Uvezeni strani radnici u BiH, kojih je iz godine u godinu sve više na našim prostorima, ne daju potreban kvalitet bh. privredi, smatraju sagovornici.

Naime, Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpke, kazao je za “Nezavisne novine” da su za deset mjeseci prošle godine u RS izdate 1.502 radne dozvole stranim državljanima.

“Dok su u istom period prethodne godine izdate 543 radne dozvole, iz čega možemo vidjeti da potražnja za radnom snagom postoji. U strukturi uvezene radne snage uglavnom dominiraju nekvalifikovani radnici sa slabim ili nikakvim poznavanjem jezika, različitih kultura, običaja i navika, što sigurno ne daje kvalitet koji je potreban privredi Republike Srpske”, smatra Ćorić.

Ističe da zbog toga veću pažnju treba posvetiti obrazovanju odraslih, odnosno prekvalifikacijama, kao i dodatnim specijalističkim i konkretnim obukama koje će osposobiti domaću radnu snagu za konkretna radna mjesta i konkretne radne zadatke s obzirom na to da ubrzani rast tehnologija i digitalizacija zahtijevaju i nova specifična znanja.

“Paralelno sa ovim treba raditi na konstatnoj reformi školstva, usklađivanju nastavnih planova i programa sa potrebama tržišta, razvoju dualnog sistema obrazovanja, ali efekte ovih aktivnosti možemo očekivati za minimalno tri godine, koliko traju najkraći ciklusi formalnog obrazovanja”, kazao je Ćorić.

Da je nedostatak radne snage, bilo kvalifikovane sa specijalnim znanjima i vještinama, bilo nekvalifikovane, sve izraženiji problem koji opterećuje privredu, smatra i Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

“Činjenica je da zemlje EU imaju problem s nedostatkom radne snage te da građani BiH vide priliku za odlazak zbog većih osobnih primitaka, iako je taj njihov odlazak u okolnostima globalne krize neizvjestan. Ipak, radnici u Bosni i Hercegovini imaju takozvanu industrijsku kulturu, dok je to upitno sa stajališta uvezene radne snage, istovremeno, poslodavci u BiH se susreću s nedostatkom radne snage, posebno u građevinskom sektoru, pa u BiH dolaze radnici iz Turske, Nepala i drugih zemalja”, kazao je Vuković.

Spasoje Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” Bijeljina, ističe da je protivnik uvoza stranih radnika i da BiH ima višak radne snage koja je nezaposlena, te, kako kaže, ne vidi razlog zbog kojeg postoji potreba za uvozom stranih radnika.

“Uvozimo jeftiniju radnu snagu, a to sigurno nije potrebno domaćoj privredi”, kazao je Albijanić i istakao da oni u svom preduzeću nemaju stranih radnika.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpke, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su poslodavci ti koji bi trebalo da ulažu u obuku svog kadra te da se okrenu svojim resursima.

Prema njegovim riječima, većina stranih radnika koji rade na našim prostorima su nekvalifikovani radnici, odnosno rade fizičke poslove.

Uvezeni strani radnici u BiH, kojih je iz godine u godinu sve više na našim prostorima, ne daju potreban kvalitet bh. privredi, smatraju sagovornici.

Naime, Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpke, kazao je za “Nezavisne novine” da su za deset mjeseci prošle godine u RS izdate 1.502 radne dozvole stranim državljanima.

“Dok su u istom period prethodne godine izdate 543 radne dozvole, iz čega možemo vidjeti da potražnja za radnom snagom postoji. U strukturi uvezene radne snage uglavnom dominiraju nekvalifikovani radnici sa slabim ili nikakvim poznavanjem jezika, različitih kultura, običaja i navika, što sigurno ne daje kvalitet koji je potreban privredi Republike Srpske”, smatra Ćorić.

Ističe da zbog toga veću pažnju treba posvetiti obrazovanju odraslih, odnosno prekvalifikacijama, kao i dodatnim specijalističkim i konkretnim obukama koje će osposobiti domaću radnu snagu za konkretna radna mjesta i konkretne radne zadatke s obzirom na to da ubrzani rast tehnologija i digitalizacija zahtijevaju i nova specifična znanja.

“Paralelno sa ovim treba raditi na konstatnoj reformi školstva, usklađivanju nastavnih planova i programa sa potrebama tržišta, razvoju dualnog sistema obrazovanja, ali efekte ovih aktivnosti možemo očekivati za minimalno tri godine, koliko traju najkraći ciklusi formalnog obrazovanja”, kazao je Ćorić.

Da je nedostatak radne snage, bilo kvalifikovane sa specijalnim znanjima i vještinama, bilo nekvalifikovane, sve izraženiji problem koji opterećuje privredu, smatra i Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

“Činjenica je da zemlje EU imaju problem s nedostatkom radne snage te da građani BiH vide priliku za odlazak zbog većih osobnih primitaka, iako je taj njihov odlazak u okolnostima globalne krize neizvjestan. Ipak, radnici u Bosni i Hercegovini imaju takozvanu industrijsku kulturu, dok je to upitno sa stajališta uvezene radne snage, istovremeno, poslodavci u BiH se susreću s nedostatkom radne snage, posebno u građevinskom sektoru, pa u BiH dolaze radnici iz Turske, Nepala i drugih zemalja”, kazao je Vuković.

Spasoje Albijanić, direktor preduzeća “Monting montaža” Bijeljina, ističe da je protivnik uvoza stranih radnika i da BiH ima višak radne snage koja je nezaposlena, te, kako kaže, ne vidi razlog zbog kojeg postoji potreba za uvozom stranih radnika.

“Uvozimo jeftiniju radnu snagu, a to sigurno nije potrebno domaćoj privredi”, kazao je Albijanić i istakao da oni u svom preduzeću nemaju stranih radnika.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpke, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su poslodavci ti koji bi trebalo da ulažu u obuku svog kadra te da se okrenu svojim resursima.

Prema njegovim riječima, većina stranih radnika koji rade na našim prostorima su nekvalifikovani radnici, odnosno rade fizičke poslove.