Međunarodna organizacija rada (International Labour Organisation-ILO) proglasila 28. april Svjetskim danom sigurnosti i zdravlja na radu. Ovaj dan se obilježava i kao dan sjećanja na stradale i povrijeđene radnike, s ciljem odavanja počasti žrtvama povreda na radu i profesionalnih bolesti, odnosno u svrhu unaprjeđenja zaštite na radu i smanjenja broja povreda na radu, profesionalnih i  oboljenja u vezi s radom.

Također, obilježavanjem ovog dana nastoji se uticati na podizanje svijesti o važnosti osiguranja zdravog i sigurnog okruženja za rad, što je u skladu i sa odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima, prema kojoj svaki radnik ima pravo na uslove rada u kojima se cijeni njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.

Obilježavanjem ovog dana promoviše se i značaj prevencije povreda na radu i profesionalnih oboljenja širom svijeta. Ostvarenju ovih ciljeva doprinose svi sudionici, uključujući organe vlasti, poslodavce, radnike, ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, udruženja za unaprjeđenje zaštite na radu, te zdravstvene, naučno-istraživačke i druge institucije.

Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu svake godine obilježava se na određenu temu. Imajući u vidu izazove s kojim se vlade, poslodavci, radnici i čitava društva širom svijeta još uvijek suočavaju u borbi protiv pandemije, koju je prošle godine proglasila Svjetska zdravstvena organizacija, ove godine će obilježavanje prema objavama ILO biti fokusirano na strategije za jačanje nacionalnih sistema zaštite na radu za izgradnju otpornosti, kako bi se suočili sa trenutnim i budućim krizama, oslanjajući se na naučene lekcije i iskustva iz svijeta rada.

Naime, pandemija utiče na sve aspekte rada, od rizika prenošenja virusa na radnim mjestima, do oslanjanja na drugačije oblike radnog aranžmana, u smislu rada od kuće, koje je radnicima i poslodavcima pružilo određene mogućnosti, ali i potencijalne psihosocijalne rizike.

Stoga je cilj ILO da se podigne svijest i podstakne dijalog o važnosti investiranja u sisteme zaštite na radu, oslanjajući se na regionalne i državne primjere u ublažavanju i sprečavanju širenja koronavirusa na radnom mjestu.

Međunarodna organizacija rada (International Labour Organisation-ILO) proglasila 28. april Svjetskim danom sigurnosti i zdravlja na radu. Ovaj dan se obilježava i kao dan sjećanja na stradale i povrijeđene radnike, s ciljem odavanja počasti žrtvama povreda na radu i profesionalnih bolesti, odnosno u svrhu unaprjeđenja zaštite na radu i smanjenja broja povreda na radu, profesionalnih i  oboljenja u vezi s radom.

Također, obilježavanjem ovog dana nastoji se uticati na podizanje svijesti o važnosti osiguranja zdravog i sigurnog okruženja za rad, što je u skladu i sa odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima, prema kojoj svaki radnik ima pravo na uslove rada u kojima se cijeni njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.

Obilježavanjem ovog dana promoviše se i značaj prevencije povreda na radu i profesionalnih oboljenja širom svijeta. Ostvarenju ovih ciljeva doprinose svi sudionici, uključujući organe vlasti, poslodavce, radnike, ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, udruženja za unaprjeđenje zaštite na radu, te zdravstvene, naučno-istraživačke i druge institucije.

Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu svake godine obilježava se na određenu temu. Imajući u vidu izazove s kojim se vlade, poslodavci, radnici i čitava društva širom svijeta još uvijek suočavaju u borbi protiv pandemije, koju je prošle godine proglasila Svjetska zdravstvena organizacija, ove godine će obilježavanje prema objavama ILO biti fokusirano na strategije za jačanje nacionalnih sistema zaštite na radu za izgradnju otpornosti, kako bi se suočili sa trenutnim i budućim krizama, oslanjajući se na naučene lekcije i iskustva iz svijeta rada.

Naime, pandemija utiče na sve aspekte rada, od rizika prenošenja virusa na radnim mjestima, do oslanjanja na drugačije oblike radnog aranžmana, u smislu rada od kuće, koje je radnicima i poslodavcima pružilo određene mogućnosti, ali i potencijalne psihosocijalne rizike.

Stoga je cilj ILO da se podigne svijest i podstakne dijalog o važnosti investiranja u sisteme zaštite na radu, oslanjajući se na regionalne i državne primjere u ublažavanju i sprečavanju širenja koronavirusa na radnom mjestu.