Krajem mjeseca decembra prošle godine Sindikalna organizacija Univerziteta u Zenici je održala konferenciju za medije na kojoj su obrazložili zbog čega se protive najavljenom linearnom povećanju plata od 250 KM svim uposlenicima i prijedlogu novog Kolektivnog ugovora.

Predsjednik sindikata Ajdin Huseinspahić je kazao da jedna trećina uposlenika neće osjetiti ovo povećanje od 250 KM, što je oko stotinu uposlenika, koji imaju funkcionalne zadatke, dok će povećanje osjetiti ostatak uposlenika, njih oko 240 zaposlenika.

Interesantno da trećina uposlenika koji imaju funkcionalne zadatke poput poslova ECTS koordinatora, menadžera kvalitete, funkcije šefa katedre i druge, obavljaju u sklopu radnog vremena koji je već plaćen, pa im navedeni prihod predstavlja dodatak na platu. Postavlja se pitanje zbog i na osnovu čega onda primaju osnovu platu i kako i na koji način se solidarišu sa ostatkom angažovanog osoblja na Univerzitetu u Zenici?

Vlada Zeničko-dobojskog kantona i premijer Nezir Pivić nisu odustali od namjere da se uposlenicima linearno poveća plata za 250 KM, što je dovelo do štrajka sindikata na ovom Univerzitetu.

“Svjesni smo povećanja troškova života, te želimo da jednaku korist od povećanja plata imaju svi zaposleni, pa je naš stav i prijedlog da se svim uposlenim plata poveća linearno za 250 KM. Smatramo da je takav pristup društveno mnogo odgovorniji od procentualnog povećanja plata na čemu insistira menadžment Univerziteta u Zenici, jer bismo tada došli u situaciju da zaposleni na višim pozicijama dobiju mnogo veće povećanje plata od zaposlenih s nižim platama”, kazao nam je Pivić.

Jučer se povodom ovog problema na Univerzitetu u Zenici oglasio i predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja ZDK Dževad Hadžić koji je istakao da su zadovoljni ispregovaranim Kolektivnim ugovorom između Univerziteta i Vlade ZDK, te da očekuju poziv da uskoro bude i potpisan.

Prošle sedmice je na svojoj sjednici Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH – sindikalna podružnica Rektorat, usvojio zaključke u kojima traže od Predsjednika i Sindikalnog odbora Sindikalne organizacije Univerziteta u Zenici da se ODMAH vrate u pregovore za potpisivanje Kolektivnog ugovora, kao i da se transparentno vode procesi pregovaranja za potpisivanje. Ograđuju se od samoinicijativnih stavova i istupanja bilo kojeg člana Sindikalne organizacije Univerziteta u Zenici.

Javna tajna je da se na Univerzitetu u Zenici dešava presedan, odnosno da Sindikat zajedno uz menadžment i rektora Univerziteta zastupa interese manjine, tačnije u najboljem slučaju trećine radnika.

Krajnje je vrijeme da se nadležni zapitaju u kojem smjeru ide Univerzitet u Zenici koji je doživio značajan pad rangiranja s 4.185. mjesta u svijetu 2020. godine na 5707. mjesto sredinom 2023. godine. Ova dramatična promjena izaziva zabrinutost i postavlja pitanja o učinkovitosti rukovodstva ove institucije. Treba istaknuti da rangiranje Univerziteta nije jedini pokazatelj kvalitete obrazovanja, ali značajan pad u relativno tako kratkom vremenskom razdoblju sugerira da postoje ozbiljni izazovi s kojima se Univerzitet u Zenici suočava. Ovakav rezultat može ukazivati na nedostatak strategije, slabu međunarodnu suradnju ili probleme s kvalitetom nastave.

Upisna politika također je pitanje koje zahtijeva pažnju. S obzirom na planirani upis od 955 studenata prošle godine, upisivanje njih samo 650 predstavlja značajno odstupanje od postavljenih ciljeva. Rukovodstvo mora preispitati razloge iza ovakvog neusklađenja, bilo da je riječ o nedostatku privlačnosti programa, promjenama u društvenim preferencijama ili drugim faktorima. Mogući uzroci ovih problema mogu uključivati nedostatak jasne vizije, slabu marketinšku strategiju ili nedostatak mehanizama praćenja i evaluacije. Univerzitet u Zenici se reklamira samo i to ponekad na društvenim mrežama, misleći očigledno da prate trendove u svijetu jer koriste društvene mreže. Nažalost, i to je jedan od pokazatelja rada i promocije ove obrazovne institucije.

Još jedan pokazatelj pada Univerziteta u Zenici je i smanjen broj članaka indeksiranih u Web of Science (WoS) od 2018. do 222. godine. Ovaj pad s 19 na samo 8 članaka izaziva zabrinutost i postavlja pitanja o stanju istraživačke aktivnosti na ovoj instituciji. U poređenju s Univerzitetom u Sarajevu, koji je doživio značajan rast sa 347 na 513 članaka u istom periodu, jasno se vidi disbalans u produktivnosti između ove dvije obrazovne institucije.

Podsjećamo da je Jusuf Duraković pri imenovanju na poziciju rektora Univerziteta u Zenici početkom 2021. godine u medijskim nastupima obećavao puno bolje rezultate, obzirom da “Univerzitet u Zenici bi trebao biti okosnica razvoja kantona, jer ima tri jaka tehnička fakulteta i Institut i tu vidi šansu za razvoj”.

Istakao je tada Duraković i da treba ponuditi kvalitetnije obrazovanje kako bi se privukao veći broj studenata.

“Trebamo atraktivnije studije koji nude zapošljavanje, veće kompetencije da je naš student po završetku studija spreman za tržište. Moraju se mijenjati nastavni planovi i programi, jer su studenti preopterećeni prevaziđenim sadržajima sa veoma malo praktičnog rada. Potrebno je otvoriti univerzitet i uspostaviti intenzivniju suradnju s realnim sektorom, ali i s lokalnom zajednicom, sudovima i vladama… Puno je prostora da se može napraviti pomak u razvoju univerziteta”.

Tri godine kasnije očigledno da je situacija na Univerzitetu u Zenici još gora, sa nizom međuljudskih problema, a očigledno za menadžment i Sindikat su najveći problemi iznos naknade koje će pojedinci dobiti za “funkcionalne zadatke”.

Krajem mjeseca decembra prošle godine Sindikalna organizacija Univerziteta u Zenici je održala konferenciju za medije na kojoj su obrazložili zbog čega se protive najavljenom linearnom povećanju plata od 250 KM svim uposlenicima i prijedlogu novog Kolektivnog ugovora.

Predsjednik sindikata Ajdin Huseinspahić je kazao da jedna trećina uposlenika neće osjetiti ovo povećanje od 250 KM, što je oko stotinu uposlenika, koji imaju funkcionalne zadatke, dok će povećanje osjetiti ostatak uposlenika, njih oko 240 zaposlenika.

Interesantno da trećina uposlenika koji imaju funkcionalne zadatke poput poslova ECTS koordinatora, menadžera kvalitete, funkcije šefa katedre i druge, obavljaju u sklopu radnog vremena koji je već plaćen, pa im navedeni prihod predstavlja dodatak na platu. Postavlja se pitanje zbog i na osnovu čega onda primaju osnovu platu i kako i na koji način se solidarišu sa ostatkom angažovanog osoblja na Univerzitetu u Zenici?

Vlada Zeničko-dobojskog kantona i premijer Nezir Pivić nisu odustali od namjere da se uposlenicima linearno poveća plata za 250 KM, što je dovelo do štrajka sindikata na ovom Univerzitetu.

“Svjesni smo povećanja troškova života, te želimo da jednaku korist od povećanja plata imaju svi zaposleni, pa je naš stav i prijedlog da se svim uposlenim plata poveća linearno za 250 KM. Smatramo da je takav pristup društveno mnogo odgovorniji od procentualnog povećanja plata na čemu insistira menadžment Univerziteta u Zenici, jer bismo tada došli u situaciju da zaposleni na višim pozicijama dobiju mnogo veće povećanje plata od zaposlenih s nižim platama”, kazao nam je Pivić.

Jučer se povodom ovog problema na Univerzitetu u Zenici oglasio i predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja ZDK Dževad Hadžić koji je istakao da su zadovoljni ispregovaranim Kolektivnim ugovorom između Univerziteta i Vlade ZDK, te da očekuju poziv da uskoro bude i potpisan.

Prošle sedmice je na svojoj sjednici Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH – sindikalna podružnica Rektorat, usvojio zaključke u kojima traže od Predsjednika i Sindikalnog odbora Sindikalne organizacije Univerziteta u Zenici da se ODMAH vrate u pregovore za potpisivanje Kolektivnog ugovora, kao i da se transparentno vode procesi pregovaranja za potpisivanje. Ograđuju se od samoinicijativnih stavova i istupanja bilo kojeg člana Sindikalne organizacije Univerziteta u Zenici.

Javna tajna je da se na Univerzitetu u Zenici dešava presedan, odnosno da Sindikat zajedno uz menadžment i rektora Univerziteta zastupa interese manjine, tačnije u najboljem slučaju trećine radnika.

Krajnje je vrijeme da se nadležni zapitaju u kojem smjeru ide Univerzitet u Zenici koji je doživio značajan pad rangiranja s 4.185. mjesta u svijetu 2020. godine na 5707. mjesto sredinom 2023. godine. Ova dramatična promjena izaziva zabrinutost i postavlja pitanja o učinkovitosti rukovodstva ove institucije. Treba istaknuti da rangiranje Univerziteta nije jedini pokazatelj kvalitete obrazovanja, ali značajan pad u relativno tako kratkom vremenskom razdoblju sugerira da postoje ozbiljni izazovi s kojima se Univerzitet u Zenici suočava. Ovakav rezultat može ukazivati na nedostatak strategije, slabu međunarodnu suradnju ili probleme s kvalitetom nastave.

Upisna politika također je pitanje koje zahtijeva pažnju. S obzirom na planirani upis od 955 studenata prošle godine, upisivanje njih samo 650 predstavlja značajno odstupanje od postavljenih ciljeva. Rukovodstvo mora preispitati razloge iza ovakvog neusklađenja, bilo da je riječ o nedostatku privlačnosti programa, promjenama u društvenim preferencijama ili drugim faktorima. Mogući uzroci ovih problema mogu uključivati nedostatak jasne vizije, slabu marketinšku strategiju ili nedostatak mehanizama praćenja i evaluacije. Univerzitet u Zenici se reklamira samo i to ponekad na društvenim mrežama, misleći očigledno da prate trendove u svijetu jer koriste društvene mreže. Nažalost, i to je jedan od pokazatelja rada i promocije ove obrazovne institucije.

Još jedan pokazatelj pada Univerziteta u Zenici je i smanjen broj članaka indeksiranih u Web of Science (WoS) od 2018. do 222. godine. Ovaj pad s 19 na samo 8 članaka izaziva zabrinutost i postavlja pitanja o stanju istraživačke aktivnosti na ovoj instituciji. U poređenju s Univerzitetom u Sarajevu, koji je doživio značajan rast sa 347 na 513 članaka u istom periodu, jasno se vidi disbalans u produktivnosti između ove dvije obrazovne institucije.

Podsjećamo da je Jusuf Duraković pri imenovanju na poziciju rektora Univerziteta u Zenici početkom 2021. godine u medijskim nastupima obećavao puno bolje rezultate, obzirom da “Univerzitet u Zenici bi trebao biti okosnica razvoja kantona, jer ima tri jaka tehnička fakulteta i Institut i tu vidi šansu za razvoj”.

Istakao je tada Duraković i da treba ponuditi kvalitetnije obrazovanje kako bi se privukao veći broj studenata.

“Trebamo atraktivnije studije koji nude zapošljavanje, veće kompetencije da je naš student po završetku studija spreman za tržište. Moraju se mijenjati nastavni planovi i programi, jer su studenti preopterećeni prevaziđenim sadržajima sa veoma malo praktičnog rada. Potrebno je otvoriti univerzitet i uspostaviti intenzivniju suradnju s realnim sektorom, ali i s lokalnom zajednicom, sudovima i vladama… Puno je prostora da se može napraviti pomak u razvoju univerziteta”.

Tri godine kasnije očigledno da je situacija na Univerzitetu u Zenici još gora, sa nizom međuljudskih problema, a očigledno za menadžment i Sindikat su najveći problemi iznos naknade koje će pojedinci dobiti za “funkcionalne zadatke”.