U čast otkrića Mycobacterium tuberculosis, uzročnika tuberkuloze, koje je 24. marta 1882. godine objavio dr. Robert Koch, ovaj datum širom svijeta obilježava se kao Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze koji pruža priliku za podizanje javne svijesti o poražavajućim posljedicama tuberkuloze po zdravlje, socijalnu zaštitu i ekonomiju i o potrebi za pojačavanjem globalnih napora u pravcu okončanja epidemije.

Svake godine u svijetu 10 miliona ljudi oboli od tuberkuloze. Iako je riječ o bolesti koja se može spriječiti i izliječiti, tuberkuloza dovede do 1,5 milijun smrtnih ishoda godišnje što je svrstva u red najsmrtonosnijih zaraznih bolesti. Također, tuberkuloza je vodeći uzrok smrtnosti kod osoba koje žive s HIV-om, a značajno doprinosi i antimikrobnoj rezistenciji.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), oko jedne četvrtine svjetske populacije zarazi se bakterijom tuberkuloze, a samo 5-15% njih razvije aktivnu tuberkulozu. Ostali imaju infekciju, ali nisu bolesni i ne mogu prenijeti bolest. I infekcija tuberkulozom i samo oboljenje izlječivi su uz pomoć antibiotika.

DIJAGNOZA

Dijagnoza TB-a uspostavlja se na osnovu:
– detaljne anamneze
– kliničkog pregleda
– izolacije uzročnika iz bolesničkog materijala (sputuma, krvi …) i kultivacije
– RTG-a pluća i grudnog koša
– tuberkulinskog kožnog  testa -TST (tuberculin skin test) ili PPD test
– QuantiFERON testa (IGRA- Interferon Gamma Release Assay- krvni test) za latentne infekcije
– testova molekularne dijagnostike (PCR).  

Kako bi se omogućilo rano otkrivanje oboljelih i spriječilo širenje bolesti, osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa oboljelim potrebno je PPD testirati, primijeniti QuantiFERON test i, ukoliko je indicirano, uraditi RTG pregled.

WHO preporučuje korištenje brzih molekularnih dijagnostičkih testova kao inicijalnih, kod svih osoba sa znakovima i simptomima TB-a, kao što su  Xpert MTB/RIF Ultra i Truenat, sa visokom tačnošću i  velikim značajem u ranom otkrivanju TB i TB otporne na lijekove.

LIJEČENJE

Terapija odgovarajućim antibioticima namijenjena je zaraženim, bez simptoma (preventivno liječenje – za pacijente inficirane uzročnicima tuberkuloze koji nemaju aktivnu bolest) te oboljelim sa simptomima bolesti. Najčešće korišteni antibiotici su: izoniazid, rifampicin, pirazinamid, etambutol i streptomicin.

Otpornost uzročnika (rezistencija) na antituberkulotike (DR-TB) u svijetu postaje sve veći problem. Aktuelna je i multirezistentna tuberkuloza (MDR-TB), oblik tuberkuloze uzrokovan bakterijama koje ne reaguju na izoniazid i rifampicin, 2 najučinkovitija lijeka prve linije protiv tuberkuloze. MDR-TB se može liječiti i izliječiti primjenom lijekova druge linije, dok najveći izazov u terapiji predstavlja ekstremno rezistentna tuberkuloza (XDR-TB) koju karakteriše otpornost na najmanje četiri ključna lijeka, uključujući i lijekove druge linije.

PODACI O OBOLIJEVANJU OD TUBERKULOZE U SVIJETU I FBIH

Tuberkuloza uglavnom pogađa odrasle osobe u njihovim najproduktivnijim godinama, međutim, sve dobne grupe su u opasnosti. Oko 1/4 svjetske populacije zaražena je TB. Kod oko 5-10% vremenom će se pojaviti simptomi, odnosno razviti bolest. Oni koji su zaraženi ali (još) nisu bolesni, ne mogu je prenijeti.

Oko 10,6 miliona ljudi širom svijeta oboljelo je 2022. godine od TB – 5,8 miliona muškaraca, 3,5 miliona žena i 1,3 miliona  djece. Najveći broj novih slučajeva u 2022. godini potiče iz jugoistočne Azije (46%), slijede afrička regija (23%) i zapadni Pacifik (18%). Iste godine, ukupno 1,3 miliona ljudi umrlo je od tuberkuloze. Više od 80% novih i smrtnih slučajeva registrovano je u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. TB je vodeća zarazna bolest koja uzrokuje smrtni ishod i dominantni je uzrok smrti kod oboljelih od AIDS-a. 

Po podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u Federaciji Bosne i Hercegovine 2020. godine od TB je oboljelo 288 osoba, 2021. godine 215, 2022. godine 247, a 2023. godine 232 osobe.    

GLOBALNE INICIJATIVE I AKTIVNOSTI U BORBI PROTIV TUBERKULOZE

Više ulaganja u podršku uvođenju opcija preventivnog tretmana tuberkuloze, kraći režimi liječenja, brza molekularna dijagnostika i testovi za tuberkulozu, druge inovacije i digitalni alati dovest će do poboljšanja zdravstvenih ishoda i spasiti milione života. Investiranje u istraživanje i inovacije ključno je za ubrzavanje napora za postizanje krajnjih ciljeva vezanih uz tuberkulozu. Povećanje pristupa preventivnom liječenju tuberkuloze i uslugama skrininga na tuberkulozu su prioritet, jer realizacija može dovesti do velikih zdravstvenih i finansijskih rezultata.

Siromaštvo, nejednakost, pothranjenost, komorbiditeti, diskriminacija i stigma glavni su pokretači epidemije tuberkuloze i ujedno predstavljaju razloge da se napredak u borbi protiv tuberkuloze ne može postići djelovanjem samog zdravstvenog  sistema. WHO blisko sarađuje sa zemljama, partnerima i civilnim društvom u povećanju odgovora na tuberkulozu i provodi šest osnovnih funkcija kako bi doprinijela postizanju ciljeva političke deklaracije sa UN-ovog sastanka na visokom nivou, ciljeva održivog razvoja, strategije za okončanje tuberkuloze i strateških prioriteta WHO-a:

– globalno vođstvo u okončanju tuberkuloze kroz razvoj strategije;
– političko i multisektorsko učestvovanje;
– jačanje odgovornosti, zagovaranje i partnerstva, uključujući i partnerstvo sa civilnim društvom;
– osmišljavanje istraživačkog i inovativnog programa za tuberkulozu i podsticanje širenja znanja;
– utvrđivanje normi i standarda o prevenciji i brizi za tuberkulozu te promicanje i olakšavanje njihovog provođenja;
– razvoj i promicanje etičkih i politika za prevenciju i brigu za oboljele utemeljene na dokazima;
– osiguravanje pružanja specijalizirane tehničke podrške državama članicama i partnerima zajedno sa regionalnim i državnim kancelarijama Svjetske zdravstvene organizacije;
– kataliziranje promjena i izgradnja održivih kapaciteta;
– praćenje i izvještavanje o statusu tuberkuloze u svijetu i napretku u finansiranju i provođenju odgovora na globalnom, regionalnom i državnom nivou.

PREVENCIJA

Vakcinacija

Vakcina Bacille Calmette-Guérin (BCG) koristi se već 100 godina,  spasila je desetine miliona života i efikasna je kod djece mlađe od pet godina u prevenciji smrti od tuberkuloze i teških oblika bolesti, ali pokazuje različitu efikasnost u zaštiti od plućne tuberkuloze kod adolescenata i odraslih. Nekoliko je studija pokazalo da ekekat BCG-a slabi kako se djeca približavaju adolescenciji. Ljudi se mogu zaraziti tuberkulozom, ali toga nisu svjesni. Stoga su nove i poboljšane vakcine koje su efikasne u prevenciji plućne TB kod adolescenata i odraslih neophodne za kontrolu i smanjenje prenosa TB-a.

Koraci za sprječavanje infekcije i širenja tuberkuloze
– Potražite ljekarsku pomoć ako imate simptome poput dugotrajnog kašlja, temperature, noćnog znojenja i neobjašnjivog gubitka težine jer rano liječenje tuberkuloze može zaustaviti širenje bolesti i poboljšati vaše šanse za oporavak.
– Testirajte se na tuberkulozu ako ste pod povećanim rizikom, npr.  ako ste bili  u kontaktu s ljudima koji imaju tuberkulozu u vašem domaćinstvu ili na radnom mjestu.
– Ako ste oboljeli od TB slijedite upute za liječenje – važno je da prestanete uzimati lijekove za tretman tuberkuloze samo po  uputi  ljekara jer postoji mogućnost da se TB vrati te praktikujte higijensko-epidemiološke mjere uključujući izbjegavanje kontakta s drugim ljudima,  nošenje maske, prozračivanje prostorija, pokrivanje usta i nosa tokom kašljanja, kihanja i govora te pravilno odlaganje korištenih maramica i maski.

U čast otkrića Mycobacterium tuberculosis, uzročnika tuberkuloze, koje je 24. marta 1882. godine objavio dr. Robert Koch, ovaj datum širom svijeta obilježava se kao Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze koji pruža priliku za podizanje javne svijesti o poražavajućim posljedicama tuberkuloze po zdravlje, socijalnu zaštitu i ekonomiju i o potrebi za pojačavanjem globalnih napora u pravcu okončanja epidemije.

Svake godine u svijetu 10 miliona ljudi oboli od tuberkuloze. Iako je riječ o bolesti koja se može spriječiti i izliječiti, tuberkuloza dovede do 1,5 milijun smrtnih ishoda godišnje što je svrstva u red najsmrtonosnijih zaraznih bolesti. Također, tuberkuloza je vodeći uzrok smrtnosti kod osoba koje žive s HIV-om, a značajno doprinosi i antimikrobnoj rezistenciji.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), oko jedne četvrtine svjetske populacije zarazi se bakterijom tuberkuloze, a samo 5-15% njih razvije aktivnu tuberkulozu. Ostali imaju infekciju, ali nisu bolesni i ne mogu prenijeti bolest. I infekcija tuberkulozom i samo oboljenje izlječivi su uz pomoć antibiotika.

DIJAGNOZA

Dijagnoza TB-a uspostavlja se na osnovu:
– detaljne anamneze
– kliničkog pregleda
– izolacije uzročnika iz bolesničkog materijala (sputuma, krvi …) i kultivacije
– RTG-a pluća i grudnog koša
– tuberkulinskog kožnog  testa -TST (tuberculin skin test) ili PPD test
– QuantiFERON testa (IGRA- Interferon Gamma Release Assay- krvni test) za latentne infekcije
– testova molekularne dijagnostike (PCR).  

Kako bi se omogućilo rano otkrivanje oboljelih i spriječilo širenje bolesti, osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa oboljelim potrebno je PPD testirati, primijeniti QuantiFERON test i, ukoliko je indicirano, uraditi RTG pregled.

WHO preporučuje korištenje brzih molekularnih dijagnostičkih testova kao inicijalnih, kod svih osoba sa znakovima i simptomima TB-a, kao što su  Xpert MTB/RIF Ultra i Truenat, sa visokom tačnošću i  velikim značajem u ranom otkrivanju TB i TB otporne na lijekove.

LIJEČENJE

Terapija odgovarajućim antibioticima namijenjena je zaraženim, bez simptoma (preventivno liječenje – za pacijente inficirane uzročnicima tuberkuloze koji nemaju aktivnu bolest) te oboljelim sa simptomima bolesti. Najčešće korišteni antibiotici su: izoniazid, rifampicin, pirazinamid, etambutol i streptomicin.

Otpornost uzročnika (rezistencija) na antituberkulotike (DR-TB) u svijetu postaje sve veći problem. Aktuelna je i multirezistentna tuberkuloza (MDR-TB), oblik tuberkuloze uzrokovan bakterijama koje ne reaguju na izoniazid i rifampicin, 2 najučinkovitija lijeka prve linije protiv tuberkuloze. MDR-TB se može liječiti i izliječiti primjenom lijekova druge linije, dok najveći izazov u terapiji predstavlja ekstremno rezistentna tuberkuloza (XDR-TB) koju karakteriše otpornost na najmanje četiri ključna lijeka, uključujući i lijekove druge linije.

PODACI O OBOLIJEVANJU OD TUBERKULOZE U SVIJETU I FBIH

Tuberkuloza uglavnom pogađa odrasle osobe u njihovim najproduktivnijim godinama, međutim, sve dobne grupe su u opasnosti. Oko 1/4 svjetske populacije zaražena je TB. Kod oko 5-10% vremenom će se pojaviti simptomi, odnosno razviti bolest. Oni koji su zaraženi ali (još) nisu bolesni, ne mogu je prenijeti.

Oko 10,6 miliona ljudi širom svijeta oboljelo je 2022. godine od TB – 5,8 miliona muškaraca, 3,5 miliona žena i 1,3 miliona  djece. Najveći broj novih slučajeva u 2022. godini potiče iz jugoistočne Azije (46%), slijede afrička regija (23%) i zapadni Pacifik (18%). Iste godine, ukupno 1,3 miliona ljudi umrlo je od tuberkuloze. Više od 80% novih i smrtnih slučajeva registrovano je u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. TB je vodeća zarazna bolest koja uzrokuje smrtni ishod i dominantni je uzrok smrti kod oboljelih od AIDS-a. 

Po podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u Federaciji Bosne i Hercegovine 2020. godine od TB je oboljelo 288 osoba, 2021. godine 215, 2022. godine 247, a 2023. godine 232 osobe.    

GLOBALNE INICIJATIVE I AKTIVNOSTI U BORBI PROTIV TUBERKULOZE

Više ulaganja u podršku uvođenju opcija preventivnog tretmana tuberkuloze, kraći režimi liječenja, brza molekularna dijagnostika i testovi za tuberkulozu, druge inovacije i digitalni alati dovest će do poboljšanja zdravstvenih ishoda i spasiti milione života. Investiranje u istraživanje i inovacije ključno je za ubrzavanje napora za postizanje krajnjih ciljeva vezanih uz tuberkulozu. Povećanje pristupa preventivnom liječenju tuberkuloze i uslugama skrininga na tuberkulozu su prioritet, jer realizacija može dovesti do velikih zdravstvenih i finansijskih rezultata.

Siromaštvo, nejednakost, pothranjenost, komorbiditeti, diskriminacija i stigma glavni su pokretači epidemije tuberkuloze i ujedno predstavljaju razloge da se napredak u borbi protiv tuberkuloze ne može postići djelovanjem samog zdravstvenog  sistema. WHO blisko sarađuje sa zemljama, partnerima i civilnim društvom u povećanju odgovora na tuberkulozu i provodi šest osnovnih funkcija kako bi doprinijela postizanju ciljeva političke deklaracije sa UN-ovog sastanka na visokom nivou, ciljeva održivog razvoja, strategije za okončanje tuberkuloze i strateških prioriteta WHO-a:

– globalno vođstvo u okončanju tuberkuloze kroz razvoj strategije;
– političko i multisektorsko učestvovanje;
– jačanje odgovornosti, zagovaranje i partnerstva, uključujući i partnerstvo sa civilnim društvom;
– osmišljavanje istraživačkog i inovativnog programa za tuberkulozu i podsticanje širenja znanja;
– utvrđivanje normi i standarda o prevenciji i brizi za tuberkulozu te promicanje i olakšavanje njihovog provođenja;
– razvoj i promicanje etičkih i politika za prevenciju i brigu za oboljele utemeljene na dokazima;
– osiguravanje pružanja specijalizirane tehničke podrške državama članicama i partnerima zajedno sa regionalnim i državnim kancelarijama Svjetske zdravstvene organizacije;
– kataliziranje promjena i izgradnja održivih kapaciteta;
– praćenje i izvještavanje o statusu tuberkuloze u svijetu i napretku u finansiranju i provođenju odgovora na globalnom, regionalnom i državnom nivou.

PREVENCIJA

Vakcinacija

Vakcina Bacille Calmette-Guérin (BCG) koristi se već 100 godina,  spasila je desetine miliona života i efikasna je kod djece mlađe od pet godina u prevenciji smrti od tuberkuloze i teških oblika bolesti, ali pokazuje različitu efikasnost u zaštiti od plućne tuberkuloze kod adolescenata i odraslih. Nekoliko je studija pokazalo da ekekat BCG-a slabi kako se djeca približavaju adolescenciji. Ljudi se mogu zaraziti tuberkulozom, ali toga nisu svjesni. Stoga su nove i poboljšane vakcine koje su efikasne u prevenciji plućne TB kod adolescenata i odraslih neophodne za kontrolu i smanjenje prenosa TB-a.

Koraci za sprječavanje infekcije i širenja tuberkuloze
– Potražite ljekarsku pomoć ako imate simptome poput dugotrajnog kašlja, temperature, noćnog znojenja i neobjašnjivog gubitka težine jer rano liječenje tuberkuloze može zaustaviti širenje bolesti i poboljšati vaše šanse za oporavak.
– Testirajte se na tuberkulozu ako ste pod povećanim rizikom, npr.  ako ste bili  u kontaktu s ljudima koji imaju tuberkulozu u vašem domaćinstvu ili na radnom mjestu.
– Ako ste oboljeli od TB slijedite upute za liječenje – važno je da prestanete uzimati lijekove za tretman tuberkuloze samo po  uputi  ljekara jer postoji mogućnost da se TB vrati te praktikujte higijensko-epidemiološke mjere uključujući izbjegavanje kontakta s drugim ljudima,  nošenje maske, prozračivanje prostorija, pokrivanje usta i nosa tokom kašljanja, kihanja i govora te pravilno odlaganje korištenih maramica i maski.