Bosna i Hercegovina u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila je vanjskotrgovinski deficit od gotovo četiri milijarde maraka. To praktično znači da nam je svakog mjeseca u ovoj godini izvoz bio za milijardu maraka manji od uvoza, piše BHRT.

Nastavi li se ovaj trend do kraja godine, Bosna i Hercegovina bi mogla zabilježiti rekordan minus u razmjeni sa inostranstvom od čak 12 milijardi, milijardu više u odnosu na prošlu godinu.

U prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isti period 2023. izvoz je bio manji za 8,3, dok je uvoz povećan za 5,6 odsto.

U periodu januar-april izvoz je iznosio 5,3 milijarde KM, a uvoz 9,2 milijarde KM.

Ponovo se najviše izvozilo u Evropsku uniju. Na evropsko tržište se odnosi 75 posto, ali i tu je zabilježen pad od sedam posto u odnosu na isti period prošle godine. Najviše su podbacila naša dva ključna izvozna sektora, elektro-metalska i drvna industrija.

“Mi smo u ovim sektorima uglavnom naslonjeni na izvoz u EU i uvjeti koji se dešavaju u zemljama gdje izvozimo su zapravo i diktirali situaciju kada je u pitanju izvoz ova dva artikla. Stoga smo i podbacili”, rekao je Zdravko Marinković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ekonomisti kažu da je na pad izvoza utjecalo više faktora, a glavni je usporavanje evropskih ekonomija, prije svih Njemačke. Poručuju da ne treba zanemariti ni rat u Ukrajini koji je ušao u treću godinu.

“Kada Evropa dobije nazeb, mi imamo upalu pluća. U smislu, nemamo porudžbina. S druge strane rat u Ukrajini i ulaganje koje EU ima prema Ukrajini jako mnogo iscrpljuju ekonomije tih zemalja, a to u prevodu znači i manje novaca za građane koji bi nešto kupili ili investirali”, rekao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Iako za pad izvoza nismo odgovorni mi, on će, nastavi li se ovako, dovesti do toga da ionako ogroman vanjskotrgovinski deficit koji imamo bude još veći.

“Ne znamo šta će se desiti do kraja godine, duga je godina. Ali svejedno možemo zaključiti da shodno postojećim tendencijama vjerovatno će ovaj deficiti biti veći relativno u odnosu na ranije godine. I to prije svega zbog pada izvozne aktivnosti. Za nadati se da se to neće značajnije reflektovati na poslovanje naših izvoznika odnosno posljedično automatski na ostatak bh.ekonomije”, istakao je ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Bosna i Hercegovina u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila je vanjskotrgovinski deficit od gotovo četiri milijarde maraka. To praktično znači da nam je svakog mjeseca u ovoj godini izvoz bio za milijardu maraka manji od uvoza, piše BHRT.

Nastavi li se ovaj trend do kraja godine, Bosna i Hercegovina bi mogla zabilježiti rekordan minus u razmjeni sa inostranstvom od čak 12 milijardi, milijardu više u odnosu na prošlu godinu.

U prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isti period 2023. izvoz je bio manji za 8,3, dok je uvoz povećan za 5,6 odsto.

U periodu januar-april izvoz je iznosio 5,3 milijarde KM, a uvoz 9,2 milijarde KM.

Ponovo se najviše izvozilo u Evropsku uniju. Na evropsko tržište se odnosi 75 posto, ali i tu je zabilježen pad od sedam posto u odnosu na isti period prošle godine. Najviše su podbacila naša dva ključna izvozna sektora, elektro-metalska i drvna industrija.

“Mi smo u ovim sektorima uglavnom naslonjeni na izvoz u EU i uvjeti koji se dešavaju u zemljama gdje izvozimo su zapravo i diktirali situaciju kada je u pitanju izvoz ova dva artikla. Stoga smo i podbacili”, rekao je Zdravko Marinković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ekonomisti kažu da je na pad izvoza utjecalo više faktora, a glavni je usporavanje evropskih ekonomija, prije svih Njemačke. Poručuju da ne treba zanemariti ni rat u Ukrajini koji je ušao u treću godinu.

“Kada Evropa dobije nazeb, mi imamo upalu pluća. U smislu, nemamo porudžbina. S druge strane rat u Ukrajini i ulaganje koje EU ima prema Ukrajini jako mnogo iscrpljuju ekonomije tih zemalja, a to u prevodu znači i manje novaca za građane koji bi nešto kupili ili investirali”, rekao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Iako za pad izvoza nismo odgovorni mi, on će, nastavi li se ovako, dovesti do toga da ionako ogroman vanjskotrgovinski deficit koji imamo bude još veći.

“Ne znamo šta će se desiti do kraja godine, duga je godina. Ali svejedno možemo zaključiti da shodno postojećim tendencijama vjerovatno će ovaj deficiti biti veći relativno u odnosu na ranije godine. I to prije svega zbog pada izvozne aktivnosti. Za nadati se da se to neće značajnije reflektovati na poslovanje naših izvoznika odnosno posljedično automatski na ostatak bh.ekonomije”, istakao je ekonomski analitičar Admir Čavalić.