Iz Svjetske banke su upozorili vlast na negativne ekonomske posljedice ako se dio nadležnosti prenese sa državne vlasti na vlast Republike Srpske.

To su učinili pismom upućenim predsjedavajućem Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Zoranu Tegeltiji (SNSD), ministrici vanjskih poslova Biseri Turković (SDA), državnom ministru finansija i trezora Vjekoslavu Bevandi (HDZ), federalnom premijeru Fadilu Novaliću (SDA), federalnoj ministrici finansija Jelki Milićević (HDZ), premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću (SNSD) i mistrici finansija Republike Srpske Zori Vidović (SNSD).
Uz pismo su priložili bilješku koja sadrži moguće negativne posljedice po sve građane Bosne i Hercegovine.

U bilješci je navedeno da bi povlačenje Republike Srpske iz državnog sistema za indirektno oporezivanje značilo slabiju naplatu poreza i neizvjesnost oko pravovremene otplate vanjskog javnog duga. Ukazano je i na opasnost po entitetske budžete.

“Povlačenje Republike Srpske iz takvog sistema raspodjele prihoda bi moglo dovesti do nestabilnosti entitetskih budžeta, putem transmisijskih mehanizama i dovesti do nesigurnosti među inostranim i domaćim kreditorima”, istaknuto je.

Obrazložena su i sljedeća četiri rizika:

• Pristup domaćem i inostranom finansiranju bi mogao biti znatno otežan, a raspoloživa sredstva bi mogla postati skuplja, sve dok se kreditori ne uvjere u funkcionisanje novog sistema i ne ocjene nove rizike

U kratkoročnom periodu poreski prihodi bi se mogli značajno smanjiti, a kao posljedica uspostavljanja novog sistema naplate prihoda može doći do povećane utaje poreza

Novi sistem naplate poreskih prihoda zahtijeva institucionalne promjene, koje bi mogle dovesti do smanjenja poreskih stopa između entiteta

Neharmonizovano zakonodavstvo između entiteta i Brčko distrikta bi moglo rezultovati pravnom nestabilnošću – poručili si iz Svjetske banke.

Osim toga, ocijenjeno je da bi Valutni odbor i povjerenje u kurs mogli biti negativno pogođeni eventualnom ekonomskom krizom. Kako je naglašeno, ako bi se Republika Srpska povukla iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH), eventualno prouzrokovana ekonomska kriza bi mogla negativno utjecati na Centralnu banku i Valutni odbor, s mogućnošću narušavanja povjerenja u domaću valutu, što bi moglo rezultovati povlačenjem štednje i odlivom kapitala.

PRVORAZREDNI SKANDAL
Zašto je Fiskalno vijeće odbilo sastanak s MMF-om i kakva se opasnost po BiH krije iza te odluke
Podsjećamo, Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine je ranije ovaj mjesec odbilo zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za sastankom. MMF je također pismom upućenim Tegeltiji, osim što je zahtijevao sastanak, izrazio zabrinutost za ekonomiju zbog mogućeg prijenosa nadležnosti. Između ostalog, pitali su Tegeltiju ko će otplaćivati kredit ako se Republika Srpska povuče iz UIO.

Iz Svjetske banke su upozorili vlast na negativne ekonomske posljedice ako se dio nadležnosti prenese sa državne vlasti na vlast Republike Srpske.

To su učinili pismom upućenim predsjedavajućem Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Zoranu Tegeltiji (SNSD), ministrici vanjskih poslova Biseri Turković (SDA), državnom ministru finansija i trezora Vjekoslavu Bevandi (HDZ), federalnom premijeru Fadilu Novaliću (SDA), federalnoj ministrici finansija Jelki Milićević (HDZ), premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću (SNSD) i mistrici finansija Republike Srpske Zori Vidović (SNSD).
Uz pismo su priložili bilješku koja sadrži moguće negativne posljedice po sve građane Bosne i Hercegovine.

U bilješci je navedeno da bi povlačenje Republike Srpske iz državnog sistema za indirektno oporezivanje značilo slabiju naplatu poreza i neizvjesnost oko pravovremene otplate vanjskog javnog duga. Ukazano je i na opasnost po entitetske budžete.

“Povlačenje Republike Srpske iz takvog sistema raspodjele prihoda bi moglo dovesti do nestabilnosti entitetskih budžeta, putem transmisijskih mehanizama i dovesti do nesigurnosti među inostranim i domaćim kreditorima”, istaknuto je.

Obrazložena su i sljedeća četiri rizika:

• Pristup domaćem i inostranom finansiranju bi mogao biti znatno otežan, a raspoloživa sredstva bi mogla postati skuplja, sve dok se kreditori ne uvjere u funkcionisanje novog sistema i ne ocjene nove rizike

U kratkoročnom periodu poreski prihodi bi se mogli značajno smanjiti, a kao posljedica uspostavljanja novog sistema naplate prihoda može doći do povećane utaje poreza

Novi sistem naplate poreskih prihoda zahtijeva institucionalne promjene, koje bi mogle dovesti do smanjenja poreskih stopa između entiteta

Neharmonizovano zakonodavstvo između entiteta i Brčko distrikta bi moglo rezultovati pravnom nestabilnošću – poručili si iz Svjetske banke.

Osim toga, ocijenjeno je da bi Valutni odbor i povjerenje u kurs mogli biti negativno pogođeni eventualnom ekonomskom krizom. Kako je naglašeno, ako bi se Republika Srpska povukla iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH), eventualno prouzrokovana ekonomska kriza bi mogla negativno utjecati na Centralnu banku i Valutni odbor, s mogućnošću narušavanja povjerenja u domaću valutu, što bi moglo rezultovati povlačenjem štednje i odlivom kapitala.

PRVORAZREDNI SKANDAL
Zašto je Fiskalno vijeće odbilo sastanak s MMF-om i kakva se opasnost po BiH krije iza te odluke
Podsjećamo, Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine je ranije ovaj mjesec odbilo zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za sastankom. MMF je također pismom upućenim Tegeltiji, osim što je zahtijevao sastanak, izrazio zabrinutost za ekonomiju zbog mogućeg prijenosa nadležnosti. Između ostalog, pitali su Tegeltiju ko će otplaćivati kredit ako se Republika Srpska povuče iz UIO.