Evropska unija bi se trebala proširiti na cijeli Zapadni Balkan do kraja decenije, prema prijedlogu predsjedavajuće zemlje bloka koji je zaprepastio ostale zemlje članice uoči samita sljedeće sedmice.

Ideju o brzom ulasku zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Srbiju u EU, u petak je iznijela Slovenija. To dolazi uoči sastanka lidera EU-a na kojem će se razgovarati o proširenju Unije koja broji 27 članica.

Prijedlog, dat na sastanku ambasadora u Briselu, zaprepastio je ostale zemlje članice, a neki su ga opisali kao potpuno nerealan s obzirom na ekonomske i političke izazove u regiji.

Proširenje je vrlo osjetljivo pitanje za EU, koja je podijeljena oko potrebe i brzine kojom bi zemljama trebalo dozvoliti ulazak u blok. Ali, Unija je pod pritiskom da nastavi pregovore o pridruživanju sa balkanskim zemljama koje se također “udvaraju” bližim vezama s Kinom i Rusijom, piše Financial Times.

EU je dodala 13 država članica između 2004. i 2013. u brzoj ekspanziji. Nakon toga, Jean-Claude Juncker, bivši predsjednik Evropske komisije, obećao je da više neće biti prijema do 2019. godine, no zemlje podnosioci zahtjeva postaju sve nestrpljivije.

Lideri svih država članica EU-a i šest zemalja zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije prisustvovat će samitu u srijedu. Diplomate iz država članica koje žele da Brisel ubrza pregovore sa zapadnim Balkanom – uglavnom sa istoka i juga bloka – zalažu se za “ambiciozan” jezik prilikom stupanja na samit, ali su priznali da bi zadati rok bio “politički eksplozivan”.

– Treba nam deklaracija. Ovo je vrlo važno, ali ona sa datumom neće biti prihvaćena – rekao je jedan diplomata EU-a.

Dodatno komplikujući stav EU-a prema regionu i izazov integracije u blok, pet država članica – Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija – ne priznaju Kosovo, koje je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije, kao državu.

Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, obišla je Zapadni Balkan uoči samita, ponavljajući svoju podršku zemljama koje uključuju Srbiju da se pridruže Uniji.

No, političari u regiji na ovu temu gledaju s akutnom frustracijom, dok je apetit za daljnje proširenje nizak u nizu većih država članica.

Evropska komisija, koja vodi proces ocjenjivanja napretka ka članstvu u EU, iznijela je stav da bi nacionalne vlade trebale pokrenuti pitanje proširenja s Albanijom i Sjevernom Makedonijom “što je prije moguće”. Dvije zemlje trebale su započeti pregovore o članstvu u EU prošle godine, ali napredak je ostao blokiran nedostatkom jednoglasne podrške država članica.

Slovenačka vlada odbila je dati komentar. Sjeverna Makedonija, jedna od zemalja koje traže pristupanje, istakla je da pozdravlja poticaj koji Slovenija daje pregovorima, dodajući kako je “vrijeme da EU to učini”.

Evropska unija bi se trebala proširiti na cijeli Zapadni Balkan do kraja decenije, prema prijedlogu predsjedavajuće zemlje bloka koji je zaprepastio ostale zemlje članice uoči samita sljedeće sedmice.

Ideju o brzom ulasku zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Srbiju u EU, u petak je iznijela Slovenija. To dolazi uoči sastanka lidera EU-a na kojem će se razgovarati o proširenju Unije koja broji 27 članica.

Prijedlog, dat na sastanku ambasadora u Briselu, zaprepastio je ostale zemlje članice, a neki su ga opisali kao potpuno nerealan s obzirom na ekonomske i političke izazove u regiji.

Proširenje je vrlo osjetljivo pitanje za EU, koja je podijeljena oko potrebe i brzine kojom bi zemljama trebalo dozvoliti ulazak u blok. Ali, Unija je pod pritiskom da nastavi pregovore o pridruživanju sa balkanskim zemljama koje se također “udvaraju” bližim vezama s Kinom i Rusijom, piše Financial Times.

EU je dodala 13 država članica između 2004. i 2013. u brzoj ekspanziji. Nakon toga, Jean-Claude Juncker, bivši predsjednik Evropske komisije, obećao je da više neće biti prijema do 2019. godine, no zemlje podnosioci zahtjeva postaju sve nestrpljivije.

Lideri svih država članica EU-a i šest zemalja zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije prisustvovat će samitu u srijedu. Diplomate iz država članica koje žele da Brisel ubrza pregovore sa zapadnim Balkanom – uglavnom sa istoka i juga bloka – zalažu se za “ambiciozan” jezik prilikom stupanja na samit, ali su priznali da bi zadati rok bio “politički eksplozivan”.

– Treba nam deklaracija. Ovo je vrlo važno, ali ona sa datumom neće biti prihvaćena – rekao je jedan diplomata EU-a.

Dodatno komplikujući stav EU-a prema regionu i izazov integracije u blok, pet država članica – Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija – ne priznaju Kosovo, koje je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije, kao državu.

Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, obišla je Zapadni Balkan uoči samita, ponavljajući svoju podršku zemljama koje uključuju Srbiju da se pridruže Uniji.

No, političari u regiji na ovu temu gledaju s akutnom frustracijom, dok je apetit za daljnje proširenje nizak u nizu većih država članica.

Evropska komisija, koja vodi proces ocjenjivanja napretka ka članstvu u EU, iznijela je stav da bi nacionalne vlade trebale pokrenuti pitanje proširenja s Albanijom i Sjevernom Makedonijom “što je prije moguće”. Dvije zemlje trebale su započeti pregovore o članstvu u EU prošle godine, ali napredak je ostao blokiran nedostatkom jednoglasne podrške država članica.

Slovenačka vlada odbila je dati komentar. Sjeverna Makedonija, jedna od zemalja koje traže pristupanje, istakla je da pozdravlja poticaj koji Slovenija daje pregovorima, dodajući kako je “vrijeme da EU to učini”.