratni zločinac Jadranko Prlić, presuđen za udruženi zločinački poduhvat od strane Haškog tribunala. Prilikom uručivanja ordena Christianu Schmidtu, Plenković je rekao sljedeće: ‘… za osobiti doprinos u uspostavi i izgradnji suverene hrvatske države te promociji vanjskopolitičkih interesa Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj i u svijetu, odlikuje se gospodin Christian Schmidt’.

10. U januaru 2023. britanski parlamentarci su zatražili da vrati taj orden, što je on odbio.
11. Govoreći o podnošenju svog izvještaja UN-u od novembra 2023., gdje je govorio i tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, Christian Schmidt je izjavio: ‘Željko Komšić je govorio samo u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva BiH kada je u septembru u UN-u kritikovao Andreja Plenkovića…’

Obzirom da se gospodin Željko Komšić obraćao u UN-u u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i iznosio činjenice, a nikako svoje mišljenje, da se zaključiti da je Christian Schmidt veoma osjetljiv na kritikovanje hrvatske politike prema BiH, bez obzira na činjenicu da se ona nije promijenila od vremena agresije Hrvatske na BiH.

12. Vrijedi spomenuti za isti izvještaj Christiana Schmidta UN-u i njegovo insistiranje da se zamijeni bh. sudija u Strazburu. Iako je mandat bh. sudije u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu Farisu Vehaboviću istekao dvije godine prije toga, Schmidt to problematizira tek sada kada bi ESLJP trebao razmatrati aplikaciju kojom se osporavaju njegovi amandmani na Ustav Federacije BiH.
13. Dan nakon objavljivanja presude ‘Kovačević’, Schmidt je 30. avgusta 2023. godine iznio javni komentar i kazao da je spomenuta presuda ‘ohrabrenje u cilju borbe protiv diskriminacije’ i da će ‘konačno ukloniti diskriminaciju’.

Njegova nagla promjena stava neodoljivo se podudara sa stavom i očitim angažmanom Hrvatske da se ta presuda mora oboriti. Hrvatskoj ta presuda ne odgovara jer stoji na putu rješavanja tzv. ‘hrvatskog pitanja’, odnosno načina ‘izbora hrvatskog člana Predsjednistva BiH’.

Isti je slučaj i sa sprječavanjem implementacije i presude ‘Sejdic – Finci’. Pri tome moramo napomenuti da niti Ustav BiH, a niti Ustav entiteta FBiH nemaju ‘hrvatskog’, ‘bošnjačkog’ ili ‘srpskog’ člana Predsjedništva, već samo ‘članove Predsjedništva iz reda tih naroda’.

Stoga je insistiranje Hrvatske na izboru ‘hrvatskog člana Predsjedništva BiH’ samo još jedan korak ka ostvarivanju ciljeva od Haškog tribunala presuđenog udruženog zločinačkog poduhvata, samo drugim sredstvima.

14. Iako se Ustavni sud ne popunjava po etničkom principu, a što je potvrdila i Venecijanska komisija, HDZ je insistirao da se mjesto u sudu popuni njegovim kandidatom Marinom Vukojem.

I visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt je tokom svog posljednjeg obraćanja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u New Yorku spomenuo da je imenovanje ‘Čovićevog kandidata’ sve izvjesnije – nešto što je sasvim nepotrebno i neprikladno spominjati u UN-u.

Također, da bi se izabrao Čovićev kandidat u Ustavni sud BiH, Schmidt je, kako su prenijeli bh. mediji tada, pozivao članove Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma u OHR kako bi od njih tražio da se imenuje Vukoja. Neki od pozvanih članova Komisije su to priznali bh. medijima.

15. Bosanski mediji su u septembru 2021. objavili obraćanje Christiana Schmidta na jednom skupu u Njemačkoj, gdje je izjavio sljedeće: ‘Gospodin koji je ovdje pričao, predsjednik Komšić je hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, ali je većinom biran od Bošnjaka, a ne Hrvata. To pokazuje koliko je komplicirano, takoreći, jer je pravi/istinski vođa Hrvata gospodin Čović izgubio od njega’.

Iako primjera djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji ukazuju na njegovu pristrasnost Hrvatskoj i HDZ-u, ima još, mi smo naveli samo neke od njih.

Pošto je fokus našeg pisma isključivo na radu i postupcima Christiana Schmidta kao visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ne želimo ulaziti u skandale vezane za Christiana Schmidta u Njemačkoj (kao što je pokušaj rehabilitacije nacističkog pilota Wernera Moeldersa, polaganje cvijeća na groblje poginulih boraca ‘njemačke brdske brigade’, njegovo učešće na javnim skupovima na kojima se gajilo sjećanje na nacističke trupe ili razlog zbog kojeg je izgubio mjesto ministra poljoprivrede Njemačke), jer nije nam namjera ulaziti u pojedinosti navedenih skandala.

Koliko smo razumjeli, sud je odobrio obraćanje njemačkog građanina Christiana Schmidta kao ‘svjedoka’ u slučaju ‘Kovačević’ pod uslovom da ‘ne ulazi u meritum slučaja’. Međutim, u svom pismu gdje se obraća sudu, pored toga što je iznio svoje mišljenje, bez pravno utemeljenih činjenica, Christian Schmidt je duboko ušao u meritum slučaja.

Na osnovu svega dosad navedenog u ovom pismu smatramo da je kredibilitet Christiana Schmidta kao ‘svjedoka’ u slučaju ‘Kovačević’ više nego upitan. Stoga pozivamo sud da sve navedene činjenice uzme u obzir, kao i da isključi Christiana Schmidta kao svjedoka, ukoliko sud ima takvu mogućnost.

16. Konačno bismo još napomenuli da bi neprimjenjivanje presude ‘Kovačević’, kao i ostalih presuda zauvijek cementiralo aparthejd i zalupilo vrata ulaska BiH u EU i općenito, pristupanje euroatlantskim integracijama.

Želimo podvući i činjenicu da je Evropska konvencija o ljudskim pravima sastavni dio Ustava BiH (Annex IV Daytonskog mirovnog ugovora), te bi stavljanje van snage presuda ESLJP, uključujući i presudu ‘Kovačević’ predstavljalo kršenje Daytonskog mirovnog ugovora kao i same Evropske povelje o ljudskim pravima.

Štaviše, ESLJP je uporno potvrđivao, u skladu sa članom 46 ESLJP, obavezujuću prirodu svojih presuda, kao što se može vidjeti iz slučaja ‘Hirst protiv Velike Britanije’ i ‘Assanidze protiv Gruzije’.

Pokušaji Christiana Schmidta da obori presudu koja je u skladu s ustanovljenim evropskom pravnim principima na samo da krši tu obavezu, već i prijeti da destabilizira cijeli poredak evropskih ljudskih prava.

● Nadalje, poništavanjem/obaranjem presude ‘Kovačević’ dovele bi se u pitanje sve prethodne presude koje je sud ikad donio (ne samo one koju je donio u slučaju ‘Sejdić – Finci’).

Istovremeno bi se stvorio novi ‘case law’ na osnovu kojeg bi se pojavio veliki broj novih aplikacija iz zemalja poput Španije, Italije, Francuske, Velike Britanije i drugih, prema kojima bi se tražilo da se praktično građanski princip u tim zemljama zamijeni etničkim.

● Konačno, poništavanje/obaranje presude u slučaju ‘Kovačević’ moglo bi dovesti u pitanje povjerenje javnosti u Evropski sud za ljudska prava i uzdrmati njegovu reputaciju.

Stoga očekujemo da će sud pažljivo razmotriti i činjenice iznesene u ovom pismu, kao i kredibilnosti Christiana Schmidta kao svjedoka, i donijeti odluku na profesionalan i nepristrasan način.”