Novi Zakon o zaštiti na radu FBiH, koji je usvojio Doma naroda Parlamenta FBiH, zasnovan je na istim načelima kao i moderni zakoni iz ove oblasti koji su u primjeni u drugim zemljama, te je usklađen sa odgovarajućim međunarodnim dokumentima, odnosno konvencijama Međunarodne organizacije rada i propisima Evropske unije.

Kako saopćava Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, pitanje zaštite na radu danas je posebno aktuelno zbog pandemije koronavirusa. Upravo su radna mjesta i radna okolina mogući izvori zaraze, zbog čega je od izuzetne važnosti da prevencije, uz procjenu rizika na svakom radnom mjestu budu utvrđene i primijenjene mjere zaštite na radu koje će rezultirati i sprječavanjem zaraze koronavirusom. Novi zakon propisuje koje osobe imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, te način primjene ovog zakona na pripadnike oružanih snaga i policije. Utvrđeno je formiranje vijeća za zaštitu na radu kao tijela za praćenje primjene ovog zakona, propisani su opšti zahtjevi za sigurne i zdrave uslove rada, obaveze poslodavaca, organizovanje, provođenje i načela u provođenju mjera zaštite na radu, obaveze i prava
radnika, obavještavanja i savjetovanja s radnicima i njihovim predstavnicima. Zakon propisuje i zdravstveni nadzor, izvještavanje o nesrećama, povredama na radu i profesionalnim oboljenjima, izradu procjene ugroženosti radnih mjesta s posebnim uslovima rada, metodologiju izrada elaborata zaštite na radu, periodična ispitivanja alata i sredstava rada, radnih i pomoćnih prostorija, ovlaštene organizacije za zaštitu na radu, inspekcijski nadzor i kaznene odredbe.

Osnovno načelo u provođenju ovog zakona je prevencija koja, između ostalog, podrazumijeva procjenu, izbjegavanje i sprječavanje rizika, te njihovo otklanjanje na izvoru, te prilagođavanje rada i mjesta rada radniku, kao i izboa tehnološkog postupka da bi bila izbjegnuta jednoličnost u radu s cilju smanjenja njihovog uticaja na zdravlje radnika.

Ovim zakonom predviđeni su novi instituti čijom će primjenom biti unaprijeđena oblast zaštite na radu u FBiH. Naime, predviđeno je formiranje Vijeća za zaštitu na radu, kojeg će činiti predstavnici Vlade FBiH, udruženja poslodavaca i sindikata, te istaknuti stručnjaci za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Vijeće će pratiti, analizirati i ocjenjivati sistem i politiku zaštite na radu, te pratiti učinke primjene ovoga zakona i o tome obavještavati Vladu FBiH.

Nadalje, predviđen je institut procjene rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini kod svih poslodavaca. Procjena rizika predstavlja sistematsko evidentiranje i procjenu svih faktora u procesu rada koji se odnose na moguće vrste štetnosti i opasnosti na radnim mjestima, koje mogu izazvati rizik od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika. Akt o procjeni rizika će predstavljati osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu kod poslodavca. Također, predviđen je institut radnika za zaštitu na radu kod onih poslodavaca kod kojih postoje poslovi s povećanim rizikom. S tim u vezi, utvrđeni su poslovi, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu. Pored toga, utvrđen je i institut povjerenika za zaštitu na radu, kao predstavnika radnika s posebnim pravima u kontekstu provođenja poslova zaštite na radu kod poslodavca.

Važnu ulogu u provođenju ovog zakona imat će i ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, koje će te poslove obavljati na osnovu dozvole koju će izdavati Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Također, propisan je i zdravstveni nadzor, odnosno poslovi specifične zdravstvene zaštite radnika. Propisano je da poslodavac posebno osigurava od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove s povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeđenja naknade štete, u skladu sa zakonom.

Predviđeno je da će odredbe ovog zakona biti primjenjivane i na pripadnike Oružanih snaga i policijske službenike, do donošenja posebnih propisa, osim u slučaju da su odredbe ovog zakona u suprotnosti s propisima koji regulišu službu u Oružanim snagama i policiji. Kada je u pitanju određena tehnička dokumentacija, propisano je da poslodavac ne može staviti u promet ili upotrebu sredstva za rad ili opasne materije ukoliko ne pribavi uputstva za sigurnu upotrebu i rukovanje. Predviđeno je da inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog zakona vrše nadležne inspekcije. U tom smislu, propisano je postupanje nadležnih inspektora, kao i kaznene odredbe za slučaj neizvršavanja obaveza u skladu sa ovim zakonom. O ovom zakonu postignut je visok stepen saglasnosti svih uključenih aktera, te njegovo usvajanje predstavlja nastavak reforme radnog zakonodavstva u Federaciji BiH. S ciljem popune primjene zakona bit će donesen veći broj provedbenih akata.

Također, i poslodavci su dužni u roku od 12 mjeseci donijeti odgovarajuće podzakonske akte. Primjena ovog zakona će generalno unaprijediti oblast zaštite na radu u FBiH, te konkretno doprinijeti sprječavanju nastanka povreda na radu i profesionalnih oboljenja na svakom radnom mjestu. To će i dodatno doprinijeti ostvarivanju cilja ovog zakona, a to je osiguranje takvih uslova na radu kojima u najvećoj mogućoj mjeri biti smanjeni rizici na radu i i postignuti uslovi koji stvaraju pretpostavku za puno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje radnika, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Novi Zakon o zaštiti na radu FBiH, koji je usvojio Doma naroda Parlamenta FBiH, zasnovan je na istim načelima kao i moderni zakoni iz ove oblasti koji su u primjeni u drugim zemljama, te je usklađen sa odgovarajućim međunarodnim dokumentima, odnosno konvencijama Međunarodne organizacije rada i propisima Evropske unije.

Kako saopćava Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, pitanje zaštite na radu danas je posebno aktuelno zbog pandemije koronavirusa. Upravo su radna mjesta i radna okolina mogući izvori zaraze, zbog čega je od izuzetne važnosti da prevencije, uz procjenu rizika na svakom radnom mjestu budu utvrđene i primijenjene mjere zaštite na radu koje će rezultirati i sprječavanjem zaraze koronavirusom. Novi zakon propisuje koje osobe imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, te način primjene ovog zakona na pripadnike oružanih snaga i policije. Utvrđeno je formiranje vijeća za zaštitu na radu kao tijela za praćenje primjene ovog zakona, propisani su opšti zahtjevi za sigurne i zdrave uslove rada, obaveze poslodavaca, organizovanje, provođenje i načela u provođenju mjera zaštite na radu, obaveze i prava
radnika, obavještavanja i savjetovanja s radnicima i njihovim predstavnicima. Zakon propisuje i zdravstveni nadzor, izvještavanje o nesrećama, povredama na radu i profesionalnim oboljenjima, izradu procjene ugroženosti radnih mjesta s posebnim uslovima rada, metodologiju izrada elaborata zaštite na radu, periodična ispitivanja alata i sredstava rada, radnih i pomoćnih prostorija, ovlaštene organizacije za zaštitu na radu, inspekcijski nadzor i kaznene odredbe.

Osnovno načelo u provođenju ovog zakona je prevencija koja, između ostalog, podrazumijeva procjenu, izbjegavanje i sprječavanje rizika, te njihovo otklanjanje na izvoru, te prilagođavanje rada i mjesta rada radniku, kao i izboa tehnološkog postupka da bi bila izbjegnuta jednoličnost u radu s cilju smanjenja njihovog uticaja na zdravlje radnika.

Ovim zakonom predviđeni su novi instituti čijom će primjenom biti unaprijeđena oblast zaštite na radu u FBiH. Naime, predviđeno je formiranje Vijeća za zaštitu na radu, kojeg će činiti predstavnici Vlade FBiH, udruženja poslodavaca i sindikata, te istaknuti stručnjaci za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Vijeće će pratiti, analizirati i ocjenjivati sistem i politiku zaštite na radu, te pratiti učinke primjene ovoga zakona i o tome obavještavati Vladu FBiH.

Nadalje, predviđen je institut procjene rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini kod svih poslodavaca. Procjena rizika predstavlja sistematsko evidentiranje i procjenu svih faktora u procesu rada koji se odnose na moguće vrste štetnosti i opasnosti na radnim mjestima, koje mogu izazvati rizik od nastanka povreda, profesionalnih oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika. Akt o procjeni rizika će predstavljati osnov za izradu internog akta o zaštiti na radu kod poslodavca. Također, predviđen je institut radnika za zaštitu na radu kod onih poslodavaca kod kojih postoje poslovi s povećanim rizikom. S tim u vezi, utvrđeni su poslovi, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu. Pored toga, utvrđen je i institut povjerenika za zaštitu na radu, kao predstavnika radnika s posebnim pravima u kontekstu provođenja poslova zaštite na radu kod poslodavca.

Važnu ulogu u provođenju ovog zakona imat će i ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, koje će te poslove obavljati na osnovu dozvole koju će izdavati Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. Također, propisan je i zdravstveni nadzor, odnosno poslovi specifične zdravstvene zaštite radnika. Propisano je da poslodavac posebno osigurava od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove s povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeđenja naknade štete, u skladu sa zakonom.

Predviđeno je da će odredbe ovog zakona biti primjenjivane i na pripadnike Oružanih snaga i policijske službenike, do donošenja posebnih propisa, osim u slučaju da su odredbe ovog zakona u suprotnosti s propisima koji regulišu službu u Oružanim snagama i policiji. Kada je u pitanju određena tehnička dokumentacija, propisano je da poslodavac ne može staviti u promet ili upotrebu sredstva za rad ili opasne materije ukoliko ne pribavi uputstva za sigurnu upotrebu i rukovanje. Predviđeno je da inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog zakona vrše nadležne inspekcije. U tom smislu, propisano je postupanje nadležnih inspektora, kao i kaznene odredbe za slučaj neizvršavanja obaveza u skladu sa ovim zakonom. O ovom zakonu postignut je visok stepen saglasnosti svih uključenih aktera, te njegovo usvajanje predstavlja nastavak reforme radnog zakonodavstva u Federaciji BiH. S ciljem popune primjene zakona bit će donesen veći broj provedbenih akata.

Također, i poslodavci su dužni u roku od 12 mjeseci donijeti odgovarajuće podzakonske akte. Primjena ovog zakona će generalno unaprijediti oblast zaštite na radu u FBiH, te konkretno doprinijeti sprječavanju nastanka povreda na radu i profesionalnih oboljenja na svakom radnom mjestu. To će i dodatno doprinijeti ostvarivanju cilja ovog zakona, a to je osiguranje takvih uslova na radu kojima u najvećoj mogućoj mjeri biti smanjeni rizici na radu i i postignuti uslovi koji stvaraju pretpostavku za puno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje radnika, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.