U BiH je sve više narodnih kuhinja koje svojim korisnicima osiguravaju obroke.

Javne kuhinje diljem BiH svaki mjesec vode borbu kako opskrbiti najugroženije građane toplim obrokom.

Podrška vlasti nerijetko izostane, a organizacije, koje se bave ovim humanim dijelom posla, oslanjaju se najviše na pomoć dobrih ljudi. Ulogu “hranitelja” sve više preuzimaju udruge, piše Večernji list BiH.

Stručnjaci smatraju da se naša država nalazi na rubu egzistencije, a to su potvrdile i analize relevantnih institucija.

U nešto više od 20 kuhinja diljem zemlje godišnje pripremi se više od tri milijuna obroka za socijalno ugrožene kategorije stanovništva.

Crveni križ od svog postojanja vodi brigu o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. U BiH skoro 17.000 osoba sebi ne može priuštiti obrok.

Prema grubim podacima, u Bosni i Hercegovini se u javnim kuhinjama hrani više od 20.000 ljudi.

Informacije koje dolaze s punktova javnih kuhinja govore da se broj korisnika povećava, ali da se povećava i broj onih koji traži hranu, a koji ne ispunjavaju vrlo često stroga i besmislena pravila centara za socijalni rad.

“Crveni križ Sarajevske županije u Centralnoj kuhinji priprema 1500 obroka dnevno i skroman broj paketa hrane za najugroženije građane. Hrana se vozilima distribuira na 19 punktova, u sedam općina. Korisnici su životno ovisni o pomoći kuhinja jer svakodnevno dobiju toplu kuhanu hranu”, kaže Enaida Višo tajnica Crvenog križa Sarajevske županije.

Prema njezinim riječima, Crveni križ pomaže i onima koji nisu dobili karton u Centru za socijalni rad te i njima pomažu dok to pravo ne ostvare, a ta pravila su često besmislena, tako da netko ne dobije karton zbog samo jednog četvornog metra stana, kojeg ima viška i zbog mirovine koja je, primjerice, veća za jednu konvertibilnu marku od propisane visine.

Nažalost to je u praksi tako, ističe Enaida te dodaje da unatoč tim problemima oni pomažu i takvim osobama jer misija Crvenog križa je humanitarna.

Jedan od problema s kojima se ova organizacija i slične suočavaju jesu financije. Financijski problemi su prisutni jer uvijek imamo više korisnika kojima pomažemo.

Višo ističe da mnogi građani žive na rubu egzistencije, a to je u praksi primjetno što svaki dan dolaze osobe koje traže pomoć u hrani. – Držim da se i ostale humanitarne organizacije u praksi suočavaju s istim i sličnim problemima – ističe tajnica Crvenog križa Sarajevske županije Enaida Višo.

No, ono što, po njezinim riječima, zabrinjava jest činjenica da se pomalo mijenja starosna dob korisnika javnih kuhinja.

Prema njezinim riječima, sve češće mladi ljudi dolaze i traže hranu i sve je više takvih korisnika. Mi skrbimo čak za 450 djece kojoj je potrebna hrana.

Razlozi za siromaštvo leže u činjenici da je došlo do raslojavanja stanovništva, tako da na jednoj strani imamo bogate ljude, a na drugoj je sve više siromašnih dok je srednja klasa potpuno nestala, naglašava Višo. Mladi ljudi odlaze u sve većem broju trbuhom za kruhom. Sve su to razlozi zbog kojih mnogi građani žive na rubu egzistencije.

U BiH je sve više narodnih kuhinja koje svojim korisnicima osiguravaju obroke.

Javne kuhinje diljem BiH svaki mjesec vode borbu kako opskrbiti najugroženije građane toplim obrokom.

Podrška vlasti nerijetko izostane, a organizacije, koje se bave ovim humanim dijelom posla, oslanjaju se najviše na pomoć dobrih ljudi. Ulogu “hranitelja” sve više preuzimaju udruge, piše Večernji list BiH.

Stručnjaci smatraju da se naša država nalazi na rubu egzistencije, a to su potvrdile i analize relevantnih institucija.

U nešto više od 20 kuhinja diljem zemlje godišnje pripremi se više od tri milijuna obroka za socijalno ugrožene kategorije stanovništva.

Crveni križ od svog postojanja vodi brigu o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. U BiH skoro 17.000 osoba sebi ne može priuštiti obrok.

Prema grubim podacima, u Bosni i Hercegovini se u javnim kuhinjama hrani više od 20.000 ljudi.

Informacije koje dolaze s punktova javnih kuhinja govore da se broj korisnika povećava, ali da se povećava i broj onih koji traži hranu, a koji ne ispunjavaju vrlo često stroga i besmislena pravila centara za socijalni rad.

“Crveni križ Sarajevske županije u Centralnoj kuhinji priprema 1500 obroka dnevno i skroman broj paketa hrane za najugroženije građane. Hrana se vozilima distribuira na 19 punktova, u sedam općina. Korisnici su životno ovisni o pomoći kuhinja jer svakodnevno dobiju toplu kuhanu hranu”, kaže Enaida Višo tajnica Crvenog križa Sarajevske županije.

Prema njezinim riječima, Crveni križ pomaže i onima koji nisu dobili karton u Centru za socijalni rad te i njima pomažu dok to pravo ne ostvare, a ta pravila su često besmislena, tako da netko ne dobije karton zbog samo jednog četvornog metra stana, kojeg ima viška i zbog mirovine koja je, primjerice, veća za jednu konvertibilnu marku od propisane visine.

Nažalost to je u praksi tako, ističe Enaida te dodaje da unatoč tim problemima oni pomažu i takvim osobama jer misija Crvenog križa je humanitarna.

Jedan od problema s kojima se ova organizacija i slične suočavaju jesu financije. Financijski problemi su prisutni jer uvijek imamo više korisnika kojima pomažemo.

Višo ističe da mnogi građani žive na rubu egzistencije, a to je u praksi primjetno što svaki dan dolaze osobe koje traže pomoć u hrani. – Držim da se i ostale humanitarne organizacije u praksi suočavaju s istim i sličnim problemima – ističe tajnica Crvenog križa Sarajevske županije Enaida Višo.

No, ono što, po njezinim riječima, zabrinjava jest činjenica da se pomalo mijenja starosna dob korisnika javnih kuhinja.

Prema njezinim riječima, sve češće mladi ljudi dolaze i traže hranu i sve je više takvih korisnika. Mi skrbimo čak za 450 djece kojoj je potrebna hrana.

Razlozi za siromaštvo leže u činjenici da je došlo do raslojavanja stanovništva, tako da na jednoj strani imamo bogate ljude, a na drugoj je sve više siromašnih dok je srednja klasa potpuno nestala, naglašava Višo. Mladi ljudi odlaze u sve većem broju trbuhom za kruhom. Sve su to razlozi zbog kojih mnogi građani žive na rubu egzistencije.