Suše bi mogle pogoditi više od tri četvrtine svjetske populacije do 2050. godine, upozorili su iz Ujedinjenih nacija (UN) povodom jučerašnjeg obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dezertifikacije i suše, javlja Anadolu Agency (AA).

UN je organizirao niz skupova na kojima je naglašena neophodnost ranog djelovanja kako bi se izbjegli katastrofalne posljedice dezertifikacije za čovječanstvo i okoliš.

Suša bilježi rastući trend u svijetu zbog globalnog zagrijavanja i nestajanja vodnih resursa, pokazuju podaci koje je prikupila Anadolu Agency iz naučnih izvještaja međunarodnih institucija.

Od 2000. godine učestalost i trajanje sušnih razdoblja porasli su za 29 posto, podatak je iz izvještaja Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Najmanje 11,7 miliona ljudi je umrlo od posljedica suše u proteklom stoljeću. Sušom je najteže pogođena Afrika u kojoj su u protekle dvije decenije zabilježena 134 sušna perioda.

Evropa je doživjela 45 suša u posljednjoj deceniji. Troškovi za Evropu su premašili 27 milijardi dolara, a pogođeno je 15 posto kontinentalne teritorije i 17 posto stanovništva.

U SAD-u je šteta uzrokovana sušom samo na poljoprivrednim proizvodima dostigla 250 milijardi dolara u prošlom stoljeću.

Suša, koja je najčešća prirodna katastrofa koja pogađa ljude u svijetu, nakon poplava, smanjila je bruto domaći proizvod u Indiji za dva do pet posto. Suša je u Australiji do 2000. godine smanjila poljoprivrednu proizvodnju za 18 posto.

Somalija, Zimbabve, Džibuti, Mauritanija i Južna Afrika su među zemljama s najvećim rizikom od suše.

Suše bi mogle pogoditi više od tri četvrtine svjetske populacije do 2050. godine, upozorili su iz Ujedinjenih nacija (UN) povodom jučerašnjeg obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dezertifikacije i suše, javlja Anadolu Agency (AA).

UN je organizirao niz skupova na kojima je naglašena neophodnost ranog djelovanja kako bi se izbjegli katastrofalne posljedice dezertifikacije za čovječanstvo i okoliš.

Suša bilježi rastući trend u svijetu zbog globalnog zagrijavanja i nestajanja vodnih resursa, pokazuju podaci koje je prikupila Anadolu Agency iz naučnih izvještaja međunarodnih institucija.

Od 2000. godine učestalost i trajanje sušnih razdoblja porasli su za 29 posto, podatak je iz izvještaja Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Najmanje 11,7 miliona ljudi je umrlo od posljedica suše u proteklom stoljeću. Sušom je najteže pogođena Afrika u kojoj su u protekle dvije decenije zabilježena 134 sušna perioda.

Evropa je doživjela 45 suša u posljednjoj deceniji. Troškovi za Evropu su premašili 27 milijardi dolara, a pogođeno je 15 posto kontinentalne teritorije i 17 posto stanovništva.

U SAD-u je šteta uzrokovana sušom samo na poljoprivrednim proizvodima dostigla 250 milijardi dolara u prošlom stoljeću.

Suša, koja je najčešća prirodna katastrofa koja pogađa ljude u svijetu, nakon poplava, smanjila je bruto domaći proizvod u Indiji za dva do pet posto. Suša je u Australiji do 2000. godine smanjila poljoprivrednu proizvodnju za 18 posto.

Somalija, Zimbabve, Džibuti, Mauritanija i Južna Afrika su među zemljama s najvećim rizikom od suše.