Nijedna država članica Europske unije u ovom trenutku ne podupire razmatranje zahtjeva Bosne i Hercegovine da joj se odobri status kandidata za članstvo, a bosanskohercegovački dužnosnici pokazuju veliko neznanje o procedurama i pretpostavkama koje treba ostvariti na putu u Uniju, izjavio je u srijedu veleposlanik Nizozemske u Bosni i Hercegovini Jurriaan Kraak, ističući člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića kao primjer za takve “neznalice”.

Na okruglom stolu posvećenom procesu europskih integracija u Bosne i Hercegovine, veleposlanik zemlje koja trenutačno predsjeda EU-om kazao je kako u ovom trenutku nitko unutar Unije ne dijeli mišljenje da je Bosna i Hercegovina zaslužila kandidatski status.

“U ovom trenutku to ne misli nitko od 28 država članica”, kazao je Kraak.

Bosna i Hercegovina je zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa podnijela u veljači, no odtad se neprestano muči s ispunjavanjem jasno postavljenih preduvjeta, poput prilagodbe trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ili usvajanja Mehanizma koordinacije odnosa s EU-om koji bi omogućio da ta zemlja s Bruxellesom pregovara “jednim glasom”, umjesto da to čine država, dva entiteta, deset kantona u Federaciji Bosna i Hercegovina i distrikt Brčko.

Trgovina ustupcima među elitama

Nizozemski veleposlanik je sugerirao kako su nerealna očekivanja u Bosni i Hercegovini da gotovo preko noći dobije kandidatski status, jer je riječ o složenom procesu, koji traje od 12 do 18 mjeseci, i to pod uvjetom brzog ispunjavanja postavljenih preduvjeta.

Kazao je i kako Čović, zapravo, ne zna o čemu govori kada spominje srpanj kao mjesec u kojemu bi mogle biti donesene odluke ključne za odobravanje kandidatskog statusa.

“Nitko od nas nije znao o čemu on to govori”, rekao je Kraak, kako prenosi Hina.

U odvojenoj izjavi njemački veleposlanik u Bosni i Hercegovini Christian Helbach također je kritizirao bh. političare, optužujući ih da, po tko zna koji put, jedno rade, a drugo govore, ovoga puta kada je u pitanju odnos prema europskim integracijama.

On je za sarajevski portal Klix.ba kazao kako se u Bosni i Hercegovini sve svodi na trgovinu ustupcima među političkim elitama, od čega samo one imaju korist, pa stoga ne začuđuje da od 15. veljače, kada je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa, gotovo ništa nije urađeno kako bi se to i dogodilo.

“Dodjela statusa kandidata bi teorijski bila moguća krajem iduće godine ako idući korak bude iniciran bez zastoja te ako Bosna i Hercegovina u idućem koraku bude efektivno i konstruktivno surađivala s Europskom omisijom. Međutim, kako se političko vodstvo ne može dogovoriti oko Mehanizma koordinacije, kao ni o prilagodbi SSP-a, ne mislim da će se Vijeće EU-a prije ljetne stanke moći pozabaviti aplikacijom Bosne i Hercegovine”, rekao je Helbach.

Članovi Predsjedništva pozvani u Berlin

Zbog zastoja u provedbi reformi, njemačka kancelarka Angela merkel pozvala je članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Berlin u četvrtak.

Za razliku od inozemnih diplomata, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović je uoči tog puta relativizirao probleme koje ima njegova zemlja.

“Mislim da ćemo mi sve bitne probleme s kojima se Bosna i Hercegovina suočava riješiti u narednih godinu dana. Može biti nekih usporavanja sada pred općinske izbore, ali sam uvjeren da će 2017. biti posebno dobra godina za Bosnu i Hercegovinu”, kazao je u srijedu novinarima u Sarajevu Izetbegović, no nije pojasnio na čemu temelji svoj optimizam.

Događaji u sljedećih nekoliko dana mogli bi imati dalekosežne posljedice na prosperitet i sigurnost Bosne i Hercegovine tijekom narednih deset godina, navodi se u zajedničkoj izjavi veleposlanice SAD-a u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack i šefa Delegacije EU-a u ovoj zemlji Lars-Gunnara Wigemarka.

U zajedničkom priopćenju se navodi da su Cormack i Wigemark u srijedu održali sastanak kako bi razgovarali o neriješenim pitanjima od velikog značaja za budućnost Bosne i Hercegovine u ovom kritičnom trenutku.

Ključni uvjeti

Oni upozovaraju da se rapidno smanjuje mogućnost da se u skorije vrijeme osigura pozitivan odgovor na zahtjev Bosne i Hercegovine.

“Bosna i Hercegovina treba prihvatiti prilagođavanje SSP-a koje su nedavno ispregovarali Bosna i Hercegovina i EU. Bez ovog prilagođavanja, koje treba donijeti dobrobiti građanima Bosne i Hercegovine, nema jamstva da će Bosna i Hercegovina prijeći u novu fazu pristupanja EU”, napominju šef EU Delegacije i veleposlanica SAD-a.

Wigemark i Cormack naglašavaju da će bez tog važnog koraka prema Europi doći do daljih zastoja u važnim investicijama, koje su podsticaj budućeg prosperiteta Bosne i Hercegovine.

“Vlasti u Bosni i Hercegovini treba što prije odobriti konačnu verziju Mehanizma koordinacije. Međunarodna zajednica dala je punu podršku pripremi i početnoj provedbi Reformske agende i ovo će donijeti rezultate ako se prošireni aranžman Međunaronog monetarnog fonda odobri do sredine srpnja. Ali, ovo je samo prvi korak”, ističe se u zajedničkoj izjavi.

Cormack i Wigemark ističu važnost prilagođavanja SSP-a i prihvatanja zahtjeva za članstvo, što će biti ključno za stvaranje uvjeta pod kojima će se program MMF-a održati i u narednim godinama.

U ‘igri’ dvije milijarde eura

“Međunarodna zajednica sveukupno planira obezbijediti više od dvije milijarde eura kako bi se pomoglo Bosni i Hercegovini u naredne tri do četiri godine. Od toga će 850 milijuna eura biti izravna proračunska potpora, a 1,3 milijarde eura bit će usmjereno na ulaganja u infrastrukturu”, naglašavaju šef EU Delegacije i veleposlanica SAD-a.

Oni ukazuju i da sve zavisi od toga da li će Bosna i Hercegovina biti na stabilnom političkom putu ka Europi.

“Više jednostavno nema vremena ukoliko želimo da Reformska agenda i podrška međunarodne zajednice urode plodom. Budućnost Bosne i Hercegovine zavisi od toga”, dodaje se u zajedničkoj izjavi.

Nijedna država članica Europske unije u ovom trenutku ne podupire razmatranje zahtjeva Bosne i Hercegovine da joj se odobri status kandidata za članstvo, a bosanskohercegovački dužnosnici pokazuju veliko neznanje o procedurama i pretpostavkama koje treba ostvariti na putu u Uniju, izjavio je u srijedu veleposlanik Nizozemske u Bosni i Hercegovini Jurriaan Kraak, ističući člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića kao primjer za takve “neznalice”.

Na okruglom stolu posvećenom procesu europskih integracija u Bosne i Hercegovine, veleposlanik zemlje koja trenutačno predsjeda EU-om kazao je kako u ovom trenutku nitko unutar Unije ne dijeli mišljenje da je Bosna i Hercegovina zaslužila kandidatski status.

“U ovom trenutku to ne misli nitko od 28 država članica”, kazao je Kraak.

Bosna i Hercegovina je zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa podnijela u veljači, no odtad se neprestano muči s ispunjavanjem jasno postavljenih preduvjeta, poput prilagodbe trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ili usvajanja Mehanizma koordinacije odnosa s EU-om koji bi omogućio da ta zemlja s Bruxellesom pregovara “jednim glasom”, umjesto da to čine država, dva entiteta, deset kantona u Federaciji Bosna i Hercegovina i distrikt Brčko.

Trgovina ustupcima među elitama

Nizozemski veleposlanik je sugerirao kako su nerealna očekivanja u Bosni i Hercegovini da gotovo preko noći dobije kandidatski status, jer je riječ o složenom procesu, koji traje od 12 do 18 mjeseci, i to pod uvjetom brzog ispunjavanja postavljenih preduvjeta.

Kazao je i kako Čović, zapravo, ne zna o čemu govori kada spominje srpanj kao mjesec u kojemu bi mogle biti donesene odluke ključne za odobravanje kandidatskog statusa.

“Nitko od nas nije znao o čemu on to govori”, rekao je Kraak, kako prenosi Hina.

U odvojenoj izjavi njemački veleposlanik u Bosni i Hercegovini Christian Helbach također je kritizirao bh. političare, optužujući ih da, po tko zna koji put, jedno rade, a drugo govore, ovoga puta kada je u pitanju odnos prema europskim integracijama.

On je za sarajevski portal Klix.ba kazao kako se u Bosni i Hercegovini sve svodi na trgovinu ustupcima među političkim elitama, od čega samo one imaju korist, pa stoga ne začuđuje da od 15. veljače, kada je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa, gotovo ništa nije urađeno kako bi se to i dogodilo.

“Dodjela statusa kandidata bi teorijski bila moguća krajem iduće godine ako idući korak bude iniciran bez zastoja te ako Bosna i Hercegovina u idućem koraku bude efektivno i konstruktivno surađivala s Europskom omisijom. Međutim, kako se političko vodstvo ne može dogovoriti oko Mehanizma koordinacije, kao ni o prilagodbi SSP-a, ne mislim da će se Vijeće EU-a prije ljetne stanke moći pozabaviti aplikacijom Bosne i Hercegovine”, rekao je Helbach.

Članovi Predsjedništva pozvani u Berlin

Zbog zastoja u provedbi reformi, njemačka kancelarka Angela merkel pozvala je članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Berlin u četvrtak.

Za razliku od inozemnih diplomata, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović je uoči tog puta relativizirao probleme koje ima njegova zemlja.

“Mislim da ćemo mi sve bitne probleme s kojima se Bosna i Hercegovina suočava riješiti u narednih godinu dana. Može biti nekih usporavanja sada pred općinske izbore, ali sam uvjeren da će 2017. biti posebno dobra godina za Bosnu i Hercegovinu”, kazao je u srijedu novinarima u Sarajevu Izetbegović, no nije pojasnio na čemu temelji svoj optimizam.

Događaji u sljedećih nekoliko dana mogli bi imati dalekosežne posljedice na prosperitet i sigurnost Bosne i Hercegovine tijekom narednih deset godina, navodi se u zajedničkoj izjavi veleposlanice SAD-a u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack i šefa Delegacije EU-a u ovoj zemlji Lars-Gunnara Wigemarka.

U zajedničkom priopćenju se navodi da su Cormack i Wigemark u srijedu održali sastanak kako bi razgovarali o neriješenim pitanjima od velikog značaja za budućnost Bosne i Hercegovine u ovom kritičnom trenutku.

Ključni uvjeti

Oni upozovaraju da se rapidno smanjuje mogućnost da se u skorije vrijeme osigura pozitivan odgovor na zahtjev Bosne i Hercegovine.

“Bosna i Hercegovina treba prihvatiti prilagođavanje SSP-a koje su nedavno ispregovarali Bosna i Hercegovina i EU. Bez ovog prilagođavanja, koje treba donijeti dobrobiti građanima Bosne i Hercegovine, nema jamstva da će Bosna i Hercegovina prijeći u novu fazu pristupanja EU”, napominju šef EU Delegacije i veleposlanica SAD-a.

Wigemark i Cormack naglašavaju da će bez tog važnog koraka prema Europi doći do daljih zastoja u važnim investicijama, koje su podsticaj budućeg prosperiteta Bosne i Hercegovine.

“Vlasti u Bosni i Hercegovini treba što prije odobriti konačnu verziju Mehanizma koordinacije. Međunarodna zajednica dala je punu podršku pripremi i početnoj provedbi Reformske agende i ovo će donijeti rezultate ako se prošireni aranžman Međunaronog monetarnog fonda odobri do sredine srpnja. Ali, ovo je samo prvi korak”, ističe se u zajedničkoj izjavi.

Cormack i Wigemark ističu važnost prilagođavanja SSP-a i prihvatanja zahtjeva za članstvo, što će biti ključno za stvaranje uvjeta pod kojima će se program MMF-a održati i u narednim godinama.

U ‘igri’ dvije milijarde eura

“Međunarodna zajednica sveukupno planira obezbijediti više od dvije milijarde eura kako bi se pomoglo Bosni i Hercegovini u naredne tri do četiri godine. Od toga će 850 milijuna eura biti izravna proračunska potpora, a 1,3 milijarde eura bit će usmjereno na ulaganja u infrastrukturu”, naglašavaju šef EU Delegacije i veleposlanica SAD-a.

Oni ukazuju i da sve zavisi od toga da li će Bosna i Hercegovina biti na stabilnom političkom putu ka Europi.

“Više jednostavno nema vremena ukoliko želimo da Reformska agenda i podrška međunarodne zajednice urode plodom. Budućnost Bosne i Hercegovine zavisi od toga”, dodaje se u zajedničkoj izjavi.