Posebne mjere NATO-a, koje je za Bosnu i Hercegovinu nedavno najavio generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg, neće odudarati od postojećih Sporazuma o saradnji, ali bi mogli značiti dodatno približavanje zemlje ovom savezu. U najkraćem, analitičari tako tumače pismo upućeno kao odgovor ministru spoljnih poslova Biseri Turković. Politički odnosi u zemlji, međutim, ne ukazuju na skoro okončanje ovog procesa.

Poseban tretman saradnje NATO je za Bosnu i Hercegovinu odredio na posljednjem samitu u Madridu, svrstavajući je odmah iza Finske i Švedske koje su na ulaznim vratima. Prevencija bezbjednosnih prijetnji povezanih sa djelovanjem Rusije nakon njenog napada na Ukrajinu i političko djelovanje na uklanjanju prepreka za realizaciju postojećih sporazuma o saradnji ključne su mjere, smatra nekadašnji vojni predstavnik BiH u NATO-u.

– Da budemo konkretni, izrada i dostavljanja drugog godišnjeg Programa reformi BiH. Radiće se i na podizanju interoperabilnosti OS i njihove sposobnosti da saradnju sa NATO-om podignu na najveći mogući nivo, što bi u suštini značilo priprema zemlje za punopravno članstvo – rekao je Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH u NATO-u.

Profesor Duško Vejnović smatra da je BiH svake godine bliže NATO-u, ali da postoji političko nesaglasje o konačnom članstvu. Obrazloženje posebnog plana ruskim malignim uticajem smatra prenapuhanim, ali ne vjeruje da će NATO izaći iz postojećih okvira saradnje i odgovornosti kada je riječ o BiH, i dodao:

– ANP program je poslan od strane BiH, usaglašen sa institucijama BiH i ja apelujem da se po uzoru na Srbiju i dalje ide u korektnu saradnju sa NATO-om, partnerstvo, razgovori, dogovori, zajedničke aktivnosti oko obuke, odnosno edukacije OS i slično.

U kom pravcu će se odvijati posebne mjere NATO-a za BiH danas nismo uspjeli zvanično da potvrdimo u Komisiji za saradnju sa ovim vojnim savezom niti u Ministarstvu odbrane. Kao ni da li je postojeći okvir saradnje adekvatan najavljenim aktivnostima.

Protivnici vojnog svrstavanja zemlje smatraju da se pravi račun bez krčmara. Zamjenica zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost PS kaže da bez dogovora ključnih političkih aktera i odluka institucija nema članstva u NATO-u.

– Ali sa njima je nemoguće razgovarati jer smatraju da zbog svoje brojnosti i zbog naklonjenosti međunarodne zajednice prema Bošnjacima će oni istjerati sve ono što je njihov politčki cilj. E pa ne znam kako će to uraditi – kazala je Dušanka Majkić, zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost PSBiH

Nove odluke koje bi bile pred institucijama mogu se, kažu stručnjaci, odnositi samo na zahtjev za punopravno članstvo u zapadnom vojnom savezu. Međutim, politički vjetrovi ne pušu u smjeru koji bi vodio takvom dogovoru.

Posebne mjere NATO-a, koje je za Bosnu i Hercegovinu nedavno najavio generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg, neće odudarati od postojećih Sporazuma o saradnji, ali bi mogli značiti dodatno približavanje zemlje ovom savezu. U najkraćem, analitičari tako tumače pismo upućeno kao odgovor ministru spoljnih poslova Biseri Turković. Politički odnosi u zemlji, međutim, ne ukazuju na skoro okončanje ovog procesa.

Poseban tretman saradnje NATO je za Bosnu i Hercegovinu odredio na posljednjem samitu u Madridu, svrstavajući je odmah iza Finske i Švedske koje su na ulaznim vratima. Prevencija bezbjednosnih prijetnji povezanih sa djelovanjem Rusije nakon njenog napada na Ukrajinu i političko djelovanje na uklanjanju prepreka za realizaciju postojećih sporazuma o saradnji ključne su mjere, smatra nekadašnji vojni predstavnik BiH u NATO-u.

– Da budemo konkretni, izrada i dostavljanja drugog godišnjeg Programa reformi BiH. Radiće se i na podizanju interoperabilnosti OS i njihove sposobnosti da saradnju sa NATO-om podignu na najveći mogući nivo, što bi u suštini značilo priprema zemlje za punopravno članstvo – rekao je Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH u NATO-u.

Profesor Duško Vejnović smatra da je BiH svake godine bliže NATO-u, ali da postoji političko nesaglasje o konačnom članstvu. Obrazloženje posebnog plana ruskim malignim uticajem smatra prenapuhanim, ali ne vjeruje da će NATO izaći iz postojećih okvira saradnje i odgovornosti kada je riječ o BiH, i dodao:

– ANP program je poslan od strane BiH, usaglašen sa institucijama BiH i ja apelujem da se po uzoru na Srbiju i dalje ide u korektnu saradnju sa NATO-om, partnerstvo, razgovori, dogovori, zajedničke aktivnosti oko obuke, odnosno edukacije OS i slično.

U kom pravcu će se odvijati posebne mjere NATO-a za BiH danas nismo uspjeli zvanično da potvrdimo u Komisiji za saradnju sa ovim vojnim savezom niti u Ministarstvu odbrane. Kao ni da li je postojeći okvir saradnje adekvatan najavljenim aktivnostima.

Protivnici vojnog svrstavanja zemlje smatraju da se pravi račun bez krčmara. Zamjenica zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost PS kaže da bez dogovora ključnih političkih aktera i odluka institucija nema članstva u NATO-u.

– Ali sa njima je nemoguće razgovarati jer smatraju da zbog svoje brojnosti i zbog naklonjenosti međunarodne zajednice prema Bošnjacima će oni istjerati sve ono što je njihov politčki cilj. E pa ne znam kako će to uraditi – kazala je Dušanka Majkić, zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost PSBiH

Nove odluke koje bi bile pred institucijama mogu se, kažu stručnjaci, odnositi samo na zahtjev za punopravno članstvo u zapadnom vojnom savezu. Međutim, politički vjetrovi ne pušu u smjeru koji bi vodio takvom dogovoru.