Evropsko vijeće spremno je Bosni i Hercegovini dati kandidatski status, ali ona prethodno mora provesti reforme u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije, kao i ustavnu i izbornu reformu, izjavio je to predsjednik Vijeća Šarl Mišel. Bh. političari uglavnom nedostupni za izjave, oglašavali su se saopštenjima, u kojima su jedni druge optuživali za neuspjeh.

Evropski šamar za Bosnu i Hercegovinu, i to s razlogom, a sve upravo, kako poručuju evropski zvaničnici, zahvaljajući političarima koji zemlju i građane duže vrijeme drže u blokadi. I dok se deklarativno zalažu za evropski put – rezultati izostaju. Tako je bilo i sa evropskim zakonima. Iz direkcije za evropske integracije (DEI) jasni su – Bosna i Hercegovina napravila je određene korake, ali i dalje većina suštinskih pitanja čeka na realizaciju.

– Usvojene su izmjene izbornog zakonodavstva vezanog za Mostar; ukinuta je odredba o smrtnoj kazni u Ustavu Republike Srpske; stvoreni su preduslovi za funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, usvojen je Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH i Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina – saopšteno je iz direkcije za Europske integracije.

– EU nije zatvorila vrata Bosni i Hercegovini ali u njoj nema mjesta politici i političarima koja blokiraju državu, koji prijete secesionizmom, koja podržavaju i opravdavaju agresiju, koji su ogrezli u korupciju i negiranje genocida koji uslovljavaju interes sviju nas sa ispunjavanjem vlastitog interesa – kazala je Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH.

Iz Demokratske fronte poručuju da HDZ i SNSD blokiraju reforme u svom interesu, ali i u interesu Rusije, kojoj je zastoj Bosne i Hercegovine na evropskom putu u strateškom interesu. Posebno se to odnosi na reformske zakone koji su navedeni kao prioritetni poput zakona o VSTV-u, zakonu o sudovima, sukobu interesa i javnim nabavkama.

– I kada je EU htjela pomoći BiH na način da umjesto svih 14 ključnih prioriteta, učinimo iskorak donošenjem samo ova tri reformska zakona, kako bismo dobili kandidatski status, opet je pomenuti dvojac pokrenuo svoje alate i oborio sva tri reformska zakona – rekao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.

– Nismo se ni mi nešto pretjerano trsili da u ovom periodu, otkad smo se vratili iz Brisela, pokušamo pokazati dobru volju pa kažem da smo usvojili ove zakone jer oni sigurno ne narušavaju nijedan vitalni interes. Ustvari, jedino što mogu da naruše je kriminalni interes nekome da mu ospore zloupotrebe u javnim nabavkama ili sukob interesa – smatra Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH.

U SNSD-u poručuju da Evropa polako gubi kredibilitet u Bosni i Hercegovini, dok prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović naglašava da su, kako navodi, kočničari iz Sarajeva najodgovorniji što Bosna i Hercegovina nije dobila kandidatski status.

– Mi moramo promijeniti izborni zakon odmah kako bismo mogli implementirati izborne rezultate nakon izbora, stvoriti politički ambijent da BiH, uz rješenje svih drugih pitanja iz onih 14 prioriteta, da bismo na jesen, eventualno, dobili kandidatski status – kazao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

– Ako BiH kao država za četvrt vijeka svog postojanja nije riješila nijedan od nagomilanih problema, male su šanse da opstane kao zajednička država tri konstitutivna naroda, sa potpuno različitim političkim ciljevima i viđenjima njene budućnosti – mišljenje je Dušanke Majkić, delegata SNSD-a u Domu naroda PS BiH.

Hoće li nam jesen donijeti kandidatski status zavisit će i od novog izvještaja Evropske unije o napretku, a napomenimo da su u oktobru izbori, pa se postavlja pitanje hoće li za bh. političare prioritet biti reforme ili podjela fotelja.

Evropsko vijeće spremno je Bosni i Hercegovini dati kandidatski status, ali ona prethodno mora provesti reforme u oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije, kao i ustavnu i izbornu reformu, izjavio je to predsjednik Vijeća Šarl Mišel. Bh. političari uglavnom nedostupni za izjave, oglašavali su se saopštenjima, u kojima su jedni druge optuživali za neuspjeh.

Evropski šamar za Bosnu i Hercegovinu, i to s razlogom, a sve upravo, kako poručuju evropski zvaničnici, zahvaljajući političarima koji zemlju i građane duže vrijeme drže u blokadi. I dok se deklarativno zalažu za evropski put – rezultati izostaju. Tako je bilo i sa evropskim zakonima. Iz direkcije za evropske integracije (DEI) jasni su – Bosna i Hercegovina napravila je određene korake, ali i dalje većina suštinskih pitanja čeka na realizaciju.

– Usvojene su izmjene izbornog zakonodavstva vezanog za Mostar; ukinuta je odredba o smrtnoj kazni u Ustavu Republike Srpske; stvoreni su preduslovi za funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, usvojen je Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH i Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina – saopšteno je iz direkcije za Europske integracije.

– EU nije zatvorila vrata Bosni i Hercegovini ali u njoj nema mjesta politici i političarima koja blokiraju državu, koji prijete secesionizmom, koja podržavaju i opravdavaju agresiju, koji su ogrezli u korupciju i negiranje genocida koji uslovljavaju interes sviju nas sa ispunjavanjem vlastitog interesa – kazala je Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH.

Iz Demokratske fronte poručuju da HDZ i SNSD blokiraju reforme u svom interesu, ali i u interesu Rusije, kojoj je zastoj Bosne i Hercegovine na evropskom putu u strateškom interesu. Posebno se to odnosi na reformske zakone koji su navedeni kao prioritetni poput zakona o VSTV-u, zakonu o sudovima, sukobu interesa i javnim nabavkama.

– I kada je EU htjela pomoći BiH na način da umjesto svih 14 ključnih prioriteta, učinimo iskorak donošenjem samo ova tri reformska zakona, kako bismo dobili kandidatski status, opet je pomenuti dvojac pokrenuo svoje alate i oborio sva tri reformska zakona – rekao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.

– Nismo se ni mi nešto pretjerano trsili da u ovom periodu, otkad smo se vratili iz Brisela, pokušamo pokazati dobru volju pa kažem da smo usvojili ove zakone jer oni sigurno ne narušavaju nijedan vitalni interes. Ustvari, jedino što mogu da naruše je kriminalni interes nekome da mu ospore zloupotrebe u javnim nabavkama ili sukob interesa – smatra Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH.

U SNSD-u poručuju da Evropa polako gubi kredibilitet u Bosni i Hercegovini, dok prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović naglašava da su, kako navodi, kočničari iz Sarajeva najodgovorniji što Bosna i Hercegovina nije dobila kandidatski status.

– Mi moramo promijeniti izborni zakon odmah kako bismo mogli implementirati izborne rezultate nakon izbora, stvoriti politički ambijent da BiH, uz rješenje svih drugih pitanja iz onih 14 prioriteta, da bismo na jesen, eventualno, dobili kandidatski status – kazao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

– Ako BiH kao država za četvrt vijeka svog postojanja nije riješila nijedan od nagomilanih problema, male su šanse da opstane kao zajednička država tri konstitutivna naroda, sa potpuno različitim političkim ciljevima i viđenjima njene budućnosti – mišljenje je Dušanke Majkić, delegata SNSD-a u Domu naroda PS BiH.

Hoće li nam jesen donijeti kandidatski status zavisit će i od novog izvještaja Evropske unije o napretku, a napomenimo da su u oktobru izbori, pa se postavlja pitanje hoće li za bh. političare prioritet biti reforme ili podjela fotelja.