Brazilska sutkinja oslobodila je svih 28 optuženih u slučaju pranja novca i finansijskih zločina vezanih za Panamske papire, uključujući osnivače kompanije Mossack Fonseca, Jurgena Mossacka i Ramona Fonsecu.
Takvu odluku donijela je sutkinja Baloisa Marquinez u slučajevima vezanima za skandale Panamski papiri (Panama Papers) i Lava Jato (Autopraonica).
U početku je za finansijske zločine, uključujući korupciju i podmićivanje, u slučaju Lava Jato bila optužena 31 osoba, a u slučaju Panamskih papira optuženih je bilo 28. Tužioci su advokatsku kompaniju Mossack Fonseca i ostale optužili za učešće u ilegalnim aktivnostima vezanima za korupcijski skandal Autopraonica, a optužnice su za suđenje bile spojene.
Što se tiče skandala Autopraonica, sutkinja je zaključila da nije bilo moguće dokazati da je novac iz ilegalnih izvora u Brazilu stigao do Paname s namjerom da se sakrije, zamuti ili pomogne pri zaobilaženju zakona. U slučaju Panamskih papira, sutkinja je zaključila da prikupljanje dokaza s računara kompanije Mossack Fonseca nije bilo u skladu s pravilima i principima za digitalne dokaze i da ostali dokazi nisu bili dovoljno snažni za dokazivanje krivnje.
Kontekst
Ovaj slučaj u vijestima je već gotovo deset godina. Prije osam godina je Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ), sa medijskim partnerima, objavio milione datoteka koje su otkrivale finansijske tajne ekstremno bogatih. Datoteke su postale poznate kao Panama pejpers (Panama Papers), a sadržavale su imovinu navodno skrivenu u offshore kompanijama s ciljem izbjegavanja poreza.
Panamski papiri procurili su iz advokatske firme iz Paname Mossack Fonseca koja je, kako je u to vrijeme pisalo na njihovim internet stranicama, nudila “sveobuhvatne pravne usluge”. Kompanija je zatvorena 2018. godine.
Među optuženima su bili osnivači Mossack Fonsece, Jurgen Mossack i Ramon Fonseca. Fonseca je preminuo ranije ove godine, prije nego je sutkinja donijela presudu (optužnica protiv njega je odbačena).
Datoteke sežu sve do 1977. godine i osnivanja Mossack Fonsece. Anonimni izvor 2015. je kontaktirao poznatu njemačku novinu Süddeutsche Zeitung (Zidojče Cajtung) ponudivši e-mailove, fotografije i druge dokumente preuzete s interne baze podataka kompanije. Razlog za to, rekao je tada izvor, bio je jednostavan: “Želim da javnost sazna za ove zločine”.
Süddeutsche Zeitung je ta dokumenta podijelio s ICIJ-om, a potom ih je ICIJ, zajedno sa stotinama novinara iz raznih medija, istražio. Njihove istrage razotkrile su finansijske tajne svjetskih lidera i javnih osoba.
Offshore imovina
Važno je podsjetiti da vlasništvo nad offshore kompanijom ili osnivanje offshore fondacije nije ilegalno samo po sebi u mnogim zemljama svijeta. Ono što jest ilegalno je korištenje offshore fondacije za prikrivanje imovine ili izbjegavanje plaćanja poreza. Oni koji ne prijave imovinu ili dobit iz inostranstva mogu imati velike probleme.
Američka poreska uprava, IRS, naglašava da “beskrupulozni pojedinci nastavljaju mamiti Amerikance da svoju imovinu prebacuju na račune ili strukture u inostranstvu, koristeći argument da su te strukture izvan dosega IRS-a”. Uprava je upozorila poreske obveznike da će oni koji “obećavaju uštedu na porezima koja je predobra da bi bila istinita… vjerovatno izazvati pravnu štetu poreskim obveznicima koji se njihovim uslugama koriste.”
Kada savjetnici poput advokata, računovođa ili finansijskih savjetnika osnivaju offshore račune, moraju vrlo pomno paziti da se novac ne prebacuje u protivzakonite svrhe poput izbjegavanja plaćanja poreza, pranja novca ili izbjegavanja postojećih kreditora (npr. bivših supružnika ili tužilaca koji su dobili presudu). Ipak, čak i legalno prebacivanje novca iz određene jurisdikcije ne briše pravne obaveze. Naprimjer, u SAD-u pojedinci svejedno moraju na obrascima za povrat poreza prijaviti postojanje tih računa.
Ako se ne slijede sva pravila, u teškoj situaciji mogu se naći ne samo vlasnici računa, već takođe i advokati, računovođe i finansijski savjetnici koji su olakšali proces otvaranja računa.
Optužbe i suđenje
Kompanija je takođe sugerisala da nije imala nikakvu kontrolu nad time kako bi njeni klijenti mogli koristiti offshore račune kreirane u njihovo ime. Uprkos svim odbacivanjima optužbi, skandal je izazvao gašenje kompanije, ali i suđenje za pranje novca na sudu u Panami.
Suđenje je počelo u aprilu. Sutkinja je u početku imala 30 dana za donošenje presude, ali rok je pomjeren zbog velikog obima dokaza. Inicijalno curenje uključivalo je nevjerovatnih 11,5 miliona povjerljivih dokumenata, uključujući finansijske i pravne spise. Dokumenti zauzimaju 2,5 terabita računarske memorije. Poređenja radi, podaci Wikileaksa iz 2010. godine zauzimali su samo 1,7 gigabajta.
Presuda je donijeta krajem juna.
Prije dvije godine osnivači Mossack Fonsece oslobođeni su u odvojenom slučaju za pranje novca u Panami. I Ramon Fonseca Mora i Jurgen Mossack uporno su negirali da su na bilo koji način bili uključeni u ilegalne aktivnosti.
Baza podataka
Bazu podataka, koja uključuje više od 810.000 offshore kompanija, fondacija i organizacija, možete pretražiti OVDJE.
Možda ćete vidjeti neka imena koja prepoznajete, ali internet stranica baze naglašava: “Navođenje imena osobe ili naziva subjekta u bazi podataka ICIJ-a ne znači, niti je to namjera, da je ta osoba ili subjekt učestvovao u ilegalnom ili nepriličnom ponašanju.”
Posljedice
Panama je nakon objave dokumenata bila meta izuzetno negativne pažnje medija. Već godinama se ta zemlja mučila s uvrštavanjem u globalnu Radnu grupu za finansijske aktivnosti (FATF), a ovo nije pomoglo. Prošle godine napokon je skinuta sa popisa FATF-a za povećani nadzor. Uz to je Evropska komisija 2024. najavila da će Panama biti skinuta s EU popisa zemalja visokog rizika zbog strateških manjkavosti u prevenciji pranja novca i finansiranja terorizma. Ipak, država je ostala na EU crnoj listi poreskih oaza, na kojoj se još nalaze i Američka Samoa, Fidži, Trinidad i Tobago, Angvila, Guam, Rusija, Američka Djevičanska Ostrva, Antigua i Barbuda, Palau, Samoa i Vanuatu.
Godine 2019. u kina je stigao i film, The Laundromat, snimljen prema knjizi na temu Panamskih dokumenata. Film je režirao Stiven Soderberg (Steven Soderbergh), a snažna glumačka postava uključivala je Meryl Streep, Garyja Oldmana i Antonija Banderasa. Mossack i Fonseca tužili su Netflix kako bi pokušali zaustaviti prikazivanje filma, pozivajući se između ostalog na difamaciju (klevetu). Njihovi napori nisu urodili plodom.
ICIJ je nakon presude objavio izjavu.
“Iako sud nije ove optužene smatrao odgovornima, snažan uticaj naše istrage nije nestao,” rekao je izvršni direktor ICIJ-a Gerard Ryle. “Razotkrivanjem skrivenih istina, kao što smo učinili u slučaju Panamskih dokumenata, mi osnažujemo javnost i pružamo im informacije potrebne kako bi zahtijevali preuzimanje odgovornosti i pozivali na reforme.”
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
