Predsjednik Saveza Roma BiH Dervo Sejdić očekuje od visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da u opusu rada, naročito na usklađivanju Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava i njene provedbe, obavezno “obuhvati uključivanje i nas pripadnika Ostalih, jer nas se tiče”.

U otvorenom pismu Sejdić informira Schmidta da je državljanin i građanin Bosne i Hercegovine, “nisam pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda”.

– Pripadam građanima Bosne i Hercegovine, u okviru ustavne kategorije Ostali, s pravom da biram ali bez prava da budem biran, na poziciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Doma naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine, jer sam Rom.

Tu institucionalnu diskriminaciju Visoko sudsko vijeće evropskog Suda za ljudska prava u Strazburu 22.12.2009. godine, konstatuje u svojoj Presudi i nalaže državi Bosni i Hercegovini da Ustav i Izborni zakon uskladi s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, što je preporuka Vijeća Evrope, Venecijanske komisije i drugih evropskih institucija za zaštitu ljudskih prava i sloboda – ističe.

Kako Sejdić naglašava, u Bosni i Hercegovini, najvećim dijelom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, živi oko 350.000 – 400.000 građana državljana Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, na koje Vi u svojoj izjavi i komentarima zaboravljate odnosno eliminišete kao važan subjekt u Izbornim procesima Bosne i Hercegovine.

– U Vašoj opservaciji Izbornog procesa u Bosni i Hercegovini nijednim gestom niti komentarom niste se osvrnuli na Presudu Evropskog suda za ljudska prava, što bi Vam kao Visokom predstavniku Evropske unije moralo biti i dužnost i obaveza, naročito ako se osvrnete na 14 zahtjeva prema Bosni i Hercegovini, od institucije koju predstavljate.

Diskriminatorski Ustav Bosne i Hercegovine, kad je riječ o izboru člana Prdsjedništva Bosne i Hercegovine navodi/Anex IV Dejtonskog mirovnog sporazuma/Član V Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.

Tu diskriminatorsku odrednicu Ustava treba eliminisati na način da se svim građanima Bosne i Hercegovine omogući kako aktivno tako i pasivno biračko pravo – navodi.

Kako Sejdić ističe, nadalje, diskiriminacija u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, odnosi se na Potpoglavlje B Član 9.12 Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH sastoji se od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije Bosne i Hercegovine (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).

– Tu diskriminatorsku odrednicu Izbornog zakona treba mijenjati tako da pripadnici nekonstitutivnih naroda imaju pravo da budu zastupljeni u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Ja, kao neko ko je personalno involviran i zainteresovan u procesu usklađivanja Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine s Evropskom konvencijom za ljudska prava, najmanje sam od Vas očekivao ovakve, rekao bih nesmotrene izjave i komentare.

Ljudi koji rade u situaciji su da pogriješe, isto tako da svoju grešku i isprave, naknadnom izjavom izvinjenja. Nažalost neke se greške nikad ne mogu ispraviti pa je dobro svesti ih na minimum ili dobro razmisliti prije nego ih se učini.

Od Vas kao legaliste i predstavnika Evropske unije, očekujem da u Vašem opusu rada, naročito rada na usklađivanju Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava i njene provedbe, obavezno obuhvatite uključivanje i nas pripadnika Ostalih, jer nas se tiče – naglasio je Dervo Sejdić u otvorenom pismu Visokom predstavniku Christianu Schmidtu.

Predsjednik Saveza Roma BiH Dervo Sejdić očekuje od visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da u opusu rada, naročito na usklađivanju Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava i njene provedbe, obavezno “obuhvati uključivanje i nas pripadnika Ostalih, jer nas se tiče”.

U otvorenom pismu Sejdić informira Schmidta da je državljanin i građanin Bosne i Hercegovine, “nisam pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda”.

– Pripadam građanima Bosne i Hercegovine, u okviru ustavne kategorije Ostali, s pravom da biram ali bez prava da budem biran, na poziciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Doma naroda Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine, jer sam Rom.

Tu institucionalnu diskriminaciju Visoko sudsko vijeće evropskog Suda za ljudska prava u Strazburu 22.12.2009. godine, konstatuje u svojoj Presudi i nalaže državi Bosni i Hercegovini da Ustav i Izborni zakon uskladi s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, što je preporuka Vijeća Evrope, Venecijanske komisije i drugih evropskih institucija za zaštitu ljudskih prava i sloboda – ističe.

Kako Sejdić naglašava, u Bosni i Hercegovini, najvećim dijelom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, živi oko 350.000 – 400.000 građana državljana Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, na koje Vi u svojoj izjavi i komentarima zaboravljate odnosno eliminišete kao važan subjekt u Izbornim procesima Bosne i Hercegovine.

– U Vašoj opservaciji Izbornog procesa u Bosni i Hercegovini nijednim gestom niti komentarom niste se osvrnuli na Presudu Evropskog suda za ljudska prava, što bi Vam kao Visokom predstavniku Evropske unije moralo biti i dužnost i obaveza, naročito ako se osvrnete na 14 zahtjeva prema Bosni i Hercegovini, od institucije koju predstavljate.

Diskriminatorski Ustav Bosne i Hercegovine, kad je riječ o izboru člana Prdsjedništva Bosne i Hercegovine navodi/Anex IV Dejtonskog mirovnog sporazuma/Član V Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.

Tu diskriminatorsku odrednicu Ustava treba eliminisati na način da se svim građanima Bosne i Hercegovine omogući kako aktivno tako i pasivno biračko pravo – navodi.

Kako Sejdić ističe, nadalje, diskiriminacija u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, odnosi se na Potpoglavlje B Član 9.12 Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH sastoji se od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije Bosne i Hercegovine (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).

– Tu diskriminatorsku odrednicu Izbornog zakona treba mijenjati tako da pripadnici nekonstitutivnih naroda imaju pravo da budu zastupljeni u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Ja, kao neko ko je personalno involviran i zainteresovan u procesu usklađivanja Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine s Evropskom konvencijom za ljudska prava, najmanje sam od Vas očekivao ovakve, rekao bih nesmotrene izjave i komentare.

Ljudi koji rade u situaciji su da pogriješe, isto tako da svoju grešku i isprave, naknadnom izjavom izvinjenja. Nažalost neke se greške nikad ne mogu ispraviti pa je dobro svesti ih na minimum ili dobro razmisliti prije nego ih se učini.

Od Vas kao legaliste i predstavnika Evropske unije, očekujem da u Vašem opusu rada, naročito rada na usklađivanju Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu s presudom Evropskog suda za ljudska prava i njene provedbe, obavezno obuhvatite uključivanje i nas pripadnika Ostalih, jer nas se tiče – naglasio je Dervo Sejdić u otvorenom pismu Visokom predstavniku Christianu Schmidtu.