Istraživanja pokazuju da neki učenici redovito dobijaju veće količine domaćih zadaća nego što stručnjaci preporučuju, što može uzrokovati stres i negativne zdravstvene učinke.
Istraživanje sugerira da, kada se učenike tjera da se nose s radnim opterećenjem koje nije sinhronizirano s njihovim nivoom razvoja, to može dovesti do značajnog stresa – za djecu i njihove roditelje. Tako, recimo, National Education Association (NEA) i National PTA (NPTA) podržavaju standard koji kaže da bi djeca trebala dobiti “10 minuta domaće zadaće po nivou razreda”. Odnosno, za djecu u prvom razredu osnovne škole to znači 10 minuta na dan, dok bi srednjoškolci mogli dobiti i do dva sata dodatnog posla.
Stručnjaci ističu da veće količine domaće zadaće mogu imati brojne negativne posljedice na malu djecu.
– Podaci pokazuju da domaća zadaća na ovom nivou ne samo da nije korisna za ocjene djece već zaista postoji mnoštvo dokaza da šteti njihovom stavu o školi, ocjenama, samopouzdanju, socijalnim vještinama i kvaliteti života – rekla je Stephanie Donaldson-Pressman, voditeljica studije, za CNN.
No, najnovije istraživanje, koje je detaljnije ispitalo problem, pokazalo je da su djeca koja su učetvovala u njihovoj studiji, a koja su pohađala osnovnu školu, dobila oko tri puta više zadaće od preporučenog. Donaldson-Pressman je rekla za CNN da joj je bilo “apsolutno šokantno” otkriti da su domaće zadaće uobičajene čak i američkim dječijim vrtićima.
Svi ti dodatni zadaci mogu dovesti do porodičnog stresa, posebno kada se roditelji ne osjećaju kompetentnima pomagati djeci u rješavanju različitih zadataka. Naime, istraživači su saopćili da su porodične svađe oko domaće zadaće bile 200 posto vjerovatnije kada roditelji nisu imali fakultetsku diplomu.
Posljedice za srednjoškolce
Druga su istraživanja otkrila da su srednjoškolci također možda preopterećeni domaćim zadaćama – toliko da to utječe na njihovo zdravlje.
Istraživanje provedeno na Univerzitetu Stanford pokazalo je da učenici koji troše previše vremena na domaće zadatke imaju više stresa, tjelesnih zdravstvenih problema, da im nedostaje ravnoteža u životu i da su otuđeni od društva. Ta je studija objavljena u časopisu Journal of Experimental Education te je sugerirala da je više od dva sata domaće zadaće po jednom danu ustvari kontraproduktivno.
Međutim, studenti koji su učestvovali u istraživanju kazali su kako, prosječno, svake večeri troše nešto više od tri sata na završavanje domaće zadaće. Da bi proveli studiju, istraživači su anketirali više od 4.300 učenika u 10 srednjih škola. Također su intervjuisali učenike o njihovim pogledima na domaću zadaću. Što se tiče stresa, više od 70 posto učenika reklo je da je “često ili uvijek pod stresom zbog školskih zadataka”, a 56 posto je kao glavni stres navelo upravo domaću zadaću. Manje od 1 posto učenika reklo je da im domaća zadaća ne izaziva stres.
Istraživači su pitali učenike i osjećaju li tjelesne simptome stresa, poput glavobolje, iscrpljenosti, nedostatka sna, gubitka kilograma i želučanih problema. Više od 80 posto učenika prijavilo je da je barem jedan simptom povezan sa stresom tokom proteklog mjeseca, a 44 posto njih je reklo da je iskusilo tri ili više simptoma.
Istraživači su također otkrili da trošenje previše vremena na domaću zadaću znači da učenici ne zadovoljavaju svoje razvojne potrebe pa su češće odustajali od aktivnosti, prestali se viđati s prijateljima ili porodicom i nisu učestvovali u hobijima.
Kvaliteta domaćih zadataka važnija je od kvantitete
Stručnjaci i dalje raspravljaju o prednostima i nedostacima domaćih zadaća. No, prema članku objavljenom ove godine u Monitor on Psychology, postoji jedna stvar oko koje se slažu: važna je kvaliteta domaćih zadataka.
U studiji Stanford mnogi su učenici rekli da su često radili domaće zadatke za koje su smatrali da su “besmisleni”.
Denise Pope, koja je bila koautorica te studije, potvrdila je da domaći zadaci trebaju imati svrhu i korist i da trebaju biti dizajnirani za njegovanje učenja i razvoja, prenosi Healthline.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
