Predsjednica Republike Hrvtaske Kolinda Grabar-Kitarović tijekom svog predsjedničkog mandata u nekoliko navrata bila je u BiH. O njoj je često i pričala , ističući kako je važno da svi narodi budu ravnopravni.
Kolektivno vodstvo države joj u uzvratni posjet nije išlo. Najčešće bi joj na Pantovčak došao lider HDZ-a BiH Dragan Čović, kao i Andreju Plenkoviću. Svi oni tvrdili bi da je našoj zemlji Hrvatska najveći prijatelj, no ona koja je prednjačila to i dokazati bila je hrvatska predsjenica.
Evo osvrta na neke od njezinih istupa koje je napravio portal N1.ba.
“Vjerujem u te, zemljo moja Hrvatska”, poručila je ovo prilikom inauguracije predsjednica zemlje s kojom BiH ima najdužu granicu.
Upravo je našu zemlju prvu posjetila nakon preuzimanja dužnosti, te poručila:
“Učinit ću sve što je u mojoj moći, kako bih i dalje i u ime Republike Hrvatske, ali isto tako i moje ličnoo, nastavila držati tu pažnju međunarodne zajednice i EU, i SAD-a i NATO-a na BiH.”
I to je i činila, o BiH je Kolinda Grbar-Kitarović govorila skoro na svim svim službenim susretima.
Pa tako i onog s američkim predsjednik Donaldom Trumpom:
“Poruka predsjedniku Trumpu je doista da moramo pratiti stanje u Bosni i Hercegovini i pomoći toj državi na putu euroatlanskih integracija”.
Da BiH treba pomoći, kazala je i ruskom predsjedniku Putinu u Moskvi:
“Naravno, meni je bitno da Ruska Federacija podržava teritorijalnu cijelovitost i suverinitet BiH.”
Ali joj je bilo važno i da naša zemlja donese izmjene izbornog zakona. O tome je pričala i s turskim predsjednikom:
“Trenutna situacija u vezi s novim Izbornim zakonom je neizvjesna. Zajedno sa Turskom možemo doprinijeti dogovoru, najprije između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH”.
Odnos sa bh. Hrvatima
U svom Uredu na Pantovačku dočekivala je bh. Hrvate, naglašavajući:
“Vi u Bosni i Hercegovini niste gosti, pridošlice, ni nacionalna manjina”.
A građani BiH u prvi mah pozdravljali su njezin rad i djelovanje.
“Kažu pametna je i lijepa, ja to prihvatam. I jeste”, kazao je sarajlija Ilija Ćorić 2015. godine, prenosi N1.
Tokom mandata, obilazila je Sarajevo, Mostar, Središnju Bosnu. Primala nagrade za ono što čini za BiH i njezine narode.
“Hrvati u svojoj zemlji žive kao u svojoj matičnoj državi”, kazala je predsjednica Hrvatske.
Promjena retorike
No, retorika se potom čini se promijenila.
“Posljedično odbijam tumačenje nedavne presude MKSJ-a u predmetu Prlić i drugi”, istakla je Grabar-Kitarović pred Vijećem sigurnosti UN-a.
I zbog ovakvih i sličnih izjava gubila je naklonost dijela bh. javnosti. Zamjerale su joj se i izjave o 10.000 navodnih stranih ratnika na području BiH. Za neke je bila Balkanska kraljica, za neke osoba koja se miješa u unutarnja pitanja BiH.
“Očekujem pomak u bilateralnim odnosima”, kazala je.
Među onima koji su dijelili takav stav, bili su i trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su poslali pismo službenom Briselu. No ono se nije razmatralo.
“Ne, niko nije spominjao to pismo. Ja sam se samo na njega referirala, odbacujući ga i smatrajući neprimjerenim”, pojasnila je Marija Pejčinović-Burić, tadašnja ministrica vanjskih poslova Hrvatske.
Hrvatska je najveći prijatelj BiH, i želimo joj pomoći, a ne odmoći ponavljao je i premijer Plenković:
“Želi pomoći, želi da se napravi konsenzus. Mi ćemo nastaviti sa jačanjem trgovinskih odnosa, gospodarske suradnje.”
No, migrantska kriza, Pelješki most, Trgovska gora, čini se usložnile su odnose i otvorila brojna pitanja u odnosima dvije zemlje. Pitanja, koja će za doborit svih što prije trebati riješiti.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
