Lideri političkih stranaka nakon sinoćnjem sastanka o izmjenama Izbornog zakona BiH poručili su kako će tražiti od Venecijanske komisije da ocijeni prijedloge izmjena izbornog zakonodavstva posebno s aspekta evropskih standarda, Ustava BiH i Konvencije o ljudskim pravima.

Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Vijeća Evrope sastavljeno od 61 države članice.

Predsjednici SDA, HDZ-a, SDP-a i DF-a na maratonskom sastanku u rezidenciji američke ambasadorice u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack sinoć nisu uspjeli postići dogovor o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Odlučeno je da se od Venecijanske komisije zatraži da ocijeni prijedloge izmjena izbornog zakonodavstva posebno s aspekta evropskih standarda, Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) je savjetodavno tijelo Vijeća Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima, izbornim pitanjima i općenito djelovanjem demokratskih ustanova.

Uloga Venecijanske komisije je pružanje pravnih savjeta državama članicama, a posebno pomoći državama koje žele uskladiti svoje pravne i institucionalne strukture sa evropskim standardima i međunarodnim iskustvom u oblasti demokratije, ljudskih prava i zakona. Također radi na diseminaciji i konsolidaciji zajedničkog konstitucionalnog nasljeđa, a zemljama u tranziciji pruža “hitnu ustavnu pomoć”.

Komisija ima 61 državu članicu i to 47 država članica Vijeća Evrope, plus 14 drugih zemalja (Alžir, Brazil, Čile, Kostarika, Izrael, Kazahstan, Republika Koreja, Kosovo, Kirgistan, Maroko, Meksiko, Peru, Tunis i SAD).

Individualni članovi Komisije, koje imenuju države na mandat od četiri godine, su univerzitetski profesori javnog i međunarodnog prava, sudije vrhovnih i ustavnih sudova, parlamentarni zastupnici i državni službenici. Iako ih imenuju nacionalne države, individualni članovi djeluju u ličnom svojstvu.

Komisija pokriva tri područja: demokratske institucije i temeljna prava; ustavno sudstvo i redovno sudstvo; izbore, referendume i političke stranke. Stalno predstavništvo ima u Strasbourgu (Francuska), a plenarne sjednice održavaju se u Veneciji četiri puta godišnje.

Ovu komisiju 1990. godine osnovalo je 18 država članica Vijeća Evrope, dok se danas ona sastoji od 61 države članice uključujući vanevropske članica i Kosovo, s ukupnom populacijom većom od od tri milijarde osoba. Predsjednik Venecijanske komisije od 2009. godine je Gianni Buquicchio.

Venecijanska komisija do sada je dala više od 500 mišljenja u predmetima koje je pokrenulo više od 50 zemalja, isto kao i 80 studija. Postupke kod Venecijanske komisije mogu pokrenuti članice i ustanove koje službeno sudjeluju u njenom radu, a može ih po vlastitoj inicijativi pokrenuti i sama Komisija, piše Klix.ba.

Lideri političkih stranaka nakon sinoćnjem sastanka o izmjenama Izbornog zakona BiH poručili su kako će tražiti od Venecijanske komisije da ocijeni prijedloge izmjena izbornog zakonodavstva posebno s aspekta evropskih standarda, Ustava BiH i Konvencije o ljudskim pravima.

Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Vijeća Evrope sastavljeno od 61 države članice.

Predsjednici SDA, HDZ-a, SDP-a i DF-a na maratonskom sastanku u rezidenciji američke ambasadorice u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack sinoć nisu uspjeli postići dogovor o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Odlučeno je da se od Venecijanske komisije zatraži da ocijeni prijedloge izmjena izbornog zakonodavstva posebno s aspekta evropskih standarda, Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) je savjetodavno tijelo Vijeća Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima, izbornim pitanjima i općenito djelovanjem demokratskih ustanova.

Uloga Venecijanske komisije je pružanje pravnih savjeta državama članicama, a posebno pomoći državama koje žele uskladiti svoje pravne i institucionalne strukture sa evropskim standardima i međunarodnim iskustvom u oblasti demokratije, ljudskih prava i zakona. Također radi na diseminaciji i konsolidaciji zajedničkog konstitucionalnog nasljeđa, a zemljama u tranziciji pruža “hitnu ustavnu pomoć”.

Komisija ima 61 državu članicu i to 47 država članica Vijeća Evrope, plus 14 drugih zemalja (Alžir, Brazil, Čile, Kostarika, Izrael, Kazahstan, Republika Koreja, Kosovo, Kirgistan, Maroko, Meksiko, Peru, Tunis i SAD).

Individualni članovi Komisije, koje imenuju države na mandat od četiri godine, su univerzitetski profesori javnog i međunarodnog prava, sudije vrhovnih i ustavnih sudova, parlamentarni zastupnici i državni službenici. Iako ih imenuju nacionalne države, individualni članovi djeluju u ličnom svojstvu.

Komisija pokriva tri područja: demokratske institucije i temeljna prava; ustavno sudstvo i redovno sudstvo; izbore, referendume i političke stranke. Stalno predstavništvo ima u Strasbourgu (Francuska), a plenarne sjednice održavaju se u Veneciji četiri puta godišnje.

Ovu komisiju 1990. godine osnovalo je 18 država članica Vijeća Evrope, dok se danas ona sastoji od 61 države članice uključujući vanevropske članica i Kosovo, s ukupnom populacijom većom od od tri milijarde osoba. Predsjednik Venecijanske komisije od 2009. godine je Gianni Buquicchio.

Venecijanska komisija do sada je dala više od 500 mišljenja u predmetima koje je pokrenulo više od 50 zemalja, isto kao i 80 studija. Postupke kod Venecijanske komisije mogu pokrenuti članice i ustanove koje službeno sudjeluju u njenom radu, a može ih po vlastitoj inicijativi pokrenuti i sama Komisija, piše Klix.ba.