U drugoj godini COVID-19 krize otpornost i brzina oporavka privatnog sektora i ekonomije Bosne i Hercegovine su iznenadili svojom snagom. BiH, kao i sve zemlje Evrope, prolazi kroz četvrti val pandemije. Iako imamo najnižu stopu vakcinacije u Evropi od svega 26%, podaci ukazuju da je BiH, uz Bjelorusiju i Albaniju, zemlja iz Centralne i Istočne Evrope koja ima najniži nivo dnevno zaraženih na stotinu hiljada stanovnika.

Ujedno, to su zemlje sa najblažim restriktivnim mjerama tokom trećeg i četvrtog vala uslijed ograničenih finansijskih mogućnosti podrške u slučaju zatvaranja ekonomije.

Navedeno je rezultiralo visokim udjelom preboljelih od COVID-19, te nažalost i najvišom stopom smrtnosti u Evropi od 5% u našoj zemlji.

– Do sada dostupni podaci ukazuju da je oporavak realne ekonomije u 2021. godini bio veoma snažan bez obzira na visok nivo neizvjesnosti. Već u prvom kvartalu bh. ekonomija je izašla iz recesije uz rast BDP-a od 2,5% yoy, nakon čega je uslijedila snažna dinamika ključnih generatora ekonomske aktivnosti, vođena ne samo niskim baznim efektom od 2020. godine, već i široko rasprostranjenim oporavkom osnovnih kategorija BDP-a, rezultirajući rekordnom dvocifrenom stopom rasta BDP-a u drugom kvartalu od 11,6% yoy. Tokom drugog kvartala, zabilježen je impresivan oporavak izvoza roba i usluga od čak 51,3% yoy, te izvozno orjentisane industrijske proizvodnje sa rastom od nevjerovatnih 19,6% nakon dvije godine recesijkih trendova. Liberalizacija epidemioloških mjera i suzbijanje trećeg vala corona virusa su u drugom kvartalu rezultirali dugoočekivanim snažnim oporavkom potrošnje domaćinstava od čak 13,2%, nakon negativnog trenda iz 2020. i slabije dinamike u prvom kvartalu. Podaci o kretanju BDP-a u drugom kvartalu su ukazali da će 2021. godina biti rekordna u smislu ekonomskog oporavka uz dostizanje pred-pandemijskih nivoa već sredinom godine, na bazi čega smo projicirali ukupni rast u ovoj godini od 5,8% yoy. Usporavanje pozitivne dinamike u trećem i četvrtom kvartalu se pokazalo slabijim od očekivanog, te postoji mogućnost revizije prognoze naviše nakon objave kretanja BDP-a za treći kvartal – istakli su iz Odjela za istraživanja i savjetovanje Raiffeisen banke u BiH.

Treći i početak četvrtog kvartala donose snažne dvocifrene stope rasta vanjskotrgovinske razmjene, te s oktobrom neočekivano snažan rast indeksa maloprodaje od 18,4% yoy. Isti period karakterisala je povoljna dinamika kretanja radne snage što je rezultiralo padom ILO stope nezaposlenosti na 16,4% u trećem kvartalu uz stabilan rast plata od 3,6% yoy.

Prosječna neto plata je u drugom kvartalu prešla granicu od 1.000 KM, uz nastavak povoljnog trenda. Agencija za statistiku BiH, od 01.01.2021. godine redovno objavljuje kvartalne ankete i podatke prema kojima se u 2021. očekuje stopa nezaposlenosti na nivou 16%, te 14% u 2022. godini (u skladu sa novom ILO metodologijom usklađenom sa Regulativom Evropskog parlamenta i Vijeća). Inflatorni pritisci su intenzivirani u trećem kvartalu uslijed rasta cijena energenata i uvoznih kategorija hrane i pića koji čine preko 30% indeksa potrošačke korpe BiH. Samim tim prognoza rasta potrošačkih cijena je s oktobarskim podacima revidirana na 1,5% yoy u 2021. godini.

– U 2022. godini očekujemo nastavak solidnog oporavka od 3,8% yoy koji će biti predvođen izvozno orijentisanom industrijom, snažnim impulsom u sferi maloprodaje vođenim oporavkom privatne potrošnje i investicija, te pozitivnim kretanjima građevinskog sektora. Najveći rizici po navedeni scenario su pogoršanje COVID-19 krize širenjem omikron soja, te posljednja dešavanja vezana za najdublju političku krizu nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Očekujemo i dalje ubrzan nivo inflacije u prvoj polovini godine, nakon čega slijedi stabilizacija i nivo inflacije od 2,2% yoy – navode analitičari Raiffeisen banke.

U drugoj godini COVID-19 krize otpornost i brzina oporavka privatnog sektora i ekonomije Bosne i Hercegovine su iznenadili svojom snagom. BiH, kao i sve zemlje Evrope, prolazi kroz četvrti val pandemije. Iako imamo najnižu stopu vakcinacije u Evropi od svega 26%, podaci ukazuju da je BiH, uz Bjelorusiju i Albaniju, zemlja iz Centralne i Istočne Evrope koja ima najniži nivo dnevno zaraženih na stotinu hiljada stanovnika.

Ujedno, to su zemlje sa najblažim restriktivnim mjerama tokom trećeg i četvrtog vala uslijed ograničenih finansijskih mogućnosti podrške u slučaju zatvaranja ekonomije.

Navedeno je rezultiralo visokim udjelom preboljelih od COVID-19, te nažalost i najvišom stopom smrtnosti u Evropi od 5% u našoj zemlji.

– Do sada dostupni podaci ukazuju da je oporavak realne ekonomije u 2021. godini bio veoma snažan bez obzira na visok nivo neizvjesnosti. Već u prvom kvartalu bh. ekonomija je izašla iz recesije uz rast BDP-a od 2,5% yoy, nakon čega je uslijedila snažna dinamika ključnih generatora ekonomske aktivnosti, vođena ne samo niskim baznim efektom od 2020. godine, već i široko rasprostranjenim oporavkom osnovnih kategorija BDP-a, rezultirajući rekordnom dvocifrenom stopom rasta BDP-a u drugom kvartalu od 11,6% yoy. Tokom drugog kvartala, zabilježen je impresivan oporavak izvoza roba i usluga od čak 51,3% yoy, te izvozno orjentisane industrijske proizvodnje sa rastom od nevjerovatnih 19,6% nakon dvije godine recesijkih trendova. Liberalizacija epidemioloških mjera i suzbijanje trećeg vala corona virusa su u drugom kvartalu rezultirali dugoočekivanim snažnim oporavkom potrošnje domaćinstava od čak 13,2%, nakon negativnog trenda iz 2020. i slabije dinamike u prvom kvartalu. Podaci o kretanju BDP-a u drugom kvartalu su ukazali da će 2021. godina biti rekordna u smislu ekonomskog oporavka uz dostizanje pred-pandemijskih nivoa već sredinom godine, na bazi čega smo projicirali ukupni rast u ovoj godini od 5,8% yoy. Usporavanje pozitivne dinamike u trećem i četvrtom kvartalu se pokazalo slabijim od očekivanog, te postoji mogućnost revizije prognoze naviše nakon objave kretanja BDP-a za treći kvartal – istakli su iz Odjela za istraživanja i savjetovanje Raiffeisen banke u BiH.

Treći i početak četvrtog kvartala donose snažne dvocifrene stope rasta vanjskotrgovinske razmjene, te s oktobrom neočekivano snažan rast indeksa maloprodaje od 18,4% yoy. Isti period karakterisala je povoljna dinamika kretanja radne snage što je rezultiralo padom ILO stope nezaposlenosti na 16,4% u trećem kvartalu uz stabilan rast plata od 3,6% yoy.

Prosječna neto plata je u drugom kvartalu prešla granicu od 1.000 KM, uz nastavak povoljnog trenda. Agencija za statistiku BiH, od 01.01.2021. godine redovno objavljuje kvartalne ankete i podatke prema kojima se u 2021. očekuje stopa nezaposlenosti na nivou 16%, te 14% u 2022. godini (u skladu sa novom ILO metodologijom usklađenom sa Regulativom Evropskog parlamenta i Vijeća). Inflatorni pritisci su intenzivirani u trećem kvartalu uslijed rasta cijena energenata i uvoznih kategorija hrane i pića koji čine preko 30% indeksa potrošačke korpe BiH. Samim tim prognoza rasta potrošačkih cijena je s oktobarskim podacima revidirana na 1,5% yoy u 2021. godini.

– U 2022. godini očekujemo nastavak solidnog oporavka od 3,8% yoy koji će biti predvođen izvozno orijentisanom industrijom, snažnim impulsom u sferi maloprodaje vođenim oporavkom privatne potrošnje i investicija, te pozitivnim kretanjima građevinskog sektora. Najveći rizici po navedeni scenario su pogoršanje COVID-19 krize širenjem omikron soja, te posljednja dešavanja vezana za najdublju političku krizu nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Očekujemo i dalje ubrzan nivo inflacije u prvoj polovini godine, nakon čega slijedi stabilizacija i nivo inflacije od 2,2% yoy – navode analitičari Raiffeisen banke.