‘Udruženje građana Fojničani’ je nevladina, nestranačka, nepolitička i neprofitabilna organizacija koja je osnovana u naselju Fojnica u općini Maglaj neposredno nakon poplave u maju 2014 godine.

Prvotni cilj je bio pomoći unesrećenim a zatim i pokazati da sredina koja je svoje najteže momente prebrodila uz pomoć volontera to prepoznaje i cijeni tako da i sama podržava i njeguje volonterizam kao jedan od temelja civilnoga društva.

Osim volonterizma, UGF danas potiče i usmjerava i sve druge, građanske, socijalne, kulturno- umjetničke, sportske, ekološke, humanitarne i ostale, pozitivnim zakonskim propisima dozvoljene, aktivnosti svoga članstva, a sve u cilju poboljšanja uvjeta za život u lokalnoj zajednici.

Imali smo priliku da razgovaramo sa Davorom Šupukovićem, ispred Koalicije za zaštitu prirode ZDK, koji je za Radio Zenit rekao nešto više o Udruženju i projektima kojima se bave.

– Ideja za ovo Udruženje je potekla od spoznaje da u našoj Bosni i Hercegovini postoji samo 3% zaštićenih područja prirode. Usporedbe radi, u Hrvatskoj ili Sloveniji je oko 40% prirode zaštićeno. Dakle, mi zaostajemo, ne samo za Europom, nego i za cijelim svijetom, daleko smo ispod normalnih granica, te smatramo da moramo brzo reagirati da zaštitimo ovu našu prirodu, jer stvari nas sustižu. Mi smatramo da je ovo zadnja šansa da BiH uradi nešto, jer priroda nije resurs nego potencijal koji trebamo iskoristiti za razvoj turizma i sve druge grane koje se vežu za to. Ovaj procenat od 3% ne samo da je mali, nego je upozoravajući, posebno ako znamo da se BiH do 2020 u pregovorima sa EU obavezala da će zaštititi čak 17% teritorija – rekao nam je Šupuković i dodao:

– Postoji mnogo veći potencijal za zaštitu područja u Zeničko Dobojskom kantonu, oko 65% područja ovog kantona pokriveno je šumom i šumskim zemljištem, a samo 1,5% od toga je zaštićeno. Mi imamo načelnu podršku ZDK iz nevladinog sektora i resornih ministarstava, koja su nadležna za upravljanje prirodom, međutim to formiranje radne grupe ide sporo, mi još od februara mjeseca čekamo da se formira ta grupa. Korisititi ću ovu priliku da apelujem na Vladu ZDK i premijera Mirnesa Bašića da ubrzamo ovu proceduru i formiramo grupu, jer je bio dogovor da do kraja godine mi već proglasimo neka područja zaštitimo. Ljudi, kad spomenemo zaštitu prirode, odmah misle da su to neke zabrane i strogi režimi. Međutim, to nije istina, vi možete otići na Vrelo Bosne ili Bijambare i vidjeti kako to izgleda. To je područje jednostavno pristupačno za ljude i napravljeno za potrebe ljudi, ali na jedan održiv način, što znači da se znaju pravila, gdje se recimo pali vatra ili vozi motorno vozilo. Dakle zaštićena područja su pravila, a ne zabrane.

Šupuković nam je u razgovoru rekao i koji su planovi Udruženja za budućnost:

– Mi zagovoramo da se po uzoru na Kanton Sarajevo formira Javna ustanova koja će upravljati tim zaštićenim područima. U KS postoji pet parkova prirode koji su zaštićeni: Bijambare, Bembaša, Skakavac, Trebević i Vrelo Bosne i njime upravlja Javna ustanova za zaštićena područja KS. Ona je krenula od minimalnih sredstava, a danas je to skoro samoodrživa institucija, koja broji više trideset zaposlenih, a sezonski taj broj prolazi preko pedeset. To je jedna respektabilna institucija koja gradi priču o održivom turizmu, i mi želimo tu praksu prepisati i na naš kanton. Jer postoji i volja i snaga i potencijal, u čemu je onda problem?

‘Udruženje građana Fojničani’ je nevladina, nestranačka, nepolitička i neprofitabilna organizacija koja je osnovana u naselju Fojnica u općini Maglaj neposredno nakon poplave u maju 2014 godine.

Prvotni cilj je bio pomoći unesrećenim a zatim i pokazati da sredina koja je svoje najteže momente prebrodila uz pomoć volontera to prepoznaje i cijeni tako da i sama podržava i njeguje volonterizam kao jedan od temelja civilnoga društva.

Osim volonterizma, UGF danas potiče i usmjerava i sve druge, građanske, socijalne, kulturno- umjetničke, sportske, ekološke, humanitarne i ostale, pozitivnim zakonskim propisima dozvoljene, aktivnosti svoga članstva, a sve u cilju poboljšanja uvjeta za život u lokalnoj zajednici.

Imali smo priliku da razgovaramo sa Davorom Šupukovićem, ispred Koalicije za zaštitu prirode ZDK, koji je za Radio Zenit rekao nešto više o Udruženju i projektima kojima se bave.

– Ideja za ovo Udruženje je potekla od spoznaje da u našoj Bosni i Hercegovini postoji samo 3% zaštićenih područja prirode. Usporedbe radi, u Hrvatskoj ili Sloveniji je oko 40% prirode zaštićeno. Dakle, mi zaostajemo, ne samo za Europom, nego i za cijelim svijetom, daleko smo ispod normalnih granica, te smatramo da moramo brzo reagirati da zaštitimo ovu našu prirodu, jer stvari nas sustižu. Mi smatramo da je ovo zadnja šansa da BiH uradi nešto, jer priroda nije resurs nego potencijal koji trebamo iskoristiti za razvoj turizma i sve druge grane koje se vežu za to. Ovaj procenat od 3% ne samo da je mali, nego je upozoravajući, posebno ako znamo da se BiH do 2020 u pregovorima sa EU obavezala da će zaštititi čak 17% teritorija – rekao nam je Šupuković i dodao:

– Postoji mnogo veći potencijal za zaštitu područja u Zeničko Dobojskom kantonu, oko 65% područja ovog kantona pokriveno je šumom i šumskim zemljištem, a samo 1,5% od toga je zaštićeno. Mi imamo načelnu podršku ZDK iz nevladinog sektora i resornih ministarstava, koja su nadležna za upravljanje prirodom, međutim to formiranje radne grupe ide sporo, mi još od februara mjeseca čekamo da se formira ta grupa. Korisititi ću ovu priliku da apelujem na Vladu ZDK i premijera Mirnesa Bašića da ubrzamo ovu proceduru i formiramo grupu, jer je bio dogovor da do kraja godine mi već proglasimo neka područja zaštitimo. Ljudi, kad spomenemo zaštitu prirode, odmah misle da su to neke zabrane i strogi režimi. Međutim, to nije istina, vi možete otići na Vrelo Bosne ili Bijambare i vidjeti kako to izgleda. To je područje jednostavno pristupačno za ljude i napravljeno za potrebe ljudi, ali na jedan održiv način, što znači da se znaju pravila, gdje se recimo pali vatra ili vozi motorno vozilo. Dakle zaštićena područja su pravila, a ne zabrane.

Šupuković nam je u razgovoru rekao i koji su planovi Udruženja za budućnost:

– Mi zagovoramo da se po uzoru na Kanton Sarajevo formira Javna ustanova koja će upravljati tim zaštićenim područima. U KS postoji pet parkova prirode koji su zaštićeni: Bijambare, Bembaša, Skakavac, Trebević i Vrelo Bosne i njime upravlja Javna ustanova za zaštićena područja KS. Ona je krenula od minimalnih sredstava, a danas je to skoro samoodrživa institucija, koja broji više trideset zaposlenih, a sezonski taj broj prolazi preko pedeset. To je jedna respektabilna institucija koja gradi priču o održivom turizmu, i mi želimo tu praksu prepisati i na naš kanton. Jer postoji i volja i snaga i potencijal, u čemu je onda problem?