Ako patite od alergije na polen trava i drveća, bilo bi dobro da utvrdite koji tip polena pokreće vašu reakciju kako biste izbjegli moguće unakrsne reakcije ili tzv. oralni alergijski sindrom.

Naime, neke vrste polena voća i povrća “ukrštaju” se sa polenom trave i drveća, što može izazvati alergijsku reakciju ako jedete hranu koja se “ukršta” sa travom ili drvećem na koje ste alergični, kaže nutricionistkinja Adrijana Miletić Gospić.

“Na primer, ljudi alergični na brezu treba da budu oprezni kada jedu svjež celer ili jabuke. Možda nemate nikakve simptome, što znači da ih možete normalno jesti, ali može doći do tipične alergijske reakcije, zbog čega je bolje izbjegavati ove namirnice u svežem obliku”, objašnjava nutricionista.

Međutim, možete sigurno da jedete kuhani celer, na primer u supi ili kompot od jabuka. Stoga ne izbacujte voće ili povrće sa jelovnika, već ga jedite kuhano.

Orašasti plodovi također mogu izazvati unakrsnu alergijsku reakciju kod onih koji su alergični na polen drveća, npr. lješnika. Unakrsna reaktivnost se također može javiti između ambrozije i banana, dinje, lubenice, krastavca, tikvica i artičoka, a ove namirnice treba izbjegavati. Najbolje je da odmah prestanete da ih konzumirate ako vam se nakon njih simptomi alergije pogoršaju, a ambrozija tek cvjeta, savjetuju stručnjaci. Ne pokušavajte da pomognete sebi čajem od kamilice, ehinacee ili hibiskusa. Također mogu da formiraju lošu kombinaciju sa ambrozijom.

Alergijski simptomi nakon konzumiranja određene vrste svježeg voća ili povrća su najintenzivniji u periodu cvjetanja određenog polena sa kojim postoji unakrsna reaktivnost. Na primer, kod celera simptomi će biti najizraženiji u februaru, kada je breza u cvatu. Ne bi trebalo da imate problema sa tim u maju.

Ljudi koji imaju intoleranciju na histamin, odnosno oni kojima nedostaje enzim diamin oksidaza (DAO), koji razgrađuje histamin, treba da izbjegavaju fermentisane proizvode, posebno one sa visokim sadržajem proteina. Ovo se prvenstveno odnosi na tvrde sireve ili sireve sa plemenitom buđi jer sadrže visok nivo histamina i mogu izazvati simptome slične alergijama.

“Ovi ljudi treba da izbjegavaju i drugu hranu bogatu histaminom, pre svega odstajalo meso i ribu, suhomesnato i riblje konzerve, kiselo povrće, vino i alkoholna pića. S druge strane, ljudi koji normalno metabolišu histamin mogu da jedu pomenutu hranu bez ikakvih problema”, zaključila je nutricionistkinja.

Često se naglašava da i med treba izbjegavati zbog unakrsnih reakcija. Pošto pčele lete od cvijeta do cvijeta sakupljajući polen, ako ste alergični na neku vrstu polena, također biste mogli da imate alergijsku reakciju na med, što bi najviše smetalo onima koji su alergični na pelin.

Slično je i sa paprikama, koje su također bogate beta-karotenom i kalijumom, pa se preporučuje da ih jedete sirove. Pored toga, bromelain iz ananasa je moćna antiinflamatorna supstanca koja ublažava bol, smanjuje otok i potiče oporavak tkiva. Smatra se da njegova efikasnost proizilazi iz interakcije sa prostaglandinima, supstancama sličnim hormonima, što ananas čini jednom od najvažnijih namirnica u borbi protiv alergija.

Pored svega ovoga, postoje i namirnice koje često izazivaju alergijske reakcije. To uključuje mleko, jaja, orašaste plodove, kikiriki, gluten, soju, ribu i morske plodove. Ove reakcije mogu biti veoma intenzivne, ponekad čak i opasne po život, i mnogo ozbiljnije od onih koje se javljaju kao posljedica unakrsne alergije.

Luk
Smanjuje skoro svaku upalu, poboljšava iskorištavanje vitamina C i stabilizuje ćelijske membrane, tako da ljudi manje reaguju na alergene. Kad god možete, isjeckajte ga u hranu.

Paprika
Stručnjaci tvrde da se uz jači imuni sistem lakše nosi sa alergijom, pa ga treba stalno nadograđivati. Vitamin C je neophodan za ovo, a paprika sadrži četiri puta više vitamina C od pomorandže. Dobra vest je da sadrži i beta-karoten i kalijum, koji su također korisni za imunitet.

Bobičasto voće
Kvercetin koji se nalazi u bobičastom voću smanjuje histaminske reakcije. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je do sada istraživanje rađeno na ćelijama i da nije dokazano na ljudima, pa treba biti oprezan. Ali možete pokušati.

Peršun
Među najbogatijim je biljkama vitaminom C i brojnim mineralima, ali je veoma važno paziti na količinu. U većim količinama može da izazove promene na jetri, a ne samo alergijsku reakciju, upozoravaju ljekari.

Kivi
Kivi će pomoći u sprečavanju blažih oblika alergija. Naime, vitamin C iz kivija poboljšava aktivnost diamin oksidaze, odnosno enzima koji razgrađuje histamin, a to može pomoći osobama sa blažim oblicima netolerancije na histamin.

Ananas
In vitro studije su dokazale antiinflamatorno dejstvo bromelaina iz ananasa i smanjenje iritacije kod alergijskih bolesti kao što je astma. Zato ga obavezno uključite u ishranu ako patite od alergija.

Tuna
Neke epidemiološke studije pokazuju da je učestalost astme i alergijskog rinitisa manja kod osoba koje unose veće količine omega-3 masnih kiselina u hranu, pa je dobro uključiti tunu u ishranu jer je bogata omega-3 kiselinama. Ali tu su i skuša i sardine.

Kefir
Sa kefirom unosite dobre bakterije. Brojne studije ukazuju na pozitivne efekte probiotika na atopijske bolesti. Zbog regulisanja mikroflore, svakako je poželjna dnevna konzumacija kefira.

Med
Kao što smo napomenuli, polenova zrna u medu su “umrtvljena” i tijelo ih najčešće prihvata bez ikakve značajnije reakcije, ali ako ste veoma osjetljivi na polen, to može izazvati teške alergijske reakcije. Zato – budite oprezni.

Kiseli kupus
Postoje istraživanja koja sugerišu da probiotici dobro utiču na simptome alergije i da ih mogu spriječiti. Zato jedite jogurt, kefir, kiseli kupus, kombuhu, tempeh i sveži sir.

Meso
Dokazano je da cink jača imuni sistem i pomaže u prevenciji alergija, a veoma je koristan i u liječenju simptoma, posebno ublažavanju zapaljenja nazalne i očne sluzokože. Naći ćete ga u govedini, piletini, školjkama, mahunarkama i orasima. Jaja, cijela zrna i crna čokolada su također dobri izvori.

Pazite: Ove namirnice mogu izazvati alergije
Ako patite od alergija, postoje namirnice koje je bolje izbjegavati jer mogu pogoršati simptome ili dovesti do razvoja nove alergije. Pomenuli smo neke od njih. Med je jedan od primera jer, osim što pomaže u ublažavanju simptoma alergije, moguće je da ste alergični na određeni polen koji je sastojak meda i da zbog toga razvijete reakciju na med. Ako imate sklonost ka kožnim alergijama, budite oprezni sa bjelancima, jer često mogu da izazovu intoleranciju na jaja, koja se manifestuje osipom i smetnjama u varenju.

Budite oprezni sa šumskim voćem i jagodama, prerađenim mesom (salame i kobasice, paštete i drugi konzervirani proizvodi), morskim plodovima, paradajzom, sirom, gaziranim pićima i kikirikijem, a u nekim slučajevima i čokolada može izazvati alergijsku reakciju.

Ako patite od alergije na polen trava i drveća, bilo bi dobro da utvrdite koji tip polena pokreće vašu reakciju kako biste izbjegli moguće unakrsne reakcije ili tzv. oralni alergijski sindrom.

Naime, neke vrste polena voća i povrća “ukrštaju” se sa polenom trave i drveća, što može izazvati alergijsku reakciju ako jedete hranu koja se “ukršta” sa travom ili drvećem na koje ste alergični, kaže nutricionistkinja Adrijana Miletić Gospić.

“Na primer, ljudi alergični na brezu treba da budu oprezni kada jedu svjež celer ili jabuke. Možda nemate nikakve simptome, što znači da ih možete normalno jesti, ali može doći do tipične alergijske reakcije, zbog čega je bolje izbjegavati ove namirnice u svežem obliku”, objašnjava nutricionista.

Međutim, možete sigurno da jedete kuhani celer, na primer u supi ili kompot od jabuka. Stoga ne izbacujte voće ili povrće sa jelovnika, već ga jedite kuhano.

Orašasti plodovi također mogu izazvati unakrsnu alergijsku reakciju kod onih koji su alergični na polen drveća, npr. lješnika. Unakrsna reaktivnost se također može javiti između ambrozije i banana, dinje, lubenice, krastavca, tikvica i artičoka, a ove namirnice treba izbjegavati. Najbolje je da odmah prestanete da ih konzumirate ako vam se nakon njih simptomi alergije pogoršaju, a ambrozija tek cvjeta, savjetuju stručnjaci. Ne pokušavajte da pomognete sebi čajem od kamilice, ehinacee ili hibiskusa. Također mogu da formiraju lošu kombinaciju sa ambrozijom.

Alergijski simptomi nakon konzumiranja određene vrste svježeg voća ili povrća su najintenzivniji u periodu cvjetanja određenog polena sa kojim postoji unakrsna reaktivnost. Na primer, kod celera simptomi će biti najizraženiji u februaru, kada je breza u cvatu. Ne bi trebalo da imate problema sa tim u maju.

Ljudi koji imaju intoleranciju na histamin, odnosno oni kojima nedostaje enzim diamin oksidaza (DAO), koji razgrađuje histamin, treba da izbjegavaju fermentisane proizvode, posebno one sa visokim sadržajem proteina. Ovo se prvenstveno odnosi na tvrde sireve ili sireve sa plemenitom buđi jer sadrže visok nivo histamina i mogu izazvati simptome slične alergijama.

“Ovi ljudi treba da izbjegavaju i drugu hranu bogatu histaminom, pre svega odstajalo meso i ribu, suhomesnato i riblje konzerve, kiselo povrće, vino i alkoholna pića. S druge strane, ljudi koji normalno metabolišu histamin mogu da jedu pomenutu hranu bez ikakvih problema”, zaključila je nutricionistkinja.

Često se naglašava da i med treba izbjegavati zbog unakrsnih reakcija. Pošto pčele lete od cvijeta do cvijeta sakupljajući polen, ako ste alergični na neku vrstu polena, također biste mogli da imate alergijsku reakciju na med, što bi najviše smetalo onima koji su alergični na pelin.

Slično je i sa paprikama, koje su također bogate beta-karotenom i kalijumom, pa se preporučuje da ih jedete sirove. Pored toga, bromelain iz ananasa je moćna antiinflamatorna supstanca koja ublažava bol, smanjuje otok i potiče oporavak tkiva. Smatra se da njegova efikasnost proizilazi iz interakcije sa prostaglandinima, supstancama sličnim hormonima, što ananas čini jednom od najvažnijih namirnica u borbi protiv alergija.

Pored svega ovoga, postoje i namirnice koje često izazivaju alergijske reakcije. To uključuje mleko, jaja, orašaste plodove, kikiriki, gluten, soju, ribu i morske plodove. Ove reakcije mogu biti veoma intenzivne, ponekad čak i opasne po život, i mnogo ozbiljnije od onih koje se javljaju kao posljedica unakrsne alergije.

Luk
Smanjuje skoro svaku upalu, poboljšava iskorištavanje vitamina C i stabilizuje ćelijske membrane, tako da ljudi manje reaguju na alergene. Kad god možete, isjeckajte ga u hranu.

Paprika
Stručnjaci tvrde da se uz jači imuni sistem lakše nosi sa alergijom, pa ga treba stalno nadograđivati. Vitamin C je neophodan za ovo, a paprika sadrži četiri puta više vitamina C od pomorandže. Dobra vest je da sadrži i beta-karoten i kalijum, koji su također korisni za imunitet.

Bobičasto voće
Kvercetin koji se nalazi u bobičastom voću smanjuje histaminske reakcije. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je do sada istraživanje rađeno na ćelijama i da nije dokazano na ljudima, pa treba biti oprezan. Ali možete pokušati.

Peršun
Među najbogatijim je biljkama vitaminom C i brojnim mineralima, ali je veoma važno paziti na količinu. U većim količinama može da izazove promene na jetri, a ne samo alergijsku reakciju, upozoravaju ljekari.

Kivi
Kivi će pomoći u sprečavanju blažih oblika alergija. Naime, vitamin C iz kivija poboljšava aktivnost diamin oksidaze, odnosno enzima koji razgrađuje histamin, a to može pomoći osobama sa blažim oblicima netolerancije na histamin.

Ananas
In vitro studije su dokazale antiinflamatorno dejstvo bromelaina iz ananasa i smanjenje iritacije kod alergijskih bolesti kao što je astma. Zato ga obavezno uključite u ishranu ako patite od alergija.

Tuna
Neke epidemiološke studije pokazuju da je učestalost astme i alergijskog rinitisa manja kod osoba koje unose veće količine omega-3 masnih kiselina u hranu, pa je dobro uključiti tunu u ishranu jer je bogata omega-3 kiselinama. Ali tu su i skuša i sardine.

Kefir
Sa kefirom unosite dobre bakterije. Brojne studije ukazuju na pozitivne efekte probiotika na atopijske bolesti. Zbog regulisanja mikroflore, svakako je poželjna dnevna konzumacija kefira.

Med
Kao što smo napomenuli, polenova zrna u medu su “umrtvljena” i tijelo ih najčešće prihvata bez ikakve značajnije reakcije, ali ako ste veoma osjetljivi na polen, to može izazvati teške alergijske reakcije. Zato – budite oprezni.

Kiseli kupus
Postoje istraživanja koja sugerišu da probiotici dobro utiču na simptome alergije i da ih mogu spriječiti. Zato jedite jogurt, kefir, kiseli kupus, kombuhu, tempeh i sveži sir.

Meso
Dokazano je da cink jača imuni sistem i pomaže u prevenciji alergija, a veoma je koristan i u liječenju simptoma, posebno ublažavanju zapaljenja nazalne i očne sluzokože. Naći ćete ga u govedini, piletini, školjkama, mahunarkama i orasima. Jaja, cijela zrna i crna čokolada su također dobri izvori.

Pazite: Ove namirnice mogu izazvati alergije
Ako patite od alergija, postoje namirnice koje je bolje izbjegavati jer mogu pogoršati simptome ili dovesti do razvoja nove alergije. Pomenuli smo neke od njih. Med je jedan od primera jer, osim što pomaže u ublažavanju simptoma alergije, moguće je da ste alergični na određeni polen koji je sastojak meda i da zbog toga razvijete reakciju na med. Ako imate sklonost ka kožnim alergijama, budite oprezni sa bjelancima, jer često mogu da izazovu intoleranciju na jaja, koja se manifestuje osipom i smetnjama u varenju.

Budite oprezni sa šumskim voćem i jagodama, prerađenim mesom (salame i kobasice, paštete i drugi konzervirani proizvodi), morskim plodovima, paradajzom, sirom, gaziranim pićima i kikirikijem, a u nekim slučajevima i čokolada može izazvati alergijsku reakciju.