Markus Söder, Manfred Weber, Mikuláš Bek, Alain Terrenoire, Pavo Barišić i Bernd Posselt govorili su na paneuropskom kongresu održanom u Nürnbergu i Ronspergu. Više od 120 sudionika iz 18 europskih zemalja okupilo se protekloga vikenda u njemačkom gradu Nürnbergu i dvorcu Poběžovice/Ronsperg u Češkoj na 48. Paneuropskim danima koje su organizirali Njemačka paneuropska unija i Češka paneuropska unija.

Ovogodišnji paneuropski skup održava se u godini jubileja kada Paneuropska unija, kao najstarija organizacija koja promiče zajedništvo europskih zemalja i naroda, obilježava 100 godina svojega djelovanja.

Paneuropljani su se na ovom skupu posebno prisjetili svojega osnivača grofa Richarda von Coudenhove-Kalergia.

Potaknut nedaćama što ih je donio Prvi svjetski rat on je 1922. utemeljio paneuropski pokret i okupio veliki krug pristaša.

Njegove ideje o potrebi stvaranja jake Europe, zajednice europskih država i naroda, ali i ideje njegova nasljednika nadvojvode Otta von Habsburga danas su isto toliko aktualne kao što su bile prije 100 godina, a upravo na tim idejama stvorena je današnja Europska unija.

Na ovogodišnjem skupu govorili su bavarski premijer Markus Söder, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber, češki ministar za europske poslove Mikuláš Bek, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije Pavo Barišić, predsjednik Njemačke paneuropske unije i bivši zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt te mnogi drugi.

Premijer Markus Söder, koji je ovih dana i domaćin sastanka skupine G7, odao je priznanje Paneuropskoj uniji povodom stote obljetnice kao “prvog i najjačeg mirovnog pokreta koji imamo”.

-Ideje koje je proizvela Paneuropska unija, u sadašnjim vremenima kada se demokracije klimaju, relevantnije su nego ikad. Europa se mora stabilizirati i zadržati svoju privlačnost i to prije nego što ničim izazvan rat i agresije Rusije na Ukrajinu ugroze našu slobodu. Ne samo što Rusija ne smije dobiti ovaj rat – nego štoviše, Ukrajina ga mora dobiti – kazao je Söder.

Bavarski šef vlade naglasio je da podržava predanost Paneuropske unije zapadnom Balkanu, koji je bio zastupljen na ovoj svečanosti s brojnim izaslanstvima.

– Ova regija pripada nama i mora se uskoro integrirati. Sjeverna Makedonija i Albanija trebaju jasnu perspektivu, kao i Bosna i Hercegovina. Srbija mora odlučiti želi li biti s nama ili ne – zaključio je Söder.

Čelnik EPP-a Manfred Weber kazao je kako nakon što su Ukrajina i Moldavija dobile status zemalja kandidata za EU „ne smijemo sjediti i govoriti da ste dobro došli, već moramo oživjeti svoja obećanja“.

– Rat Rusije protiv Ukrajine rat je protiv slobode Ukrajine, Bjelorusije, ali i slobode u vlastitoj zemlji. Kada je kći Alekseja Navaljnoga primila nagradu Saharov u našem Europskom parlamentu za svojega zatočenog oca, rekla nam je: I u Rusiji ima mladih ljudi koji bi željeli živjeti poput vas.“

Weber je kritizirao izostanak odlučnijih zaključaka na nedavnom „malom summitu“ u Bruxellesu o zapadnom Balkanu i pozvao je na brže pregovore o priključenju tih zemalja.

Češki ministar Mikuláš Bek pozvao je na pristupanje zemalja zapadnoga Balkana EU-u.

On je, kao i bavarski premijer, naglasio važnost statusa kandidata Ukrajine za članstvo u EU.

Bernd Posselt naglasio je da bez obzira na ponosnu stogodišnju povijest Paneurope „nemamo pravo oslanjati se na velike uspjehe prošlosti, već moramo energično i prekogranično umrežiti naše ideje i učiniti ih temeljem europske politike”.

Posselt je kao najveći trenutačni izazov za Paneuropsku uniju naveo euroazijski pokret Vladimira Putina i njegova ideologa Aleksandra Dugana, koji ima za cilj dominaciju Moskve na prostoru od Vladivostoka do Lisabona.

– Razumno susjedstvo između Europe i Rusije imat ćemo samo kada Putin i njegov režim budu svrgnuti te kada se u Rusiji dogodi temeljna i sustavna promjena – kazao je Posselt.

Međunarodni paneuropski predsjednik Alain Terrenoire upozorio je da se „ne smijemo oslanjati isključivo na SAD i NATO“.

– Europa mora biti svjetska sila i utjecati na globalna politička kretanja. To uključuje i prevladavanje rascjepkane obrambene politike 27 zemalja i gradnju zajedničke sigurnosne i vojne politike. Ovaj rat, koji je još jednom pogodio Europu, katastrofa je ne samo za ukrajinski narod, već i za sve Europljane koji su vjerovali da je mir zajamčen na našem kontinentu. Naš odgovor s nevjerojatnim otporom ukrajinskog naroda, pod vodstvom hrabrog predsjednika, mora biti isti kao što je bio 1945. – kazao je između ostaloga Terrenoire.

Barišić je stava da status zemlje kandidata treba dobiti i Bosna i Hercegovina po istim kriterijima po kojima su status dobile Ukrajina i Moldavija.

– Bosna i Hercegovina uzaludno čeka i to je nepravedno. Ne dopustimo da se odugovlači proces proširenja Europske unije na zemlje jugoistočne Europe – kazao je glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije Pavo Barišić.

Osvrnuo se također na rat u Ukrajini.

-Brutalna velikoruska invazija na Ukrajinu, nadamo se, otvorila je oči i onima koji ni nakon velikosrpske agresije na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo nisu shvatili da su osvajački ratovi i nasilne promjene granica u Europi mogući i danas – naglasio je Barišić.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uputila je sudionicima skupa pismo u kojem je Paneuropsku uniju nazvala “vrlo posebnim europskim udruženjem”, koje je prvo izrodilo ideju demokratske federacije svih europskih država i time usidrilo ideje Vijeća Europe i Europskoga parlamenta.

Paneuropska unija najstariji pokret za ujedinjenje Europe danas ima organizacije u 28 europskih država.

Više desetaka zastupnika Europskoga parlamenta i predstavnici drugih tijela EU ujedno su članovi paneuropskih organizacija. Paneuropljani se nalaze i na mnogim drugim važnim dužnostima na kojima djeluju u proeuropskom i paneuropskom duhu.

Markus Söder, Manfred Weber, Mikuláš Bek, Alain Terrenoire, Pavo Barišić i Bernd Posselt govorili su na paneuropskom kongresu održanom u Nürnbergu i Ronspergu. Više od 120 sudionika iz 18 europskih zemalja okupilo se protekloga vikenda u njemačkom gradu Nürnbergu i dvorcu Poběžovice/Ronsperg u Češkoj na 48. Paneuropskim danima koje su organizirali Njemačka paneuropska unija i Češka paneuropska unija.

Ovogodišnji paneuropski skup održava se u godini jubileja kada Paneuropska unija, kao najstarija organizacija koja promiče zajedništvo europskih zemalja i naroda, obilježava 100 godina svojega djelovanja.

Paneuropljani su se na ovom skupu posebno prisjetili svojega osnivača grofa Richarda von Coudenhove-Kalergia.

Potaknut nedaćama što ih je donio Prvi svjetski rat on je 1922. utemeljio paneuropski pokret i okupio veliki krug pristaša.

Njegove ideje o potrebi stvaranja jake Europe, zajednice europskih država i naroda, ali i ideje njegova nasljednika nadvojvode Otta von Habsburga danas su isto toliko aktualne kao što su bile prije 100 godina, a upravo na tim idejama stvorena je današnja Europska unija.

Na ovogodišnjem skupu govorili su bavarski premijer Markus Söder, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber, češki ministar za europske poslove Mikuláš Bek, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije Pavo Barišić, predsjednik Njemačke paneuropske unije i bivši zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt te mnogi drugi.

Premijer Markus Söder, koji je ovih dana i domaćin sastanka skupine G7, odao je priznanje Paneuropskoj uniji povodom stote obljetnice kao “prvog i najjačeg mirovnog pokreta koji imamo”.

-Ideje koje je proizvela Paneuropska unija, u sadašnjim vremenima kada se demokracije klimaju, relevantnije su nego ikad. Europa se mora stabilizirati i zadržati svoju privlačnost i to prije nego što ničim izazvan rat i agresije Rusije na Ukrajinu ugroze našu slobodu. Ne samo što Rusija ne smije dobiti ovaj rat – nego štoviše, Ukrajina ga mora dobiti – kazao je Söder.

Bavarski šef vlade naglasio je da podržava predanost Paneuropske unije zapadnom Balkanu, koji je bio zastupljen na ovoj svečanosti s brojnim izaslanstvima.

– Ova regija pripada nama i mora se uskoro integrirati. Sjeverna Makedonija i Albanija trebaju jasnu perspektivu, kao i Bosna i Hercegovina. Srbija mora odlučiti želi li biti s nama ili ne – zaključio je Söder.

Čelnik EPP-a Manfred Weber kazao je kako nakon što su Ukrajina i Moldavija dobile status zemalja kandidata za EU „ne smijemo sjediti i govoriti da ste dobro došli, već moramo oživjeti svoja obećanja“.

– Rat Rusije protiv Ukrajine rat je protiv slobode Ukrajine, Bjelorusije, ali i slobode u vlastitoj zemlji. Kada je kći Alekseja Navaljnoga primila nagradu Saharov u našem Europskom parlamentu za svojega zatočenog oca, rekla nam je: I u Rusiji ima mladih ljudi koji bi željeli živjeti poput vas.“

Weber je kritizirao izostanak odlučnijih zaključaka na nedavnom „malom summitu“ u Bruxellesu o zapadnom Balkanu i pozvao je na brže pregovore o priključenju tih zemalja.

Češki ministar Mikuláš Bek pozvao je na pristupanje zemalja zapadnoga Balkana EU-u.

On je, kao i bavarski premijer, naglasio važnost statusa kandidata Ukrajine za članstvo u EU.

Bernd Posselt naglasio je da bez obzira na ponosnu stogodišnju povijest Paneurope „nemamo pravo oslanjati se na velike uspjehe prošlosti, već moramo energično i prekogranično umrežiti naše ideje i učiniti ih temeljem europske politike”.

Posselt je kao najveći trenutačni izazov za Paneuropsku uniju naveo euroazijski pokret Vladimira Putina i njegova ideologa Aleksandra Dugana, koji ima za cilj dominaciju Moskve na prostoru od Vladivostoka do Lisabona.

– Razumno susjedstvo između Europe i Rusije imat ćemo samo kada Putin i njegov režim budu svrgnuti te kada se u Rusiji dogodi temeljna i sustavna promjena – kazao je Posselt.

Međunarodni paneuropski predsjednik Alain Terrenoire upozorio je da se „ne smijemo oslanjati isključivo na SAD i NATO“.

– Europa mora biti svjetska sila i utjecati na globalna politička kretanja. To uključuje i prevladavanje rascjepkane obrambene politike 27 zemalja i gradnju zajedničke sigurnosne i vojne politike. Ovaj rat, koji je još jednom pogodio Europu, katastrofa je ne samo za ukrajinski narod, već i za sve Europljane koji su vjerovali da je mir zajamčen na našem kontinentu. Naš odgovor s nevjerojatnim otporom ukrajinskog naroda, pod vodstvom hrabrog predsjednika, mora biti isti kao što je bio 1945. – kazao je između ostaloga Terrenoire.

Barišić je stava da status zemlje kandidata treba dobiti i Bosna i Hercegovina po istim kriterijima po kojima su status dobile Ukrajina i Moldavija.

– Bosna i Hercegovina uzaludno čeka i to je nepravedno. Ne dopustimo da se odugovlači proces proširenja Europske unije na zemlje jugoistočne Europe – kazao je glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije Pavo Barišić.

Osvrnuo se također na rat u Ukrajini.

-Brutalna velikoruska invazija na Ukrajinu, nadamo se, otvorila je oči i onima koji ni nakon velikosrpske agresije na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo nisu shvatili da su osvajački ratovi i nasilne promjene granica u Europi mogući i danas – naglasio je Barišić.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uputila je sudionicima skupa pismo u kojem je Paneuropsku uniju nazvala “vrlo posebnim europskim udruženjem”, koje je prvo izrodilo ideju demokratske federacije svih europskih država i time usidrilo ideje Vijeća Europe i Europskoga parlamenta.

Paneuropska unija najstariji pokret za ujedinjenje Europe danas ima organizacije u 28 europskih država.

Više desetaka zastupnika Europskoga parlamenta i predstavnici drugih tijela EU ujedno su članovi paneuropskih organizacija. Paneuropljani se nalaze i na mnogim drugim važnim dužnostima na kojima djeluju u proeuropskom i paneuropskom duhu.