Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je po skraćenom postupku izmjene Zakona o izvršenju budžeta tog kantona za 2020. godinu, čime je omogućeno kreditno zaduženje u iznosu od 42 miliona KM.

Kako je objasnio resorni ministar finansija Josip Lovrić, zaduženje u iznosu od 31 milion KM odnosi se na budžetom za ovu godinu planirano zaduženje za finansiranje budžetskog deficita, a 10.600.000 KM bit će utrošeno za finansiranje projekata Svjetske banke “Energetska efikasnost u BiH“ za Federaciju BiH za period 2020.-2024. godina.

Tim će projektom biti utopljeno novih 28 školskih i univerzitetskih objekata u ZDK-u.

• Sredstva za implementaciju projekata utopljavanja su u stvari sredstva koja mi nećemo ni da dobijemo, nego će Upravni odbor raspisati javni poziv. Mi ćemo samo sudjelovati u povratu tih kredita – kazao je Lovrić, napomenuvši da su “samo dobili listu objekata koji su prošli audit Svjetske banke” te za koje je najisplativije u ovom trenutku uložiti novac za obnovu.

Kanton je, napominje Lovrić, do sada uspješno odgovorio problemima izazvanih pandemijom koronavirusa te su sve svoje obaveze uspješno i na vrijeme isplatili. Najavljuje da neće biti problema da se servisiraju krediti za koje će se zadužiti i današnjim odlukama.

Punjenje budžeta ZDK-a zbog pandemije koronavirusa, istakao je premijer Mirza Ganić, značajno je usporeno, ali je dodao i da to nije problem koji je prouzrokovala njegova vlada.

• Kada smo promatrali prvih šest mjeseci, evidentno je da je 12 posto manje punjenje budžeta shodno planiranom. Kada prevedemo, to je oko 40 miliona KM. Ako se ovakav trend nastavi do kraja 2020. godine, možemo očekivati da će biti umanjeno i do 100 miliona KM, a to su velika finansijska sredstva. Mi imamo ustavne i zakonske obaveze koje trebamo da ispunimo i u tom segment, da bi se osigurala finansijska sredstva, jedini način za osiguranje finansijskih sredstava je kreditno zaduženje – kazao je Ganić.

Kreditno zaduženje za projekte energetske efikasnosti je, dodao je, jako povoljno, jer se radi o kreditu na deset godina i sa grejs periodom od dvije godine te uz povoljnu kamatnu stopu.

-Sa aspekta mladih naraštaja, sa aspekta obrazovanja, to je veoma važna investicija. Ono što je posljedična, da ćemo imati manje zagađenje životne sredine, ali najveći rezultat je što ćemo imati sređene, uljepšane i funkcionalne školske objekte – ističe Ganić.

Većinom glasova usvojen je izvještaj Nadzornog odbora Agencije za privatizaciju ZDK, uz zaključak zamjenika predsjedavajućeg Skupštine ZDK i delegata u Domu naroda FBiH Ive Tadića, da se uradi temeljita analiza stanja u toj agenciji te da se Federaciji BiH uputi zahtjev za izmjenu regulative kojom se određuje svrsishodnost postojanja kantonalnih agencija.

Zastupnici su verificirali i odluku Odbora za javna priznanja ZDK-a o dodjeli javnih priznanja za Dan ZDK-a, 29. augusta kada će na svečanoj sjednici kantonalne skupštine biti uručene Plakete ZDK Mirsadu Čizmu, Šemsudinu Gegiću, Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici, prof. dr. Mahmutu Karaliću i prim. dr. Dželalu Imamoviću.

Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je po skraćenom postupku izmjene Zakona o izvršenju budžeta tog kantona za 2020. godinu, čime je omogućeno kreditno zaduženje u iznosu od 42 miliona KM.

Kako je objasnio resorni ministar finansija Josip Lovrić, zaduženje u iznosu od 31 milion KM odnosi se na budžetom za ovu godinu planirano zaduženje za finansiranje budžetskog deficita, a 10.600.000 KM bit će utrošeno za finansiranje projekata Svjetske banke “Energetska efikasnost u BiH“ za Federaciju BiH za period 2020.-2024. godina.

Tim će projektom biti utopljeno novih 28 školskih i univerzitetskih objekata u ZDK-u.

• Sredstva za implementaciju projekata utopljavanja su u stvari sredstva koja mi nećemo ni da dobijemo, nego će Upravni odbor raspisati javni poziv. Mi ćemo samo sudjelovati u povratu tih kredita – kazao je Lovrić, napomenuvši da su “samo dobili listu objekata koji su prošli audit Svjetske banke” te za koje je najisplativije u ovom trenutku uložiti novac za obnovu.

Kanton je, napominje Lovrić, do sada uspješno odgovorio problemima izazvanih pandemijom koronavirusa te su sve svoje obaveze uspješno i na vrijeme isplatili. Najavljuje da neće biti problema da se servisiraju krediti za koje će se zadužiti i današnjim odlukama.

Punjenje budžeta ZDK-a zbog pandemije koronavirusa, istakao je premijer Mirza Ganić, značajno je usporeno, ali je dodao i da to nije problem koji je prouzrokovala njegova vlada.

• Kada smo promatrali prvih šest mjeseci, evidentno je da je 12 posto manje punjenje budžeta shodno planiranom. Kada prevedemo, to je oko 40 miliona KM. Ako se ovakav trend nastavi do kraja 2020. godine, možemo očekivati da će biti umanjeno i do 100 miliona KM, a to su velika finansijska sredstva. Mi imamo ustavne i zakonske obaveze koje trebamo da ispunimo i u tom segment, da bi se osigurala finansijska sredstva, jedini način za osiguranje finansijskih sredstava je kreditno zaduženje – kazao je Ganić.

Kreditno zaduženje za projekte energetske efikasnosti je, dodao je, jako povoljno, jer se radi o kreditu na deset godina i sa grejs periodom od dvije godine te uz povoljnu kamatnu stopu.

-Sa aspekta mladih naraštaja, sa aspekta obrazovanja, to je veoma važna investicija. Ono što je posljedična, da ćemo imati manje zagađenje životne sredine, ali najveći rezultat je što ćemo imati sređene, uljepšane i funkcionalne školske objekte – ističe Ganić.

Većinom glasova usvojen je izvještaj Nadzornog odbora Agencije za privatizaciju ZDK, uz zaključak zamjenika predsjedavajućeg Skupštine ZDK i delegata u Domu naroda FBiH Ive Tadića, da se uradi temeljita analiza stanja u toj agenciji te da se Federaciji BiH uputi zahtjev za izmjenu regulative kojom se određuje svrsishodnost postojanja kantonalnih agencija.

Zastupnici su verificirali i odluku Odbora za javna priznanja ZDK-a o dodjeli javnih priznanja za Dan ZDK-a, 29. augusta kada će na svečanoj sjednici kantonalne skupštine biti uručene Plakete ZDK Mirsadu Čizmu, Šemsudinu Gegiću, Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici, prof. dr. Mahmutu Karaliću i prim. dr. Dželalu Imamoviću.