Ekološki protesti u Srbiji protiv međunarodne korporacije Rio Tinto i planiranog rudarenja litija dobivaju sve veći zamah, organizatori su za sljedeći vikend najavili mirne skupove i blokade cesta u najmanja 30 gradova, a istraživanja pokazuju da ih podupire i oko 14 posto pristaša vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).

Nakon što je prošle subote tisuće ljudi na sat vremena zapriječilo prometnice u više gradova i blokiralo autocestu Niš-Beograd-Zagreb, predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je da su protesti kršenje zakona i udar na ustavne slobode i slobodu kretanja, a premijerka Ana Brnabić i ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin nazvali su ih “fašizmom”.

Napetosti i incidente na rubu ozbiljnijih sukoba potaknule su skupine maskiranih mladića napadajući demonstrante, u Šapcu je na njih krenuo bager kojim je upravljao pristaša SNS-a, što je završilo tučnjavom u koju su se umiješali maskirani mladići s letvama i gumenim čekićima. Vlast je stala u njihovu obranu nazivajući to pobunom ljudi kojima je onemogućena sloboda kretanja.

Suočen s većim valom nezadovoljstva, srbijanski predsjednik u srijedu navečer u obraćanju javnosti poručio je da “Srbija nikada neće biti u bilo kakvom građanskom ratu” i najavio da policija ne predstojećem protestu neće intervenirati osim ako budu “ugroženi ljudski životi imovina i institucije”, prenosi Hina.

– Ne pada mi na pamet da slušam ulicu i da služim ulici – rekao je Vučić i ustvrdio da je Rio Tinto “dovela prethodna vlast” te da je u Memorandumu o razumijevanju, koji je potpisala vlada Ane Brnabić 2017. navedena spremnost obje strane da u projektu istraživanja litija surađuju “bez bilo kakve pravne obveze i odgovornosti bilo koje strane”.

On je poručio da je litij “važan za Srbiju” i naglasio da će “prvi biti protiv projekta” ako ne bude zadovoljan studijom o izvedivosti eksploatacije litija.

Istraživanja javnog mišljenja koja je u posljednja četiri mjeseca proveo neovisni Istraživačko-izdavački centar Demostat pokazuju da je “politička boja ekoloških protesta vidljiva na osnovu toga što ih podržava 14 posto pristaša Srpske napredne stranke i sličnih”.

Na drugoj strani je 68 posto pristaša oporbene koalicije oko Stranke slobode i pravde i drugih, među kojima je 65 posto pristalica zeleno-lijeve koalicije.

Sociolog i istraživač Demostata Srećko Mihailović izjavio je u četvrtak za beogradski tjednik “Vreme” kako “punu pozornost treba obratiti na politički potencijal podrške ekološkim protestima”, jer činjenica da ih “podržava dvije petine Beograđana i nešto više od trećine građana Srbije, kao i svaki sedmi pristaša vladajućih stranaka, nije zanemariva”.

Da protesti, po ocjeni Demostata, imaju sve vidljiviju “političku boju”, potvrđuju i sve glasniji zahtjevi iz korpusa konzervativnih i nacionalno orijentiranih stranaka, pokreta i koalicija da se odustane od projekta eksploatiranja i prerade rude litija.

Zahtjevima za obustavu projekta pridružili su se pokret Dveri Boška Obradovića, koalicija NADA u kojoj su Demokratska stranka Srbije, Pokret obnove kraljevine Jugoslavije i još dvadesetak organizacija koji ukazuju na moguće pogubne posljedice projekta rudarenja i proizvodnje litija po prirodu i sustavno uništavanje okoliša na području Jadra kod Loznice i Valjeva, te u još nekim krajevima  zapadne i središnje Srbije.

Proteste je pokrenuo pokret Ekološki ustanak koji okuplja desetak nevladinih udruga i organizacija, a vladajuće stranke optužuju ih za političke ambicije i pokušaj svrgavanja s vlasti Aleksandra Vučića.

Ekološki protesti u Srbiji protiv međunarodne korporacije Rio Tinto i planiranog rudarenja litija dobivaju sve veći zamah, organizatori su za sljedeći vikend najavili mirne skupove i blokade cesta u najmanja 30 gradova, a istraživanja pokazuju da ih podupire i oko 14 posto pristaša vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).

Nakon što je prošle subote tisuće ljudi na sat vremena zapriječilo prometnice u više gradova i blokiralo autocestu Niš-Beograd-Zagreb, predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je da su protesti kršenje zakona i udar na ustavne slobode i slobodu kretanja, a premijerka Ana Brnabić i ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin nazvali su ih “fašizmom”.

Napetosti i incidente na rubu ozbiljnijih sukoba potaknule su skupine maskiranih mladića napadajući demonstrante, u Šapcu je na njih krenuo bager kojim je upravljao pristaša SNS-a, što je završilo tučnjavom u koju su se umiješali maskirani mladići s letvama i gumenim čekićima. Vlast je stala u njihovu obranu nazivajući to pobunom ljudi kojima je onemogućena sloboda kretanja.

Suočen s većim valom nezadovoljstva, srbijanski predsjednik u srijedu navečer u obraćanju javnosti poručio je da “Srbija nikada neće biti u bilo kakvom građanskom ratu” i najavio da policija ne predstojećem protestu neće intervenirati osim ako budu “ugroženi ljudski životi imovina i institucije”, prenosi Hina.

– Ne pada mi na pamet da slušam ulicu i da služim ulici – rekao je Vučić i ustvrdio da je Rio Tinto “dovela prethodna vlast” te da je u Memorandumu o razumijevanju, koji je potpisala vlada Ane Brnabić 2017. navedena spremnost obje strane da u projektu istraživanja litija surađuju “bez bilo kakve pravne obveze i odgovornosti bilo koje strane”.

On je poručio da je litij “važan za Srbiju” i naglasio da će “prvi biti protiv projekta” ako ne bude zadovoljan studijom o izvedivosti eksploatacije litija.

Istraživanja javnog mišljenja koja je u posljednja četiri mjeseca proveo neovisni Istraživačko-izdavački centar Demostat pokazuju da je “politička boja ekoloških protesta vidljiva na osnovu toga što ih podržava 14 posto pristaša Srpske napredne stranke i sličnih”.

Na drugoj strani je 68 posto pristaša oporbene koalicije oko Stranke slobode i pravde i drugih, među kojima je 65 posto pristalica zeleno-lijeve koalicije.

Sociolog i istraživač Demostata Srećko Mihailović izjavio je u četvrtak za beogradski tjednik “Vreme” kako “punu pozornost treba obratiti na politički potencijal podrške ekološkim protestima”, jer činjenica da ih “podržava dvije petine Beograđana i nešto više od trećine građana Srbije, kao i svaki sedmi pristaša vladajućih stranaka, nije zanemariva”.

Da protesti, po ocjeni Demostata, imaju sve vidljiviju “političku boju”, potvrđuju i sve glasniji zahtjevi iz korpusa konzervativnih i nacionalno orijentiranih stranaka, pokreta i koalicija da se odustane od projekta eksploatiranja i prerade rude litija.

Zahtjevima za obustavu projekta pridružili su se pokret Dveri Boška Obradovića, koalicija NADA u kojoj su Demokratska stranka Srbije, Pokret obnove kraljevine Jugoslavije i još dvadesetak organizacija koji ukazuju na moguće pogubne posljedice projekta rudarenja i proizvodnje litija po prirodu i sustavno uništavanje okoliša na području Jadra kod Loznice i Valjeva, te u još nekim krajevima  zapadne i središnje Srbije.

Proteste je pokrenuo pokret Ekološki ustanak koji okuplja desetak nevladinih udruga i organizacija, a vladajuće stranke optužuju ih za političke ambicije i pokušaj svrgavanja s vlasti Aleksandra Vučića.