Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski praznik. Njime kršćani slave jednu od centralnih dogmi vjere, Isusovo uskrsnuće.

Na području bivše Jugoslavije, Uskrs je naziv za ovaj praznik kod rimokatolika, dok ga pravoslavni vjernici nazivaju Vaskrs.

Uskrs pada u nedjelju, međutim praznik traje duže, jer pripreme i obilježavanje Uskrsa počinju još u četvrtak uvečer večernjom misom.

Pripreme za Uskrs i u zapadnom i u istočnom kršćanstvu počinju korizmom. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica (Velika sedmica), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu prije uskršnje nedelje, što čini sveto trodnevlje. Prema kršćanskom vjerovanju Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Na Veliki četvrtak nema dnevnih misa, nego jedna večernja misa. Ta večernja misa u četvrtak vuče korijenje još od jevrejskog načina računanja praznika, kod kojih su se veliki praznici počinjali slaviti večer ranije. Potom slijedi Veliki petak, a onda Velika subota koja prolazi u šutnji crkve, da bi uvečer uslijedilo Uskršnje bdijenje.

Uskrs vjernicima predstavlja najočitije svjedočanstvo Kristova božanstva i ujedno zalog uskrsnuća za vječni život. Kao središnji blagdan crkvene godine, Uskrs se slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.

Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče porijeklo u židovskom blagdanu Pesahu, to jest Pashi. I dok su Židovi Pashom slavili čudesna Božja djela, koja je on pokazao posebno izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo uskrsnuće, to jest prijelaz iz smrti u život.

Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja koji se odnose na taj najvažniji kršćanski blagdan.

Radio ZENIT i portal Zenit.ba upućuje iskrene čestitke svima koji slave povodom nastupajućeg praznika.

Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski praznik. Njime kršćani slave jednu od centralnih dogmi vjere, Isusovo uskrsnuće.

Na području bivše Jugoslavije, Uskrs je naziv za ovaj praznik kod rimokatolika, dok ga pravoslavni vjernici nazivaju Vaskrs.

Uskrs pada u nedjelju, međutim praznik traje duže, jer pripreme i obilježavanje Uskrsa počinju još u četvrtak uvečer večernjom misom.

Pripreme za Uskrs i u zapadnom i u istočnom kršćanstvu počinju korizmom. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica (Velika sedmica), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu prije uskršnje nedelje, što čini sveto trodnevlje. Prema kršćanskom vjerovanju Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Na Veliki četvrtak nema dnevnih misa, nego jedna večernja misa. Ta večernja misa u četvrtak vuče korijenje još od jevrejskog načina računanja praznika, kod kojih su se veliki praznici počinjali slaviti večer ranije. Potom slijedi Veliki petak, a onda Velika subota koja prolazi u šutnji crkve, da bi uvečer uslijedilo Uskršnje bdijenje.

Uskrs vjernicima predstavlja najočitije svjedočanstvo Kristova božanstva i ujedno zalog uskrsnuća za vječni život. Kao središnji blagdan crkvene godine, Uskrs se slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.

Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče porijeklo u židovskom blagdanu Pesahu, to jest Pashi. I dok su Židovi Pashom slavili čudesna Božja djela, koja je on pokazao posebno izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo uskrsnuće, to jest prijelaz iz smrti u život.

Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja koji se odnose na taj najvažniji kršćanski blagdan.

Radio ZENIT i portal Zenit.ba upućuje iskrene čestitke svima koji slave povodom nastupajućeg praznika.