Finska i Švedska bliže se odluci o njihovoj najvjerovatnijoj kandidaturi za članstvo u NATO-u, a službena se objava očekuje u narednim danima, potvrdila je u utorak finska strana.

Manje od tri mjeseca od početka invazije na Ukrajinu, dvije nordijske zemlje suočene s ruskom prijetnjom nalaze se na vratima zapadnog vojnog saveza u potrazi za sigurnosnim kišobranom, posebno SAD-a, piše francuska novinska agencija AFP.

– Sigurno je 100 posto da će Finska biti kandidat i prilično vjerovatno da će do kraja godine biti članica – rekao je Charly Salonius-Pasternak, naučnik s finskog instituta za međunarodne odnose.

U Finskoj, kao i Švedskoj, rat u Ukrajini je potpuno preokrenuo javno mnijenje koje je do ruske intervencije bilo podijeljeno.

Prema anketi javne televizije Yle, 76 posto Finaca podržava članstvo zemlje u NATO-u. Posljednjih nekoliko godina ta je podrška iznosila svega 20 do 30 posto.

U Švedskoj, vladajući socijaldemokrati, čije bi zeleno svjetlo za pristupanje NATO-u osiguralo jasnu većinu u parlamentu, dali su do znanja da će svoju odluku obznaniti ove nedjelje.

Iako se čini da je Stockholm oprezniji od Helsinkija po tom pitanju, Elisabeth Braw, vojna stručnjakinja za nordijske zemlje pri Američkom poduzetničkom institutu (AEI) smatra da će Švedska “vrlo vjerovatnu” odluku donijeti zajedno s Finskom.

Finski predsjednik Sauli Niinistö objavit će “lični” stav u četvrtak, a premijerka Sanna Marin najkasnije u subotu.

Dnevni list Iltalehti javlja da bi se odbor, kojeg čine dvije grane finske izvršne vlasti te ministri, trebao sastati u nedjelju kako bi se donijela konačna odluka.

Pristupanjem Finske bi se udvostručila kopnena granica između NATO-a i Rusije, na oko 2.600 kilometara.

Moskva je upozorila na “političke i vojne” posljedice tog čina, uključujući i raspoređivanje nuklearnog oružja uz Baltičko more.

Sljedeće sedmice Finska i Švedska održavaju godišnje vojne vježbe na Gotlandu, švedskom otoku strateški smještenom usred Baltika.

Sa 12.000 profesionalnih vojnika i 21.000 ročnika godišnje te vojskom koja bi u slučaju rata narasla na 280.000 vojnika kao i moćnim topništvom i 60 borbenih aviona, Finska je snažna vojna sila za zemlju od samo 5,5 miliona stanovnika.

Švedska također raspolaže modernom vojskom koja ispunjava standarde NATO-a te vrhunskom vojnom industrijom.

Finska i Švedska bliže se odluci o njihovoj najvjerovatnijoj kandidaturi za članstvo u NATO-u, a službena se objava očekuje u narednim danima, potvrdila je u utorak finska strana.

Manje od tri mjeseca od početka invazije na Ukrajinu, dvije nordijske zemlje suočene s ruskom prijetnjom nalaze se na vratima zapadnog vojnog saveza u potrazi za sigurnosnim kišobranom, posebno SAD-a, piše francuska novinska agencija AFP.

– Sigurno je 100 posto da će Finska biti kandidat i prilično vjerovatno da će do kraja godine biti članica – rekao je Charly Salonius-Pasternak, naučnik s finskog instituta za međunarodne odnose.

U Finskoj, kao i Švedskoj, rat u Ukrajini je potpuno preokrenuo javno mnijenje koje je do ruske intervencije bilo podijeljeno.

Prema anketi javne televizije Yle, 76 posto Finaca podržava članstvo zemlje u NATO-u. Posljednjih nekoliko godina ta je podrška iznosila svega 20 do 30 posto.

U Švedskoj, vladajući socijaldemokrati, čije bi zeleno svjetlo za pristupanje NATO-u osiguralo jasnu većinu u parlamentu, dali su do znanja da će svoju odluku obznaniti ove nedjelje.

Iako se čini da je Stockholm oprezniji od Helsinkija po tom pitanju, Elisabeth Braw, vojna stručnjakinja za nordijske zemlje pri Američkom poduzetničkom institutu (AEI) smatra da će Švedska “vrlo vjerovatnu” odluku donijeti zajedno s Finskom.

Finski predsjednik Sauli Niinistö objavit će “lični” stav u četvrtak, a premijerka Sanna Marin najkasnije u subotu.

Dnevni list Iltalehti javlja da bi se odbor, kojeg čine dvije grane finske izvršne vlasti te ministri, trebao sastati u nedjelju kako bi se donijela konačna odluka.

Pristupanjem Finske bi se udvostručila kopnena granica između NATO-a i Rusije, na oko 2.600 kilometara.

Moskva je upozorila na “političke i vojne” posljedice tog čina, uključujući i raspoređivanje nuklearnog oružja uz Baltičko more.

Sljedeće sedmice Finska i Švedska održavaju godišnje vojne vježbe na Gotlandu, švedskom otoku strateški smještenom usred Baltika.

Sa 12.000 profesionalnih vojnika i 21.000 ročnika godišnje te vojskom koja bi u slučaju rata narasla na 280.000 vojnika kao i moćnim topništvom i 60 borbenih aviona, Finska je snažna vojna sila za zemlju od samo 5,5 miliona stanovnika.

Švedska također raspolaže modernom vojskom koja ispunjava standarde NATO-a te vrhunskom vojnom industrijom.